Bosna i Hercegovina(BiH) je posljednja zemlja na prostoru Zapadnog Balkana po ispunjavanju obaveza iz Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, izjavio je u Sarajevu, u utorak, Janez Kopač, direktor Sekretarijata te organizacije.
On je na tematskoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH o ovoj temi ponovio kako BiH još uvijek nije usvojila državni zakon o gasu i električnoj energiji, te da električnu energiju iz obnovljivih izvora osigurava u samo 25 posto procenata.
Naglasio je kako je zbog toga Bosna i Hercegovina i prva u regiji po broju prekršajnih postupaka koje je Energetska zajednica pokrenula prema toj zemlji.
"Bosna i Hercegovina je daleko na prvom mjestu po broju prekršajnih postupaka, ako je uspoređujemo sa drugim zemljama Zapadnog Balkana. Kao Sekretarijat možemo pokrenuti prekršajni postupak, ako se nešto ne poštuje. To nikada ne napravimo odmah. Ako ništa drugo ne proradi, prisiljeni smo da pokrenemo taj postupak", naglasio je Kopač.
Pročitajte i ovo: Energetska zajednica: Elektrane na Balkanu teško ispunjavaju ciljeveProtiv Bosne i Hercegovine je pokrenuto devet prekršajnih postupaka, a jedan od njih je u oblasti elektroprivrede.
"Tri termoelektrane u Federaciji BiH moraju prestati raditi u 2021. i 2023. godini. Među deset najvećih zagađivača u cijeloj Evropi su i termoelektrane iz BiH. Naime, na Zapadnom Balkanu postoji šesnaest termoelektrana koje nemaju odgovarajuće filtere i proizvode više emisija sumpor dioksida i azotnog oksida više od 250 postojećih u cijeloj Evropi. One godišnje ubiju 3.000 ljudi", rekao je Kopač.
Kopač posebno ističe kako na državnoj razini nije usvojen Zakon o električnoj energiji, kao ni Zakon o gasu. Pored toga trebalo je usvojiti i entitetske zakone u toj oblasti, te ih harmonizirati, ističe Kopač.
"Nema razdvajanja operatera prijenosnog sistema na nivou države, jer nema ni državnog zakona u toj oblasti. U Federaciji BiH nije izvršeno prestrukturiranje elektroenergetskog sektora. Ne postoji organizirano veleprodajno elektroenergetsko tržište, dok je maloprodajno tržište formalno liberalizirano, ali u praksi dominiraju tri elektroprivrede", objašnjava Kopač.
Džindić: Zbog Republike Srpske zakon vraćen u proceduru
Na zastoj u donošenju pomenutih zakona osvrnuo se i ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džidnić, ističući kako je i ovaj put problem nastao u nesuradnji dva entiteta.
"Kompletan zakonodavni okvir za električnu energiju na državnoj razini je bio usaglašen i dogovoren. Ali zbog insistiranja Republike Srpske da se jednim zakonom rješavaju pitanje električne energije i gasa, zakon je ponovno vraćen u proceduru", kaže Džindić.
Pročitajte i ovo: Energetska zajednica: Prekinuti pregovori sa FBiH o izgradnj elektrane u TuzliDžindić je ocijenio kako nadležni u Federaciji BiH, a ni Energetska zajednica ne mogu biti zadovoljni dinamikom i procesom prilagođavanja i usklađivanja zakonske regulative BiH i njenih entiteta sa zakonima i direktivama EU iz oblasti energije.
"Došli smo u situaciju da, naprimjer, nakon četiri ili pet godina pregovaranja o zakonima o električnoj energiji i gasu, Energetska zajednica daje RS-u jednu formu zakona, a Federaciji BiH drugu. Republika Srpske je sa ponuđenim rješenjima bila saglasna, a Federacije BiH je tražila da se objektivno razmotre i uvaže ustavne nadležnosti države i entiteta kad su u pitanju električna energija i gas", dodaje Džindić.
Vlada Federacije BiH prekršila pravila kod davanja garancija za Blok 7 TE Tuzla
Energetska zajednica i dalje stoji pri stavu da je Vlada Federacije BiH prekršila pravila prilikom davanja garancija u izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, naglasio je Kopač.
"Vlada FBiH je dala garanciju od 100 posto, a prema pravilima državne pomoći, država može dati garanciju od 80 posto komercijalnom poduzeću, a Elektroprivreda BiH je komercijalno poduzeće", zaključuje Kopač.
Polovinom decembra 2019. godine, Energetska zajednica je prekinula pregovore sa Vladom Federacije BiH, najavljujući i pokretanje postupka protiv BiH.
Pročitajte i ovo: Energetska zajednica: Prekinuti pregovori sa FBiH o izgradnj elektrane u TuzliNa ovaj potez, Energetska zajednica odlučila se zbog kreditiranja izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla. Ukupna vrijednost projekta izgradnje Bloka 7, kredita je 722 miliona eura. Od toga 15 posto je vlastito učešće Elektroprivrede BiH, dok je ostatak kredit kineske državne Export-Import banke (Exim).
Ključni razlog neslaganja Vlade Federacije BiH, odnosno Bosne i Hercegovine i Energetske zajednice, je u tome što je garancija za kineski kredit državna pomoć. U Energetskoj zajednici tvrde da to jeste glavni razlog neslaganja, dok su iz Vlade Federacije BiH poručivali suprotno.
Bosna i Hercegovina električnu energiju i dalje proizvodi najvećim dijelom iz termoelektrana, koje su veliki zagađivači.
Vaš browser nepodržava HTML5
Kredit za BiH bez mraka
Iz obnovljivih izvora energije u ovoj zemlji se osigura tek 25 posto električne energije. Na važnost ispunjavanja obaveza iz Energetske zajednice pozvala je i zastupnica Naše Stranke u Parlamentu Federacije BiH, Sanela Kapić.
"Kad ćemo se osvijestiti? Da li nam treba da i naša djeca trebaju razmišljati o uglju i nekim drugim prljavim tehnologijama. A ne onome što cijeli svijet trenutačno razmišlja", naglašava Kapić.
Pročitajte i ovo: BiH mora izabrati: Ili termoelektrane ili dekarbonizacijaPripremni radovi za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla su počeli početkom novembra 2019. godine. Ti radovi su, kako su naveli u Elektroprivredi BiH u odgovorima na upit Radija Slobodna Evropa, u decembru 2019., osnova za sukcesivno uvođenje u posao drugih izvođača.
"Blok 7 osigurava stabilno i pouzdano snabdijevanje električnom energijom FBiH (zamjena postojećih, dotrajalih kapaciteta novim i pouzdanijim postrojenjem; zamjena za blokove 3, 4 i 5 u TE Tuzla), dugoročno snabdijevanje toplotnom energijom okolnih gradova, nakon prestanka rada blokova 3 i 4, kontinuitet proizvodnje uglja u rudnicima Kreka, Banovići i Đurđevik, povećanje efikasnosti uz smanjenu potrošnju uglja i smanjenje emisija polutanata", navedeno je u odgovorima na upit Radija Slobodna Evropa, u decembru 2019.
Pročitajte i ovo: Kineski put svile u BiH: Mnogo planiranog, malo ostvarenogEnergetska zajednica je međunarodna organizacija koja okuplja zemlje Evropske unije i njezine susjede s ciljem stvaranja integriranog paneuropskog energetskog tržišta.
Pored zemalja EU, članice su još Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija, Ukrajina, Moldavija i Gruzija.