Priča o otvaranju jadranske izbjegličke rute do Slovenije je predizborni spin slovenskog premijera Mire Cerara, kažu poznavatelji slovenske unutarnjopolitičke situacije. Nema podataka koji bi potvrđivali postojanje jadranske izbjegličke rute, kažu u hrvatskoj policiji i u nevladinim udrugama koje se bave prihvatom izbjeglica.
Izmišljotina koja je konstruirana na nedavnom slučaju hapšenja grupe migranata ulovljenih pri pokušaju ilegalnog prelaska granice na slovenskoj strani, tako u izjavi za naš program vanjskopolitički analitičar „Novog lista“ Denis Romac komentira izjavu slovenskog premijera Mire Cerara o otvaranju nove jadranske izbjegličke rute, kojom izbjeglice navodno brodovima dolaze do Hrvatske, a onda pješice u istri prelaze u Sloveniju.
„Očito je da je slovenski premijer Cerar izmislio priču o novoj izbjegličkoj ruti preko Istre. Radi se o tome da Cerar, koji se do sada pokazao kao iznimno neučinkovit i neodlučan, želi uz pomoć jednog PR stručnjaka iz Izraela na brzinu, preko noći promijeniti javnu predodžbu o sebi ususret skorim slovenskim izborima, i ovdje su izbjeglice samo sredstvo“, kaže Romac.
Naime, iako je Slovenija opterećena izbjegličkim problemom manje nego mnoge druge članice Europske unije, Cerar je od toga napravio glavni državni problem, i u predizborne svrhe skrenuo oštro udesno.
„Mislim da je malo koja vlast u Europskoj uniji doživjela tako radikalan preokret kao Cerarova. Oni su – podsjećam – krenuli kao liberali, i to više lijevi nego desni, a završavaju kao najžešći 'orbanovci' sa najradikalnijim antiimigrantskim zakonom u Europi. Međutim, ne vjerujem da to može spasiti Cerara na izborima.
Birači u takvim slučajevima uvijek radije biraju 'original' desnicu, a ne kopiju. U slovenskom slučaju to je Janez Janša, dakle jedan originalni desničar. A da je tome tako svjedoče i aktualne ankete prema kojima je Janšina stranka ponovno najpopularnija u Sloveniji i osvaja najviše glasova u istraživanjima javnog mnijenja“, kaže Romac.
Nema podataka koji bi potvrđivali postojanje jadranske izbjegličke rute, kažu u hrvatskoj policiji i u nevladinim udrugama koje se bave prihvatom izbjeglica. Za naš program govori Marijana Hameršak iz „Inicijative dobrodošli“:
„Neka konkretna saznanja – bilo iz kontakata sa ljudima ili iz službenih statistika i podataka - o otvaranju te rute u ovom trenutku koliko je meni poznato ne postoje. Dakle, nije poznato da bi ljudi brodovima dolazili ili da bi se kretali ovim smjerom uz Jadran u zadnje vrijeme. Razgovor o toj ruti – u trenutku kada tisuće ljudi u Srbiji, Grčkoj i dalje na istoku čekaju da bi dobili svoju priliku na dostojanstven i miran život – čine se apsurdnima.“
Ona podsjeća da se špekulacije o tzv. „jadranskoj ruti“ svako malo pojave u medijima, a najviše se o njoj govorilo nakon zatvaranja koridora preko Makedonije, Srbije i Hrvatske. Nešto preko 400 osoba uhvaćeno je u 2016. pri pokušaju ilegalnog prelaska u Sloveniju u Istri, više nego godinu ranije kada je postojao koridor, a i nešto više nego 2014. godine.
Poznavatelji kažu kako su osobe uhvaćene na granici u Istri najvjerojatnije migranti uhvaćeni prigodom ilegalnog ulaska u Hrvatsku i smješteni u prihvatni centar „Porin“ u Zagrebu, koji – jer im Hrvatska nije željena destinacija – odlaze iz „Porina“ i kreću dalje prema zapadnoj Europi.
Zabilježen je i jedan slučaj broda s izbjeglicama u Jadranu. Pred nepunih pet godina, srpnja 2012, 66 izbjeglica iz Afganistana, Pakistana, Egipta, Bangladeša, Somalije, Libije, Sirije, Palestine i Iraka nađeno je kako u jedrilici bespomoćno plutaju na otvorenom moru nedaleko Dubrovnika. Krenuli su iz Grčke prema Italiji i zbog kvara završili u hrvatskim teritorijalnim vodama.