Aktivist za ljudska prava Zoran Pusić demantira da je u svom izvještaju pred 10 godina govorio o navodnom prevođenju 20.000 pravoslavne djece na katolicizam. Mediji prenose anonimni izvor iz Srpske pravoslavne crkve koji ruski izvještaj koji, među ostalim, govori o masovnom prelaženju hrvatskih Srba na katolicizam, smješta u kontekst interesa velikih sila, i poručuje da nikome u ovom trenutku ne treba zavađati Srbe i Hrvate.
Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić demantirao je u izjavi za naš radio tvrdnju predsjednika Koalicije udruženja izbeglica u Srbiji Miodraga Linte da je on u svom izvještaju iz god. 2003 govorio o navodnom prevođenju 20.000 pravoslavne djece u katolicizam samo u Zagrebu.
„Ja pamtim stvari, ali ovu nisam zapamtio. Niti sam igdje napisao, niti sam igdje rekao taj broj. Naime, ja se u principu klonim iznošenja nekakvih generalnih brojki, za koje bi trebalo imati nekakve statističke osnove", kaže Pusić.
Ali toga je, kaže, pogotovo u ratno i poratno vrijeme devedesetih - bilo.
Zoran Pusić, foto: Enis Zebić
„Tih događaja, da su ljudi to radili prije svega da zaštite svoju djecu, je bilo. Mi smo odbor koji se bavi pojedinačnim slučajevima i bez daljnjega možemo reći da su nam se obraćali ljudi sa sličnim problemima. Ja sam tražio, ali nisam našao nikakav svoj izvještajgdje bih eksplicite govorio o takvom broju", navodi Pusić.
Za komentar ocjena o navodnom masovnom prevođenju pravoslavnih u katolike iznesenih u izvješću ruskog Ministarstva vanjskih poslova i stavova Miodraga Linte zamolili smo i Katoličku crkvu.
„Radije ne bih komentirao! Naime, pitanje je što se tu uopće može komentirati, kada uopće nije jasno na temelju kojih izvora se došlo do brojki koje se spominju. Uz to, tko su ti neimenovani eksperti i aktivisti u zaštiti ljudskih prava koje se u izvješću spominje?“, kazao nam je glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić.
Sumnjiva briga Rusije
Optužbe o prelascima ili prevođenju pravoslavnih u katolike bile su česte u prvoj polovici devedesetih, a Hrvatska biskupska konferencija ih je redovito oštro odbacivala. Također, nema podataka da su prelasci ili prevođenje bili tema razgovora Hrvatske biskupske konferencije i vrha Srpske pravoslavne crkve unazad četvrt stoljeća.
Za komentar smo zamolili i Mitropoliju zagrebačku Srpske pravoslavne crkve, gdje nam je odgovoreno da je mitropolit Porfirije na putu do petka, kada će nam biti javljeno želi li komentirati.
Međutim, jedne zagrebačke dnevne novine, poznate po dobrim odnosima s velikim vjerskim zajednicama, dobile su njihov odgovor, istina iz neimenovanog izvora. Kako kažu: "U Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj samo su odmahnuli rukom na teze ruskog MVP-a, a nekoliko vodećih osoba u SPC-u reklo nam je da službeno ništa niti žele niti imaju komentirati. Prvo, jer nema nikakvih statistika, a drugo - jer im je sumnjiva briga Rusije u ovome trenutku“.
„Hvala što se netko brine o tome, ali i vrijeme i kontekst sada su u najmanju ruku neobični“, kaže izvor iz SPC-a.
„Mogli su se sjetiti i ranije. Zatim, to je slojevito pitanje. Sigurno je bilo prelazaka na katoličanstvo, ali to uglavnom nisu bili pravoslavni vjernici, nego ljudi izgubljenog identiteta, poput tzv. vojnih lica i njihove djece. Oni su naučili biti podobni društvu u kojemu žive i jednostavno su išli za tim svojim instinktom. Ili se radilo o mješovitim brakovima“, kažu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, dodajući kako je sigurno bilo prozelitizma posljednjih godina, ali da to nije bilo masovno.
Zaključak cijelu priču o ruskom izvješću stavlja u jedan širi dnevnopolitički kontekst.
„Čini se da ovdje nije riječ o brizi za čovjeka, nego o interesima velikih sila, gdje smo mi mali narodi obični pijuni. Jer nikome u ovome trenutku ne treba zavađati naša dva naroda“, poručuje neimenovani izvor iz Srpske pravoslavne crkve.
I statistički podaci dovode u pitanje ocjene iz ruskog izvješća i Lintinog priopćenja o navodnom pokrštavanju desetaka tisuća pravoslavaca. Usporedba rezultata popisa stanovništva pokazuje da je od 2001. do 2011. postotak katolika pao sa 88 na 86,3 posto u ukupnom stanovništvu Hrvatske, dok je broj pravoslavnih vjernika minimalno povećan sa 4,42 na 4,44 posto. Raste broj ateista, agnostika i muslimana.