Koncertom cijenjenog jermenskog pijaniste Tigrana Hamasyana u utorak uveče počinje 19. Jazz Fest Sarajevo. Do 8. novembra publika će u okviru glavnog programa imati priliku da posluša osam koncerata vrsnih jazz muzičara današnjice.
Takođe, pored koncertnog, tu je i edukativni segment Festivala "Music Meeting" za mlade muzičare, te sadržaji namijenjeni najmlađoj publici – djeci. Ipak, program "Music Meeting", koji će ove godine obilježiti svoje četvrto izdanje, poprimio je drugačiji obliku, a sve u korist onih zbog kojih je i osmišljen – studentima muzike i onih koji se žele profesionalno baviti ovim vidom stvaralaštva.
U intervjuu za RSE, osnivač i direktor Jazz Festa Sarajevo, Edin Zubčević, govori o značaju "Music Meetinga", ali i o potrebi rušenja predrasuda i prevazilaženja barijera, te o potrebi umrežavanja balkanskih, naročito mladih umjetnika.
RSE: Ovogodišnji Jazz Fest Sarajevo donosi izmjene u segmentu "Music Meeting", edukativnom programu Festa. O kakvim novinama je riječ?
Ibrahim Maalouf na Jazz Fest Sarajevo, 2014.
Zubčević: Novina na "Music Meetingu" je da polaznike "Meetinga" sve više uključujemo u aktivno muziciranje, barem kada je riječ o zvaničnom programu. Prošle godine smo prvi put imali situaciju da su učesnici "Music Meetinga" bili gosti na završnom koncertu Ibrahima Maaloufa, a danas imamo situaciju da će mladi instrumentalisti limenih duvačkih instrumenata učestvovati na završnom koncertu Edgara Tonesa & The Su'sis with Big Band.
Prostor u kojem se održava "Music Meeting" napravili smo tako da mladi muzičari mogu preko dana svirati i vježbati, kako bi bili što spremniji za "Meeting", jer jedan od osnovnih ciljeva "Music Meetinga" je da se radi neka vrsta pomirenja, za početak, i povezivanje ljudi koji imaju iste afinitete, vole iste stvari.
Bilo nam je suludo da u maloj zemlji poput Bosne i Hercegovine muzičari u Banjoj Luci ne znaju da postoji muzičar u Tuzli, koji im treba da formiraju bend, a koji ne mogu formirati jer im fali baš takav muzičar. Bilo nam je bitno da unutar Bosne i Hercegovine pokušamo reintegrisati ono što je aktuelno u smislu ljudi koji se time žele baviti u budućnosti, da ih povežemo, da znaju jedni za druge, da se upoznaju, da dođu u Sarajevo i tu provedu kvalitetno vrijeme i također, da se regionalno povežu muzičari, nove generacije iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i tako dalje, i to sve sa BiH.
RSE: Koliko se učesnika prijavilo na program "Music Meeting"?
Zubčević: I ove godine imamo regionalno okupljanje koje uključuje 80 muzičara i koje ima za cilj povezivanje i objedinjavanje onoga što se dešava na sceni, zapravo, onoga što će se u budućnosti tek desiti – da se ti ljudi umreže, da znaju jedni za druge kako bi mogli imati bolje uslove za buduće projekte i saradnje. "Music Meeting" je samo platforma koja to omogućava, a bitno je reći da će iduće godine "Music Meeting" obilježiti pet godina, zajedno sa Festivalom koji obilježava 20 godina. Sljedeće godine će biti manje participanata - studenata. Sad ih je 80, a taj će se broj smanjiti.
Mina Maglić za RSE o 19. Jazz Fest Sarajevo
Mina Maglić
"Devetnaesti Jazz Fest Sarajevo otvorit će mladi armenski pijanista Tigran Hamasyan i sa svojim trijom predstavit će aktuelni album "Mockroot" koji je, kako kaže, inspirisan heavy metalom, rockom, muzikom J.S. Bachom, klasikom, avangardom, francuskim kompozitorima sa kraja proteklog stoljeća i, naravno, armenskom tradicionalnom muzikom koja je važan dio njegovog muzičkog stvaralaštva", kaže za RSE Mina Maglić iz Jazz Fest Sarajevo. Više o programu 19. Festa možete pročitati OVDJE.
Planiramo napraviti drugi dio "Music Meeting"a koji će biti regionalni ShowCase, dakle, s područja bivše Jugoslavije. Dolazit će već afirmirani mladi muzičari, koji imaju i projekte. Imat ćemo i veliki broj novinara iz inostranstva – važna pera kada je ova muzika u pitanju, od američkih do evropskih medija. Imat ćemo i veliki broj organizatora koji dolaze ne samo zbog obljetnice, nego zbog posebnih stvari koje smo pripremili za program. Bit će to dobra prilika da se regionalni muzičari pokažu i iskažu na pravom mjestu i u pravom trenutku, pred pravim ljudima i pred pravom publikom, ali i da pokažu publici Jazz Festa ono što rade i da se povežu, da napravimo presjek onoga što je aktuelno na sceni. Naravno, neke su scene aktivnije. Teško je porediti ono što se dešava u Sloveniji i u Bosni i Hercegovini. Puno je razvijenija scena, puno je više muzičara, orkestara, puno više prilika za obrazovanje, za studije, za razvoj.
Bitno je da će sljedeće godine "Music Meeting" prerasti u edukativno-promotivni projekat, koji će biti sa jedne strane edukativan na način na koji je bio do sada, da će muzičari nakon svega što se završi, moći da razgovaraju sa muzičarima koji nastupaju na glavnoj sceni, gledaju njihove koncerte, i onda sviraju sa svim muzičarima koji naši gosti. Zapravo, imat ćemo veliku koncentraciju muzičara mlade i srednje generacije na jednom mjestu i vjerujem da će to biti jedan od najuzbudljivijih jam sessiona u posljednje vrijeme, jer će na jednom mjestu biti veliki broj dobrih muzičara.
Ono čemu se posebno radujem je to što ćemo dovesti "Music Meeting" do jednog finalnog oblika u smislu formata i strukture, jer je to, zapravio, bio cilj od samog početka – da integrišemo, jer se Jazz Fest Sarajevo razvio tokom vremena i vrlo rijetko je u proteklih 15 godina mogao predstaviti u glavnom programu nešto sa regionalne scene jer to nije bio onaj nivo koji je nas zanimao. Stoga smo uvijek radili klupske programe kako bi to omogućili i, naravno, pravili izuzetke kada su bosanskohercegovački muzičari u pitanju.
Tako smo, naprimjer, u okviru programa "Next generation" radili puno projekata koji imaju veze sa tradicionalnom muzikom, sa sevdalinkom, pa je to ispalo kao da radimo festival u festivalu, ali to je ono što je bilo bitno na sceni i u to vrijeme i sada je – i zato smo htjeli ostati sa nečim što je vitalno na sceni i što, na neki način, dijeli vrijednosti koje dijele jazz muzika i improvizirana muzika. Dakle, dobijamo "Music Meeting" koji će biti sjajna platforma za one koji će tek postati ili su postali profesionalni muzičari, a dat ćemo priliku i publici da čuje regionalne bendove.
RSE: Da li je "Music Meeting" već sada opravdao očekivanja, barem kada govorimo o mijenjaju svijesti kod mladih ljudi u rušenju predrasuda i prevazilaženju društveno-nametnutih barijera?
Meni je već prve godine bio najveći kompliment kada mi je prišao jedan mladić i rekao da nikad nije bio u Sarajevu, a živi u BiH, te da svaku noć sjedi sa vršnjacima iz Zagreba, Sarajeva i Skoplja, te da su mu postali prijatelji, a mislio je da je to nemoguće. To mi je bilo najveće ohrabrenje da smo na dobrom putu.
Zubčević: Naravno, meni je već prve godine bio najveći kompliment kada mi je prišao jedan mladić i rekao da nikad nije bio u Sarajevu, a živi u BiH, te da svaku noć sjedi sa vršnjacima iz Zagreba, Sarajeva i Skoplja, te da su mu postali prijatelji, a mislio je da je to nemoguće. To mi je bio najveći kompliment, odnosno najveće ohrabrenje da smo na dobrom putu u smislu da radimo dobru stvar i nešto što je potrebno – nešto što čini društvo boljim i razbija predrasude i ruši barijere, odnosno gradi mostove među ljudima koji su, na žalost, porušeni. To je ono što je, da tako kažem, poetska i društvena strana "Music Meetinga" i mi ćemo se truditi da to razvijemo.
Sada ćemo se držati manjeg broja učesnika "Music Meetinga" kako bi im se posvetila veća pažnja, a time ćemo napraviti veći kvalitet participanata. Tako ćemo, od nekih 300 prijavljenih ljudi, birati svakog desetog, jer je zaista skup program. Zahvaljujući našim partnerima trošimo veliki novac da bi "Music Meeting" učinili mogućim jer smo i prije radili radionice, razgovore i razne sesije. Međutim, kada ste mladi muzičar, a uz to i student, najčešće nemate dovoljno novca da putujete.
John McLaughlin, Jazz Fest Sarajevo, 2014.
Stoga smo odlučili da riješimo sve te probleme i htjeli smo da napravimo ambiciozniji program koji će omogućiti da muzičari nemaju nikakvih finansijskih troškova, da besplatno participiraju, da im platimo hotelski smještaj i transport, te da tokom Music Meetinga ostvare svoj neki san – da razgovaraju sa Johnom McLaughlinom ili nekim drugim muzičarom.
Kada sam pitao trubača iz Srbije Nikolu Mirosavića - koji će i ove godine nastupati kao gost na završnom koncertu, a bio je i prošle - na dan probe sa Ibrahimom Maaloufom da li je zadovoljan "Music Meetingom", on mi je rekao: "Prvu noć sam imao jam session sa ritam sekcijom Dianne Reeves, svaku noć sam svirao sa najboljim muzičarima, a onda sam nastupao na glavnoj sceni. Šta može čovjek poput mene u ovim godinama da očekuje od sedam dana u životu, jer mi se u sedam godina nije desilo ono što mi se desilo u sedam dana".
Dakle, "Music Meeting" ima svoje razloge postojanja i taj odjek među muzičarima je najbolja potvrda. Nadamo se da ćemo od tog određenog broja muzičara i onih koji tek dolaze, imati dobru bazu mladih muzičara koji će biti povezani ne samo sa Festivalom, nego i sa drugim muzičarima, i koji će biti tu sve vrijeme. Želimo zadržati vezu sa regionalnim mladim muzičarima, ali i sa budućim koji će, možda, nastupati na Festivalu. Mi sve to posmatramo kao jednu zajedničku familiju i publiku, te u tom smislu nam je bitno da se što više toga integriše na nivou Bosne i Hercegovine, kao i regije.