Kakva je sudbina graničnog prijelaza Kamensko između BiH i Hrvatske, koji je novim pravilima - nakon što je susjedna zemlja ušla u EU, umjesto postojećeg statusa prve A, prešao u treću kategoriju?
Kada su špediteri i gospodarstvenici u Županiji 10 ukazivali na probleme koje će izazvati Sporazum o pograničnom prometu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kao članice Europske unije, politika je šutjela. Zastupnici i izaslanici u federalnom i državnom parlamentu nisu pravodobno reagirali, a inertne su bile i općinske vlasti.
No, kako su posljedice derogiranja GP Kamensko iz prve A u treću kategoriju, postale vidljive na svakom koraku, probudila se i politika. Livanjska i tomislavgradska općina i službeno su od nadležnih državnih institucija zatražile prekategorizaciju GP Kamensko, koji je, nakon ulaska Hrvatske u EU, postao usko grlo ne samo za razvoj ove županije nego i susjednih regija.
U izgradnju tog graničnog prijelaza Europska unija je uložila više od tri i pol milijuna eura, a da je riječ o moderno uređenom prijelazu ne niječe ni prvi čovjek u Upravi za neizravno oporezivanje i predsjednik bh. Povjerenstva za integrirano upravljanje granicama Miro Džakula:
„Granični prijelaz Kamensko je financiran od strane EK i kao takav je urađen sa strane BiH. Taj granični prijelaz ima sve funkcije graničnog prijelaza u smislu da se sve vrste roba mogu uvoziti u BiH", navodi Džakula.
Što je konkretno Tomislavgrad tražio, pitali smo općinskog načelnika Ivana Vukadina:
„Ono što bi bilo prirodno i normalno po infrastrukturi koja je izgrađena na graničnom prijelazu Kamensko to je nivo ispod Šengena - ono sve drugo nas ne zadovoljava - to je prva A kategorija, odnosno, međunarodno-otpremničkim riječnikom rečeno, to je granični prijelaz sa svim inspekcijskim službama - fito sanitarnim i veterinarskim", kaže Vukadin.
O ovom graničnom prijelazu govorilo se i za nedavnog posjeta hrvatskog premijera Zorana Milanovića Livnu i Županiji 10, kazao nam je livanjski načelnik Luka Čelan:
„Svakako da smo spomenuli i granični prijelaz Kamensko i granični prijelaz Vaganj, koji su sada doista jedan od najvećih problema sa kojima su suočeni prije svega gospodarstvenici naše općine, i zamolili smo premijera da i u tom dijelu učini sve kako bi se granični prijelaz Kamensko vratio u kategoriju u kojoj je bio", kaže Čelan.
Naš sugovornik sa početka priče, Miro Džakula, kazao nam je da će se zahtjevi livanjske i tomislavgradske općine razmatrati na idućoj sjednici bh. Povjerenstva za integrirano upravljanje granicama:
„Svi zahtjevi upućeni od strane svih, pa tako i općina Tomislavgrad i Livno, će biti razmotreni. Mi ćemo kao komisija sa dužnom obzirnošću voditi računa o svim tim zahtjevima, cijeniti ekonomsku opravdanost zahtjeva i u skladu s time zastupati naša stajališta u međusobnim susretima sa hrvatskom stranom", napominje Džakula.
Zbog nemogućnosti izvoza u posebno teškoj situaciji su se našli proizvođači livanjskog sira koji svoj proizvod moraju voziti na puno udaljenije prijelaze, čime su enormno povećani troškovi, a na kućnom pragu je prijelaz sa sedam ulaznih traka, deset kontrolnih kabina, objektima za inspekcijske, špediterske i druge popratne službe, prostorijama za detaljan pregled robe, uključujući i pregled živih životinja. Stoga s pravom postavljaju pitanje - zašto se takvo jedno gotovo rješenje olako odbacilo!?
Kada su špediteri i gospodarstvenici u Županiji 10 ukazivali na probleme koje će izazvati Sporazum o pograničnom prometu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kao članice Europske unije, politika je šutjela. Zastupnici i izaslanici u federalnom i državnom parlamentu nisu pravodobno reagirali, a inertne su bile i općinske vlasti.
No, kako su posljedice derogiranja GP Kamensko iz prve A u treću kategoriju, postale vidljive na svakom koraku, probudila se i politika. Livanjska i tomislavgradska općina i službeno su od nadležnih državnih institucija zatražile prekategorizaciju GP Kamensko, koji je, nakon ulaska Hrvatske u EU, postao usko grlo ne samo za razvoj ove županije nego i susjednih regija.
U izgradnju tog graničnog prijelaza Europska unija je uložila više od tri i pol milijuna eura, a da je riječ o moderno uređenom prijelazu ne niječe ni prvi čovjek u Upravi za neizravno oporezivanje i predsjednik bh. Povjerenstva za integrirano upravljanje granicama Miro Džakula:
„Granični prijelaz Kamensko je financiran od strane EK i kao takav je urađen sa strane BiH. Taj granični prijelaz ima sve funkcije graničnog prijelaza u smislu da se sve vrste roba mogu uvoziti u BiH", navodi Džakula.
Što je konkretno Tomislavgrad tražio, pitali smo općinskog načelnika Ivana Vukadina:
„Ono što bi bilo prirodno i normalno po infrastrukturi koja je izgrađena na graničnom prijelazu Kamensko to je nivo ispod Šengena - ono sve drugo nas ne zadovoljava - to je prva A kategorija, odnosno, međunarodno-otpremničkim riječnikom rečeno, to je granični prijelaz sa svim inspekcijskim službama - fito sanitarnim i veterinarskim", kaže Vukadin.
O ovom graničnom prijelazu govorilo se i za nedavnog posjeta hrvatskog premijera Zorana Milanovića Livnu i Županiji 10, kazao nam je livanjski načelnik Luka Čelan:
„Svakako da smo spomenuli i granični prijelaz Kamensko i granični prijelaz Vaganj, koji su sada doista jedan od najvećih problema sa kojima su suočeni prije svega gospodarstvenici naše općine, i zamolili smo premijera da i u tom dijelu učini sve kako bi se granični prijelaz Kamensko vratio u kategoriju u kojoj je bio", kaže Čelan.
Naš sugovornik sa početka priče, Miro Džakula, kazao nam je da će se zahtjevi livanjske i tomislavgradske općine razmatrati na idućoj sjednici bh. Povjerenstva za integrirano upravljanje granicama:
„Svi zahtjevi upućeni od strane svih, pa tako i općina Tomislavgrad i Livno, će biti razmotreni. Mi ćemo kao komisija sa dužnom obzirnošću voditi računa o svim tim zahtjevima, cijeniti ekonomsku opravdanost zahtjeva i u skladu s time zastupati naša stajališta u međusobnim susretima sa hrvatskom stranom", napominje Džakula.
Zbog nemogućnosti izvoza u posebno teškoj situaciji su se našli proizvođači livanjskog sira koji svoj proizvod moraju voziti na puno udaljenije prijelaze, čime su enormno povećani troškovi, a na kućnom pragu je prijelaz sa sedam ulaznih traka, deset kontrolnih kabina, objektima za inspekcijske, špediterske i druge popratne službe, prostorijama za detaljan pregled robe, uključujući i pregled živih životinja. Stoga s pravom postavljaju pitanje - zašto se takvo jedno gotovo rješenje olako odbacilo!?