Sliku molitvene sesije u crkvi Svetog Jovana Krstitelja u Nagorno-Karabahu objavila je na Twitteru članica azerbejdžanskog parlamenta Jala Ahmadova u julu 2021. kako bi demonstrirala ono što je nazvala "atmosferom etničke i vjerske tolerancije", nakon što je Azerbejdžan ponovo zauzeo mesto Šuša, poznatom na jermenskom kao Šuši.
Danas ta crkva, koju su sagradili Jermeni u 19. vijeku, više ne postoji.
Crkva Svetog Jovana Krstitelja u Suzi, Nagorno-Karabah, fotografisana 2018. Crkva je bila poznata kao Kanač Žam na jermenskom.
Slike koje je nedavno objavila nadzorna grupa Caucasus Heritage Watch pokazuju da je crkva Šuša/Šuši, koja je veći dio svog vremena bila prekrivena skelama pod kontrolom Azerbejdžana, srušena u zimu 2023-24.
Baku je u novembru 2020. ponovo preuzeo kontrolu nad mestom Šuša/Šuši od etničkih jermenskih snaga nakon što je započeo rat za ponovno preuzimanje teritorije međunarodno priznate kao azerbejdžanska zemlja.
Satelitske fotografije koje je objavio Caucasus Heritage Watch u aprilu 2024. na kojima se vidi uništenje crkve Svetog Jovana Krstitelja i nekoliko okolnih građevina.
Dva kilometra južno od srušene crkve, satelitski snimci objavljeni u aprilu otkrivaju da je cijelo selo izgleda sravnjeno sa zemljom. Danas se gradi velika džamija na tlu gdje je nekada stajalo naselje, koje je na jermenskom bilo poznato kao Karintak, a na azerbejdžanskom Dasalti.
Slike koje prikazuju selo Dasalti/Karintak prije i poslije njegovog uništenja. Velika konstrukcija je džamija koja se gradi. Konstrukcije južno od džamije su možda sačuvane da služe kao smještaj za radnike na gradilištu.
Husik Ghulyan, vodeći istraživač u Caucasus Heritage Watchu koji je objavio satelitske snimke Dasalti/Karintak, rekao je za RSE: "Mislim da je cilj Azerbejdžana u ovom slučaju bio da potpuno sruši (naselje) kako bi obnovio novo selo za Azerbejdžane interno raseljena lica ili druge preseljene."
Istraživač je rekao da je crkva u selu, koja se vidi desno od džamije, "pravno zaštićena baština čak i po azerbejdžanskim zakonima", što je, kako je rekao, "vjerovatno razlog zašto su je ostavili netaknutu".
Slika Dasalti/Karintaka koju je snimio kanadski profesor i fotograf Adam Jones, koji kaže da je šetao selom u junu 2015. dok je istraživao podnožje litica Šuša/Šuši.
Dasalti/Karintak, što na azerbejdžanskom i jermenskom znači "ispod stijene", ime je dobilo po masivnim liticama koje se nadvijaju iznad njega. Selo je bilo mjesto nekoliko prirodnih izvora i imalo je povijest poljoprivrede.
Jedan putnik u selo kasnih 1890-ih opisao ga je kao naselje u kojem je "zemlja plodna, ali su usjevi oskudni i malo proizvode". Mještani su, kaže posmatrač, "sadili pšenicu, ječam, proso i druge usjeve". Pod sovjetskom vlašću selo je bilo dom fabrike za proizvodnju svile i fabrike električnih komponenti.
Lokalna žena šeta Dasalti/Karintakom u junu 2015.
Tokom drugog rata u Nagorno-Karabahu 2020. godine, selo je postalo ključno bojno polje uoči borbe za mesto Šuša/Šuši. Slike snimljene u decembru 2021. pokazuju tragove metaka na zgradama u naselju, koje na fotografijama podsjeća na grad duhova nakon što je njegovo etničko jermensko stanovništvo pobjeglo od azerbejdžanskog napredovanja.
Rupe od metaka viđene na fasadi školske zgrade Dasalti/Karintak (u prvom planu) u decembru 2021.
Najnovije slike Dasalti/Karintaka napravljene su kada ga je predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev posjetio kako bi nadgledao napredak u izgradnji nove džamije. Slike koje je Aliyevljev ured objavio u julu 2023. pokazuju da su kuće u naselju još uvijek bile netaknute u to vrijeme, ali fotografije Aliyevljeve posjete selu krajem decembra ne sadrže široke snimke pejzaža, što ukazuje na to da su radovi na rušenju možda već bili u toku.
Predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev (desno) u posjeti gradilištu džamije u Dasalti/Karintaku u decembru 2023.
Ali Mozaffari, iranski akademik azerbejdžanskog porijekla, koji je viši naučni saradnik na australskom univerzitetu Deakin, kaže da je najnoviji očigledan pokušaj brisanja fizičkih tragova jermenskog naslijeđa u Nagorno-Karabahu pitanje koje se može proširiti i izvan sukoba između Bakua i Jerevana.
"Postoji snažan pritisak, predvođen Turskom, za realizaciju ideje ujedinjenog i povezanog turskog svijeta, i širenja na istok do kineske granice," rekao je Mozaffari za RSE.
"Naslijeđe je veoma važno za opravdavanje ove geostrateške vizije", rekao je on.
Akademik dodaje da su i Azerbejdžan i Jermenija izvršili dobro dokumentovanu kulturnu destrukciju, ali kaže da je Baku to činio "šire i sistematičnije".
Spomenik iz Drugog svetskog rata u Dasalti/Karintak fotografisan u januaru 2015.
Lori Khatchadourian, vanredna profesorka na Univerzitetu Cornell i suosnivačica Caucasus Heritage Watcha, kaže da je grupa za praćenje do sada primijetila uništenje 10 lokaliteta baštine unutar ponovo zauzete teritorije Azerbejdžana od 2020. godine i trenutno započinje novo istraživanje stotina lokacija.
Ona ukazuje na presedan praktično potpunog brisanja jermenskog naslijeđa u azerbejdžanskoj eksklavi Naxcivan kao primjer onoga što bi moglo uslijediti u Nagorno-Karabahu.
Unutrašnjost crkve sv. Ivana Krstitelja u Susi/Shushi, koja je uništena posljednjih mjeseci
"Jedna od važnih lekcija naučenih iz slučaja Naxcivan je da je za potpuno brisanje kulture potrebno vrijeme", rekao je Khatchadourian za RSE. "Rušenje jermenskog kulturnog pejzaža u tom regionu odvijalo se tokom jedne decenije, počevši od 1997. i nastavivši se najmanje do 2009. godine, a možda i do 2011. godine."
Istraživačica kaže da će, u slučaju Nagorno-Karabaha, "ova tužna priča vjerovatno trajati mnogo godina".
RSE je zatražio komentar za ovu priču od predsjedničke administracije Azerbejdžana 23. aprila, ali nije dobio odgovor do datuma objavljivanja.