Ko je bio Šinzo Abe?

Šinzo Abe je bio japanski premijer sa najdužim mandatom koji je težio da podigne ekonomiju zemlje iz hronične deflacije smjelim politikama nazvanim "Abenomika". Trudio se da ojača vojsku i suprodstavi se rastućem pritisku iz Kine. Umro je sa 67 godina.

Abe, koji je otišao sa dužnosti premijera 2020. ubijen je u petak 8. jula tokom govora na izbornoj kampanji. Napad vatrenim oružjem na Abea, njegov štićenik i sadašnji premijer Fumio Kišida, nazvao je "apsolutno neoprostivim".

Ubijen bivši japanski premijer Shinzo Abe

Zastupnik Abe prvo je postao premijer 2006. godine. Ostao je na funkciji samo godinu dana, a 2012. vratio se na drugi mandat. Na položaju je bio dugo, što je rijetkost. Obećavao je oživljavanje stagnirajuće ekonomije, relaksiranje granica pacifističkog ustava nakon Drugog svjetskog rata i obnovu tradicionalnih vrijednosti.

Njegova uloga je bila ključna što je Tokio postao domaćin Olimpijskih igara 2020. Abe se čak pojavio kao Mario iz Nintendove video-igre tokom primopredaje Olimpijskih igara u Riju, koji je bio domaćin 2016. godine.

Abe je postao japanski premijer s najdužim stažem u novembru 2019, ali do ljeta 2020. podrška je oslabila zbog rukovođenja pandemijom COVID-19, kao i niza skandala uključujući hapšenje njegovog bivšeg ministra pravosuđa.

Dao je ostavku u septembru iste godine ne postigavši svoj dugogodišnji cilj da revidira ustav ili da predsjedavana Olimpijadom koja je zbog pandemije odgođena za 2021.

Ipak, ostao je dominantan u vladajućoj Liberalno-demokratskoj partiji (LDP), kontrolišući jednu od njenih glavnih frakcija. Vodio je kampanju za izbore za Gornji dom. Ubijen je tokom kampanje.

Pročitajte i ovo: Bivšeg premijera Šinzo Abea ubio Japanac 'ljut na izvesnu organizaciju'

'Abenomika'

Abe je prvi put došao na dužnost premijera 2006. godine kao najmlađi premijer u istoriji Japana od Drugog svjetskog rata. Nakon godine prožete političkim skandalima, bijesom birača zbog izgubljenih penzionih evidencija i izbornim udarcima za njegovu vladajuću stranku, Abe je dao ostavku navodeći kao razlog loše zdravlje.

Šinzo Abe tokom govora za kampanju dobijanja organizacije Olimpijskih igara u Tokiju 2020. (Tokio 23. avgust 2013.)

"Ono što me sada najviše brine je da će zbog moje ostavke izblijedjeti konzervativni ideali koje je postavila Abeova administracija", napisao je Abe kasnije u časopisu Bungei Šunju.

"Od sada, želim da se žrtvujem kao jedan poslanik kako bi pravi konzervativizam pustio korijenje u Japanu", rekao je.

Pet godina od ostavke, za koju je okrivio crijevnu bolest ulcerozni kolitis, Abe je doveo svoj konzervativni LDP, svrgnut 2009, natrag na vlast.

Potom je pokrenuo trostruku strategiju "abenomike" kako bi pobijedio upornu deflaciju i oživio ekonomski rast s hiperlakom monetarnom politikom i fiskalnom potrošnjom, zajedno sa strukturnom reformom kako bi se nosio s populacijom koja brzo stari i smanjuje se.

Pet pitanja i odgovora o ubistvu Shinzo Abea

Međutim, deflacija se pokazala tvrdoglavom, a njegova strategija rasta je 2019. patila od povećanja poreza na promet i kinesko-američkog trgovinskog rata. Pandemija COVID-19 sljedeće godine izazvala je najdublji ekonomski pad u Japanu.

Na početku pandemije, Abe je naložio zatvaranje japanskih granica i uveo vanredno stanje pozivajući ljude da ostanu kod kuće, a prodavnice da se zatvore. Kritičari su u početku odgovor na pandemiju ocijenili kao nespretan, a kasnije su Abeu zamjerili nedostatak liderstva.

Kada je dao ostavku, navodeći kao razlog istu crijevnu bolest, stopa smrtnosti od posljedica COVID-19 u Japanu bila je daleko ispod stope mnogih drugih razvijenih zemalja.

Pročitajte i ovo: Naslijeđe Šinzo Abea

Porodična dinastija

Abe dolazi iz bogate političke porodice u kojoj je otac bio ministar inostranih poslova. Jedan dalji rođak bio je premijer. Ali što se tiče mnogih politika, njegov djed, pokojni premijer Nobusuke Kiši, čini se da je imao najviše značaja.

Kiši je bio ratni ministar, zatvoren, ali mu se nikada nije sudilo kao ratnom zločincu nakon Drugog svjetskog rata. Služio je kao premijer od 1957. do 1960. godine, a ostavku je podnio zbog bijesa javnosti oko ponavljanja pregovora američko-japanskog sigurnosnog pakta.

U to vrijeme, Abe je imao pet godina i čuo je zvuk sukoba između policije i mase ljevičara koja je protestovala protiv pakta ispred parlamenta dok se on igrao u krilu svog djeda.

Šinzo Abe sa japanskom rasom pasa Akita Inu 2018. godine u Moskvi.

Kiši je neuspješno pokušao da revidira japanski ustav iz 1947. koji je izradila Amerika kako bi Japan postao ravnopravan sigurnosni partner sa Sjedinjenim Državama i usvojio asertivniju diplomatiju. Ova pitanja su bila centralna u Abeovoj agendi.

Abe je povećao izdatke za odbranu i posegnuo za drugim azijskim državama kako bi se suprotstavio sve upornijoj Kini. Progurao je zakone koji su omogućili Japanu da iskoristi pravo na "kolektivnu samoodbranu" ili vojnu pomoć napadnutom savezniku.

Revizija pacifističkog ustava ostala je glavni prioritet za Abea, sporan cilj jer mnogi Japanci smatraju povelju odgovornom za poslijeratno stanje u zemlji.

Abeova osnovna namjera bila je da pobjegne od onoga što je nazivao poslijeratnim režimom, nasljeđem američke okupacije za koji konzervativci tvrde da je lišila Japan nacionalnog ponosa. Reforma obrazovnog sistema, kako bi se obnovili tradicionalni običaji, bio je još jedan od njegovih ciljeva.

Takođe je usvojio manje pokajnički stav prema položaju Japana u Drugom svjetskom ratu, rekavši da buduće generacije ne bi trebale da nastavljaju sa izvinjavanjima za greške iz prošlosti.

Čvrst stav

Prvi put izabran u parlament 1993. nakon očeve smrti, Abe je stekao nacionalnu slavu zauzevši čvrst stav prema nepredvidivoj susjednoj Sjevernoj Koreji. Spor se ticao japanskih državljana koje je prije nekoliko decenija oteo Pjongjang.

Japanski premijer Šinzo Abe drži govor tokom konferencije za medije u službenoj rezidenciji premijera u Tokiju, 20. juli 2018.

Iako je Abe takođe nastojao da poboljša veze s Kinom i Južnom Korejom, gdje su gorka ratna sjećanja duboka, razbjesnio je oba susjeda 2013. posjetivši tokijsko svetište Jasukuni, koje Peking i Seul smatraju simbolom japanskog militarizma iz prošlosti.

Kasnijih godina, suzdržavao se od ličnih posjeta i slao je samo ritualne darove.

S druge strane Pacifika, Abe je uspostavio bliske veze s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, igrajući golf i vodeći česte telefonske ragovore i sastanke.

Ponovno je izabran za predsjednika LDP-a za treći uzastopni trogodišnji mandat 2018. nakon promjene stranačkih pravila i, sve dok nije izbila pandemija COVID-19, neki u LDP-u razmatrali su još jednu promjenu pravila kako bi mu omogućili četvrti mandat.

Izvor: Reuters