John Simpson, urednik vanjske politike na BBC, priznao je kako mu je "žao" što je svjedočio protiv kolege novinara koji je pogrešno optužen da je isfabricirao izvještaje o uvjetima koji vladaju u dva srpska logora tokom rata u BiH.
U Guardianu od nedjelje (22.4.) nagrađivani novinar kaže kako se kaje što je kao svjedok učestvovao u hajci na novinara Eda Vulliamyja koji je s ekipom ITN-a objavio izvještaj iz BiH o postojanju koncentracionih logora za nesrpsko stanovništvo.
Sva je priča počela s tekstom njemačkog novinra Thomasa Deichmana pod naslovom “Slike koje su obmanule svijet”, u kojem on 1997.godine dovodi u pitanje poznatu fotografiju iz logora u Trnopolju.
Dodao je kako je ekipa britanske televizije namjerno pogrešno predstavila logor, a da su svjetski mediji onda to protumačili kao dokaz da Srbi imaju koncentracione logore. Poslije toga niko nije uspio ispraviti taj dojam, pisao je Deichman.
Tekst je preuzeo, danas već nepostojeći časopis Living marxism sa tiražom 10.000 primjeraka, nakon čega je ITN pokrenuo sudski postupak. Na sudu je dokazano da su ITN tim i Ian Williams sa Kanala 4 britanske TV, uradili pošten novinarski posao.
Uprkos zvučnih imena koja su krajem devedestih učestvovali u javnom linču izvještača iz Bosne, poput Fay Weldon, Williama Boyda, Doris Lessing i Johna Simpsona, sud je prihvatio svjedočenje Idriza Merdžanića, liječnika koji je bio logoraš u Trnopolju. Utvrđeno je da su zatočenike premlaćivali, mučili, silovali i ubijali njihovi srpski stražari.
Povodom nove knjige Eda Vulliamyja o bosanskom ratu “Rat je mrtav, živio rat - Svođenje bosanskog računa”, Simpson kaže da je ono što se dogodilo u Trnopolju, Omarskoj i u vrijeme opsade Sarajeva “bilo zlo" i dodaje:
“Izvještaji Eda Vulliamyja o onome što se dogodilo u logoru su neupitni i sada mi je žao što sam prije 15 godina podržao malu marksističku publikaciju u njihovom sudskom sporu sa ITN-om. Tada mi se činilo da velika kompanija ne treba 'zatvarati' mali magazin, ali je sada potpuno jasno da je u pitanju bila veća igra!”
U Guardianu od nedjelje (22.4.) nagrađivani novinar kaže kako se kaje što je kao svjedok učestvovao u hajci na novinara Eda Vulliamyja koji je s ekipom ITN-a objavio izvještaj iz BiH o postojanju koncentracionih logora za nesrpsko stanovništvo.
Sva je priča počela s tekstom njemačkog novinra Thomasa Deichmana pod naslovom “Slike koje su obmanule svijet”, u kojem on 1997.godine dovodi u pitanje poznatu fotografiju iz logora u Trnopolju.
Fikret Alić na snimku u logoru Trnopolje
Riječ je o slici na kojoj Fikret Alić stoji iza bodljikave žice, bez majice, više nalik kosturu nego normalnom čovjeku. Deichmann je tvrdio da nije bilo bodljikave žice oko Trnopolja, da je to bio sabirni centar za izbjeglice, a ne zatvor, te da je žica bila ispred ITN tima koji je snimao iz jedne kućice u blizini.Dodao je kako je ekipa britanske televizije namjerno pogrešno predstavila logor, a da su svjetski mediji onda to protumačili kao dokaz da Srbi imaju koncentracione logore. Poslije toga niko nije uspio ispraviti taj dojam, pisao je Deichman.
Tekst je preuzeo, danas već nepostojeći časopis Living marxism sa tiražom 10.000 primjeraka, nakon čega je ITN pokrenuo sudski postupak. Na sudu je dokazano da su ITN tim i Ian Williams sa Kanala 4 britanske TV, uradili pošten novinarski posao.
Uprkos zvučnih imena koja su krajem devedestih učestvovali u javnom linču izvještača iz Bosne, poput Fay Weldon, Williama Boyda, Doris Lessing i Johna Simpsona, sud je prihvatio svjedočenje Idriza Merdžanića, liječnika koji je bio logoraš u Trnopolju. Utvrđeno je da su zatočenike premlaćivali, mučili, silovali i ubijali njihovi srpski stražari.
Povodom nove knjige Eda Vulliamyja o bosanskom ratu “Rat je mrtav, živio rat - Svođenje bosanskog računa”, Simpson kaže da je ono što se dogodilo u Trnopolju, Omarskoj i u vrijeme opsade Sarajeva “bilo zlo" i dodaje:
“Izvještaji Eda Vulliamyja o onome što se dogodilo u logoru su neupitni i sada mi je žao što sam prije 15 godina podržao malu marksističku publikaciju u njihovom sudskom sporu sa ITN-om. Tada mi se činilo da velika kompanija ne treba 'zatvarati' mali magazin, ali je sada potpuno jasno da je u pitanju bila veća igra!”