Godišnji izvještaj Human Rights Watch-a (HRW) o stanju ljudskih prava u svijetu 2020. trebao je biti objavljen u srijedu 15. januara u Klubu stranih dopisnika u Hongkongu, ali nakon što su kineske vlasti zabranile izvršnom direktoru ove organizacije, Kenthu Rothu ulazak u zemlju u nedelju 12. januara, izvještaj je prezentovan u utorak u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku.
"Kineska vlada izvodi snažni napad na globalni sistem odbrane ljudskih prava", rekao je izvršni direktor Human Rights Watch-a, Keneth Roth, 14. januara u New Yorku.
Roth je dodao da su "decenije napredka koji je omogućio ljudima širom svijeta da slobodno govore, žive bez straha od zatvaranja i torture u opasnosti".
Izvještaj, 30. po redu koji priređuje HRW, napisan je na 652 strane i obrađuje stanje ljudskih prava u gotovo 100 zemalja u proteklom periodu od kraja 2018. do mjeseca novembra 2019.
Od zemalja Zapadnog Balkana u izvještaju se spominju Hrvatska, Srbija, Kosovo i Bosna i Hercegovina. Međutim, u uvodniku Izvještaja naglašeno je da odsustvo neke zemlje ili problema iz izvještaja o stanju ljudskih prava za 2020. jednostavno odražava nedostatak osoblja ili resursa za HRW i da ne bi trebao biti shvaćen kao komentar koji određuje ili vrijednuje problem vezan za ljudska prava u nekoj zemlji.
Ljudska prava najugroženija u Kini
Kina je centralna tema i uvodnog eseja u izvještaju koji je napisao izvršni direktor HRW-a Keneth Roth. Roth je svoj uvodnik naslovio 'Globalna kineska prijetnja ljudskim pravima' u kojem piše da je Peking od tehnologije napravio centralnu tačku svoje represije – kao masovno stredstvo uplitanja u privatnost ljudi.
U zvaničnoj izjavi pred objavljivanje izvještaja HRW je istaknuo da "neprijateljski raspoloženo okruženje prema ljudskim pravima pomaže napade kineske vlade. Rastući broj vlada koje su donedavno, makar donekle, radile na promovisanju ljudskih prava kroz svoju vanjsku politiku sada je dobile lidere, kakav je američki predsjednik Donald Trump, koji tome nisu skloni. Autokratski populisti koji stupaju na funkciju tako što demoniziraju manjine i zadržavaju vlast sklanjanjem nezavisnih novinara, sudija i aktivista, podpadaju u isti okvir međunarodnog zakona o ljudskim pravima koje kineska vlada podriva".
Roth je na svom Twitter profilu napisao: "Ove godine (novi izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu) opisuje kako kineska vlada podriva međunarodni sistem ljudskih prava. Ali vlasti su me upravo spriječile da uđem u Hongkong, što ilustruje pogoršanje problema".
Govoreći na dnevnom brifingu za novinare portparol ministarstva vanjskih poslova Kine Geng Šuang je rekao da je Human Rights Watch ohrabrio radikale u Hongkongu da "poduzmu nasilne i ekstremne akcije".
"Oni su potakli akcije separatista u Hongkongu i najodgovorniji su za trenutni haos", rekao je Geng kako je prenijela agencija Reuters u nedelju 12. januara.
Mali napredak u odnosu prema ljudskim pravima za zemlje Zapadnog Balkana
Diskriminacija i netolerancija, tražitelji azila i interno raseljene osobe, odgovornost za ratne zločine, prava žena, sloboda medija, seksualna orijentacija i rodni identitet, loš odnos prema manjinama – su slabe tačke koje Izvjaštaj HRW ističe u svom osvrtu i ocjeni stanja ljudskih prava u zemljama Zapadnog Balkana.
Bosna i Hercegovina
Tokom 2019. godine Bosna i Hercegovina je ostvarila mali napredak u zaštiti ljudskih prava. Održavanje prve Parade ponosa bio je dobrodošao pozitivan razvoj iako LGBTiQ zajednica i dalje nastavlja da se suočava sa diskriminacijom i nasiljem. Država (BiH) ne uspijeva da u praksi zaštiti žene od rodnog nasilja ili da počinioce nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja proglasi odgovornim za njihove postupke.
Pročitajte i ovo: HRW: U Bosni i Hercegovini etnička diskriminacija ključna preprekaCijelu dekadu nakon što je odredbe ustava BiH Evropski sud za ljudska prava (ECtHR) odredio kao diskriminatorne, još nije došlo do njihove izmjene. Sloboda medija ostaje ugrožena, a tempo procesuiranja ratnih zločina spor. Tako Izvještaj ukratko ocjenjuje stanje ljudskih prava u BiH.
Hvratska
Uprkos kredibilnim izvještajima tokom 2019. godine o ilegalnom i nasilnom odnosu hrvatske policije prema migrantima koji je u suprotnosti sa EU zakonima o izbjeglicama i migrantima i njihovom vraćanju iz Hrvatske u BiH i Srbiju, Hrvatska se nije suočila sa posljedicama od strane EU institucija. U decembru 2019. hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je na švajcarskoj televijizi priznala da je u nekim slučajevima primijenjena sila, ali je kasnije povukla svoj komentar, ističe izvještaj HRW.
Pročitajte i ovo: Hrvatska predsjednica odbija prozivanja Human Rights WatchaPrema navodima Obdusmena za djecu u Hrvatskoj, Romska djeca su bila najuskraćenija grupa tokom 2019. jer su imala ograničen pristup različitim socijalnim službama, navodi se u Izvještaju HRW.
Kosovo
Normalizacija dijaloga u kojem je posredovala Evropska unija u novembru 2018. je zakočen nakon što je Srbija blokirala Kosovo od pristupanja Interpolu. Odgovor Kosova je bilo uvođenje 100-postotne uvozne carine na svu robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
Vaš browser nepodržava HTML5
Takse zatvaraju radnje u Preševskoj dolini
Takođe, napredak ka odgovornosti za teške ratne zločine počinjene tokom rata na Kosovu 1998-1999. sporo je tekao. Premijer Kosova Ramush Haradinaj, koji je tokom rata služio kao zapovjednik Oslobodilačke vojske Kosova, podnio je ostavku u julu nakon poziva na saslušanje specijalnog tužitelja za ratne zločine u Hagu. Novinari su se suočavali sa prijetnjama i zastrašivanjem a napetosti između Srba i kosovskih Albanaca nastavile su se, posebno na sjeveru. Manjinske romske, aškalijske i balkanske egipatske zajednice i dalje su suočene sa diskriminacijom.
Srbija
Srbija je prema izvještaju o stanju ljudskih prava HRW zabilježila mali napredak u 2019. Procesuiranju ratnih zločina na lokalnim sudovima teče sporo i nedostaje mu neophodna politička podrška. Sistem koji se odnosi na azilante je nepotpun i nedovoljan sa veoma malom stopom riješenih slučajeva azilanata.
Za novinare je i dalje stanje dosta neizvjesno – napadi i prijetnje zbog izvještavanja o osjetljivim pitanjima i dalje su česti. Nastavljen je zastoj dijaloga Beograda i Prištine uz posredovanje Evropske unije.