Nema podjele Kosova ni podjele Srbije, a nema ni razmjene teritorija niti građana ili naroda, ni za Kosovo ni za Srbiju, izjavila je u intervjuu za RSE predsjednica Kosova Atifete Jahjaga.
Jahjaga je jedan od učesnika Foruma 2000 koji se pod pokroviteljstvom Vaclava Havela četvrti put održava u Pragu i predstavlja značajan dijalog nacija, profesija i religija.
Tokom boravka u glavnom gradu Češke predsjednica Jahjaga prihvatila je poziv da posjeti Radio Slobodnu Evropu i tom prilikom je razgovarala s novinarima kosovskog i regionalnog programa.
Sa 36 godina i karijerom izgrađenom u kosovskoj policiji predsjednica Jahjaga je prva žena na mjestu šefa države na Balkanu, ona je ujedno i najmlađi šef države.
Jedinstvena je i po tome što sa suprugom stanuje u iznajmljenom stanu u centru Prištine, jer motiv njenog političkog angažmana očigledno nije lično bogaćenje.
Jahjaga: Priznanja su i dalje u fokusu, ali moramo imati u vidu da je za samo tri godine nakon nezavisnosti ostvareno priznanje od strane 84 države. Naš najvažniji zadatak je da dobijemo članstvo u međunarodnim organizacijama i da budemo dio regionalnih inicijativa. Orijentisani smo na organizacije i grupacije u kojima se glasa po principu većine, a na osnovu koncenzusa.
Neophodni su izbori u tim opštinama da se dođe do legitimnih predstavnika sjevernih opština. Ne mogu oni koji su dio organizovanog kriminala biti lokalni lideri. Ljudi na sjeveru zaslužuju da budu bolje predstavljeni.
Sve te priče o podjeli, o teritorijalnom razgraničenju pripadaju prošlim vijekovima. Ljudi treba da se okrenu svom vremenu i novim idejama i procesima koji su pred nama. Naša država kao i susjedna Srbija imaju prošlost koja se ne može promijeniti, ali sami kreiramo budućnost. Budućnost je u Evropskoj uniji. Taj put možemo ubrzati ako podržavamo jedni druge, a ne ako idemo u konfrontacije. Jedno od evropskih zlatnih pravila je pravilo dobrih odnosa sa susjedima. Kosovo se od prvog dana bori za te dobre odnose i nastavićemo da se borimo za dobre odnose i sa drugim državama.
Jahjaga: Ne, moramo biti jasni, ne može se govoriti o statusu za sjeverni dio Kosova. Jedina autonomija koja je predviđena u Republici Kosovo je ona na nivou zajednica opština i na nivou opština, tako kako je predviđeno u okviru Ahtisarijevog plana i kosovskog ustava. Ovaj plan ne predviđa nikakvu autonomiju ni za Srbe, ni za Bošnjake, ni za Turke, pa ni za Albance koji su većina na teritoriji Kosova zato što Kosovo pripada njegovim građanima, jer je utemeljeno na principima građanske države gde svi građani bez obzira kojoj nacionalnosti pripadaju imaju iste obaveze i ista prava. Nema specijalnog statusa i nema Ahtisari plus plana. Nema ni podjele Kosova ni podjele Srbije, a nema ni razmjene teritorija niti građana ili naroda, ni za Kosovo ni za Srbiju. Kad bismo imali dva različita nivoa autonomije za Srbe u Kosovu, jedan za one u Mitrovici a drugi za one u Gračanici onda bismo izazvali iseljavanje građana srpske nacionalnosti iz Gračanice u Mitrovicu jer bi ljudi mislili da će tamo lakše ostvariti svoja nacionalna prava. Ali nije to tako, Kosovo je jedinstvena država gde sve etničke grupe imaju jednaka prava.
Šešir promjena
Jahjaga: Imamo jako dobre odnose sa Crnom Gorom. Osobito imam dobre odnose sa predsjednikom Vujanovićem, kojeg veoma respektujem. To što nemamo ambasadore vezano je za problem što na Kosovu crnogorska zajednica nema status ustavne manjine. Sada smo u procesu izmjene Ustava.
Uskoro će doći do otvaranja novog graničnog prelaza na Čakoru koji je postojao i prije konflikta i koji će služiti stanovnicima s obje strane granice. Počećemo uskoro i demarkaciju granice između Crne Gore i Kosova.
Jahjaga: Institucije Kosova i lideri Kosova čine što mogu da steknu povjerenje svih građana. Borimo se da zadobijemo povjerenje građana sjevernog dijela Kosova. Bez obzira na nacionalnu pripadnost, svi stanovnici Kosova su građani Kosova i njihova budućnost je na Kosovu i u Evropskoj uniji. Srbija mora prekinuti sa održavanjem paralelnih struktura, jer bez toga nije moguće osigurati da svi građani budu dio institucionalnog sistema Kosova. Vlada ima plan ekonomskog razvoja sjevera, ali prepreke su u strukturama koje ne dopuštaju da se dopre do građana.
Jahjaga: To ima i prednosti i mane. Kada je riječ o odgovornosti i obavezama, tu nema razlike, jer su obaveze i odgovornosti iste, bez obzira da li je na tom mjestu žena ili muškarac. Od ličnih osobina, od sistema vrijednosti i ličnih sposobnosti zavisi kako će neko – muškarac ili žena, obavljati svoj posao. U tom dijelu Balkana gdje se nalazimo, žena na čelu države svakako odudara od stereotipa. To je promjena, ne samo za Kosovo, već i za regiju.
Jahjaga: Imala sam sreću, kao da je uz mene išao šešir promjena tokom posljednjih 12 godina. Biti prvi u nečem ima dobre i loše strane, ali ja sam po prirodi optimista. Biti prvi u nečem je motivirajući faktor. Vuče naprijed i pojedinca i državu.
Jahjaga je jedan od učesnika Foruma 2000 koji se pod pokroviteljstvom Vaclava Havela četvrti put održava u Pragu i predstavlja značajan dijalog nacija, profesija i religija.
Tokom boravka u glavnom gradu Češke predsjednica Jahjaga prihvatila je poziv da posjeti Radio Slobodnu Evropu i tom prilikom je razgovarala s novinarima kosovskog i regionalnog programa.
Sa 36 godina i karijerom izgrađenom u kosovskoj policiji predsjednica Jahjaga je prva žena na mjestu šefa države na Balkanu, ona je ujedno i najmlađi šef države.
Jedinstvena je i po tome što sa suprugom stanuje u iznajmljenom stanu u centru Prištine, jer motiv njenog političkog angažmana očigledno nije lično bogaćenje.
RSE: Preko 80 država je priznalo nezavisnost Kosova. Da li očekujete novi talas priznanja ili će taj proces biti usporen zbog krize na sjeveru?
Jahjaga: Priznanja su i dalje u fokusu, ali moramo imati u vidu da je za samo tri godine nakon nezavisnosti ostvareno priznanje od strane 84 države. Naš najvažniji zadatak je da dobijemo članstvo u međunarodnim organizacijama i da budemo dio regionalnih inicijativa. Orijentisani smo na organizacije i grupacije u kojima se glasa po principu većine, a na osnovu koncenzusa.
Predsjednica Kosova Atifete Jahjaga u posjeti Balkanskom servisu Radija Slobodna Evropa, 11. oktobar 2011
Kada je riječ o sjeveru, najvažnije pitanje je primjena zakona. Mi tamo imamo ilegalne strukture koje prave probleme i remete normalan život u tri opštine. Kosovo je država svih građana i sve zajednice treba da grade svoju budućnost unutar Kosova. Ta budućnost je čvrsto vezana za evro-atlantske integracije. Budućnost Kosova je u Evropi. Pitanje sjevernih opština može se rješiti primjenom Ahtisarijevog plana. Ako je primjena tog plana već dala prve rezultate u drugim dijelovima Kosova, zašto taj plan ne bi uspio na sjeveru?Sve te priče o podjeli, o teritorijalnom razgraničenju pripadaju prošlim vijekovima ... Naša država kao i susjedna Srbija imaju prošlost koja se ne može promijeniti, ali sami kreiramo budućnost
Neophodni su izbori u tim opštinama da se dođe do legitimnih predstavnika sjevernih opština. Ne mogu oni koji su dio organizovanog kriminala biti lokalni lideri. Ljudi na sjeveru zaslužuju da budu bolje predstavljeni.
Sve te priče o podjeli, o teritorijalnom razgraničenju pripadaju prošlim vijekovima. Ljudi treba da se okrenu svom vremenu i novim idejama i procesima koji su pred nama. Naša država kao i susjedna Srbija imaju prošlost koja se ne može promijeniti, ali sami kreiramo budućnost. Budućnost je u Evropskoj uniji. Taj put možemo ubrzati ako podržavamo jedni druge, a ne ako idemo u konfrontacije. Jedno od evropskih zlatnih pravila je pravilo dobrih odnosa sa susjedima. Kosovo se od prvog dana bori za te dobre odnose i nastavićemo da se borimo za dobre odnose i sa drugim državama.
RSE: Rekli ste da na sjeveru treba da se održe izbori po planu Martija Ahtisarija, ali da li se može desiti da status sjevernog dela Kosova bude tema pregovora sa Srbijom, ako ne tema ovih tehničkih pregovora onda nekih drugih, političkih pregovora?
Jahjaga: Ne, moramo biti jasni, ne može se govoriti o statusu za sjeverni dio Kosova. Jedina autonomija koja je predviđena u Republici Kosovo je ona na nivou zajednica opština i na nivou opština, tako kako je predviđeno u okviru Ahtisarijevog plana i kosovskog ustava. Ovaj plan ne predviđa nikakvu autonomiju ni za Srbe, ni za Bošnjake, ni za Turke, pa ni za Albance koji su većina na teritoriji Kosova zato što Kosovo pripada njegovim građanima, jer je utemeljeno na principima građanske države gde svi građani bez obzira kojoj nacionalnosti pripadaju imaju iste obaveze i ista prava. Nema specijalnog statusa i nema Ahtisari plus plana. Nema ni podjele Kosova ni podjele Srbije, a nema ni razmjene teritorija niti građana ili naroda, ni za Kosovo ni za Srbiju. Kad bismo imali dva različita nivoa autonomije za Srbe u Kosovu, jedan za one u Mitrovici a drugi za one u Gračanici onda bismo izazvali iseljavanje građana srpske nacionalnosti iz Gračanice u Mitrovicu jer bi ljudi mislili da će tamo lakše ostvariti svoja nacionalna prava. Ali nije to tako, Kosovo je jedinstvena država gde sve etničke grupe imaju jednaka prava.
Šešir promjena
RSE: Diplomatski odnosi Kosova i Crne Gore su odavno uspostavljeni, ali nije nikada došlo do razmjene ambasadora. Zašto?
Jahjaga: Imamo jako dobre odnose sa Crnom Gorom. Osobito imam dobre odnose sa predsjednikom Vujanovićem, kojeg veoma respektujem. To što nemamo ambasadore vezano je za problem što na Kosovu crnogorska zajednica nema status ustavne manjine. Sada smo u procesu izmjene Ustava.
Predsjednica Kosova Atifete Jahjaga u obilasku zgrade RSE sa izvršnim urednikom Johnom O'Sullivanom, 11. oktobar 2011.
Pred ovaj put u Prag imala sam susret sa predstavnicima crnogorske i hrvatske zajednice. Oni imaju moju podršku i predstoji nam izmjena statusa i jedne i druge zajednice, a to će se obaviti u parlamentu.Uskoro će doći do otvaranja novog graničnog prelaza na Čakoru koji je postojao i prije konflikta i koji će služiti stanovnicima s obje strane granice. Počećemo uskoro i demarkaciju granice između Crne Gore i Kosova.
RSE: Spomenuli ste problem sjevera, da li Priština čini nešto da stekne povjerenje ljudi na sjeveru?
Jahjaga: Institucije Kosova i lideri Kosova čine što mogu da steknu povjerenje svih građana. Borimo se da zadobijemo povjerenje građana sjevernog dijela Kosova. Bez obzira na nacionalnu pripadnost, svi stanovnici Kosova su građani Kosova i njihova budućnost je na Kosovu i u Evropskoj uniji. Srbija mora prekinuti sa održavanjem paralelnih struktura, jer bez toga nije moguće osigurati da svi građani budu dio institucionalnog sistema Kosova. Vlada ima plan ekonomskog razvoja sjevera, ali prepreke su u strukturama koje ne dopuštaju da se dopre do građana.
Bez obzira na nacionalnu pripadnost, svi stanovnici Kosova su građani Kosova i njihova budućnost je na Kosovu i u Evropskoj uniji. Srbija mora prekinuti sa održavanjem paralelnih struktura, jer bez toga nije moguće osigurati da svi građani budu dio institucionalnog sistema Kosova
RSE: Da li to što ste žena čini vaš posao lakšim ili težim?
Jahjaga: To ima i prednosti i mane. Kada je riječ o odgovornosti i obavezama, tu nema razlike, jer su obaveze i odgovornosti iste, bez obzira da li je na tom mjestu žena ili muškarac. Od ličnih osobina, od sistema vrijednosti i ličnih sposobnosti zavisi kako će neko – muškarac ili žena, obavljati svoj posao. U tom dijelu Balkana gdje se nalazimo, žena na čelu države svakako odudara od stereotipa. To je promjena, ne samo za Kosovo, već i za regiju.
RSE: Imajući u vidu vašu karijeru u policiji, vjerovatno ste više puta probijali led i prvi put se našli na poslovima koji su tradicionalno muški?
Jahjaga: Imala sam sreću, kao da je uz mene išao šešir promjena tokom posljednjih 12 godina. Biti prvi u nečem ima dobre i loše strane, ali ja sam po prirodi optimista. Biti prvi u nečem je motivirajući faktor. Vuče naprijed i pojedinca i državu.