Ellis: Međunarodni sud pravde će vjerovatno donijeti privremene mjere protiv Izraela

Međunarodni sud pravde (ICJ) vjerovatno će uvesti privremene mjere u slučaju protiv Izraela za genocid u ratu u Gazi kaže Mark Ellis, izvršni direktor Međunarodne advokatske komore sa sjedištem u Londonu.

Ovaj sud je 11. i 12. januara održao rasprave nakon što je Južnoafrička Republika pokrenula proces u kojem je optužila Izrael za počinjenje genocida nad Palestincima u Gazi. Južnoafrička Republika navodi da Izrael provodi genocid u Gazi, ali Izrael je odbacio te optužbe, dodajući da su njihovi napadi na Gazu legitimna samoobrana, a ne genocid.

Južnoafrička Republika podnijela je niz privremenih mjera, tražeći od suda da odobri, prije svega, trenutni prekid izraelske vojne kampanje u Gazi.

Rat u Gazi izbio je nakon što je Hamas, palestinska grupa koju su Sjedinjene Države i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom, izvela napade u južnom Izraelu, pri čemu je ubijeno 1.200 ljudi. Izrael je žestoko uzvratio, hiljade ljudi je ubijeno u Gazi, a prostori teritorije su sravnjeni sa zemljom.

U razgovoru za Radio Slobodna Evropa Ellis kaže da su odluke Međunarodnog suda pravde konačne, ali da je bilo slučajeva da ih države nisu poštovale.

"Pravno gledano, svaka stranka, svaka država koja je stranka pred Međunarodnim sudom pravde dužna je pridržavati se i provoditi odluke suda. Ali znamo da se politički to ne događa uvijek, ali zakonski su to dužne činiti", kaže Ellis.

Ako se takvo što dogodi iu ovom slučaju, to se pitanje također može uputiti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Međutim, Ellis ističe da u ovoj instituciji UN-a postoji moć veta koja može blokirati odluke.

'Kritičan' slučaj Južnoafričke Republike

RSE: Doktore Ellis, završena su saslušanja pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) i Južnoafričke Republike i Izraela u slučaju koji je pokrenula Južnoafrička Republika, koja je optužila Izrael za genocid u ratu u Gazi, tražeći prije svega hitnu obustavu vojne kampanje. Šta mislite o ovim saslušanjima?

Ellis: Mislim da je ovo izuzetno važno saslušanje jer se međunarodna zajednica očito fokusirala i fokusira na ono što se događa u Gazi i nakon užasnih napada Hamasa na Izrael 7. oktobra koji su doveli do veoma snažnog odgovora Izraela.

Ali međunarodna zajednica je, mislim, s pravom zabrinuta da li je ovaj odgovor Izraela, koji je zakonski dopušten u okviru koncepta samoobrane, otišao predaleko u odnosu na uticaj koji ima na civile u Gazi.

I tako je došlo do značajnog fokusa na obaveze Izraela u poduzimanju ovih radnji kako bi se osiguralo da se pridržavaju načela razlikovanja, zaštite civila i načela proporcionalnosti, osiguravajući da bilo koje radnje poduzete protiv vojnih objekata ne utiču pretjerano na civile.

Pročitajte i ovo: Južnoafrička tužba protiv Izraela za genocid na najvišem sudu UN-a

Dakle, ovo je bila generalna rasprava, a zahtjev južnoafričkog pokreta pred ICJ je nešto sasvim drugo.

Jer Južnoafrička Republika sada sugeriše da postoje dokazi da Izrael vrši genocid svojim vojnim akcijama u Gazi.

A to je veoma drugačiji skup problema i optužbi od puke zabrinutosti oko toga da li se Izrael pridržava načela prava, humanitarnog prava.

Zato mislim da je ovo tako kritična prijava Južnoafričke Republike, jer se fokusira na vjerojatno najnečuveniji čin u međunarodnom pravu, a to je čin genocida.

I zato mislim da će veliki fokus biti na onome što ovaj sud trenutno radi u određivanju privremenih mjera.

RSE: Očekujete li vanredne, privremene mjere?

Ellis: Pretpostavljam da će vjerovatno biti privremenih mjera.

U svojoj prijavi Južnoafrička Republika je postavila niz zahtjeva za uvođenjem privremenih mjera protiv Izraela. A znamo da je sud to ranije činio, uključujući i nedavno povodom ruskog rata protiv Ukrajine.

Stoga mislim da je vjerovatno da će biti određene neke privremene mjere. Koje će to biti, morat ćemo pričekati jer je Južnoafrička Republika ponovno iznijela poduži popis zahtjeva za privremene mjere, a na sudu je da odluči koje će od njih tačno prihvatiti.

Ali očekivao bih neke privremene mjere, ali one su izazovne i komplikovane jer će sud morati priznati da je Izrael u procesu odbrane od početnih napada i da imaju pravo na to.

Dakle, ideja privremene mjere koja u biti odlučuje ili donosi odluku da Izrael treba zaustaviti sve daljnje vojne aktivnosti otvara neka zanimljiva pravna pitanja u vezi s pravom Izraela da se brani.

Stoga pretpostavljam da će se privremene mjere više fokusirati na ideju da se od Izraela zahtijeva da osigura da su njihove operacije u skladu sa međunarodnim pravom i da moraju, posebno prema Konvenciji o genocidu, osigurati da se pridržavaju onih ograničenja koja su navedena u toj konvenciji.

'Sada odlučivanje o privremenim mjerama'

RSE: Jesu li, prema vama, u skladu sa međunarodnim pravom?

Ellis: Trebamo razjasniti nekoliko stvari. Ovo je zahtjev za privremene mjere u vezi s optužbama Južnoafričke Republike da Izrael čini genocid. Ovdje postoji nekoliko važnih tačaka.

Prvo, da je vrlo veliki teret u dokazivanju da je to specifična namjera, genocidna namjera koja se zahtijeva prema Konvenciji o genocidu.

• Izrael pred sudom u Hagu odbacio optužbe za genocid nad Palestincima

Iznimno je izazovno jer je potrebno pokazati veoma značajan nivo dokaza posebne namjere da se u potpunosti ili djelomično uništi nacionalna rasna etnička grupa, jer je to specifična namjera koja se razlikuje od onoga što biste morali dokazati u drugim zločine.

Dakle, hoće li ovaj sud na kraju odlučiti o tome meritorno ili ne, neće biti sada odlučeno. To bi se moralo dogoditi u konačnoj presudi. Imajući u vidu historiju Međunarodnog suda pravde, to bi moglo trajati godinama.

Dakle, sud neće donijeti odluku o tome da li ponašanje Izraela u Gazi genocid ili nije. Samo će se gledati da li je primjereno uvesti privremene mjere ili ne i to je ono što će oni učiniti.

Ne vjerujem da ćete uopće čuti da sud daje bilo kakve navode o tome hoće li sud artikulirati navode koji se iznose da Izrael čini genocid. Jednostavno ne vidim da će se to dogoditi.

Pročitajte i ovo: Za genocid tuženi Hrvatska, Mijanmar, Rusija i Izrael, Srbija osuđena za nesprečavanje

RSE: Razumijem to, ali može li sud donijeti neke privremene mjere koje nisu navedene u zahtjevu tužilaca?

Ellis: Privremene mjere koje je postavila Južnoafrička Republika, koje je zatražila Južnoafrička Republika, prilično su opsežne i stoga sudu pružaju prilično širok skup potencijalnih privremenih mjera za provođenje.

I pretpostavljma da će se, ako će to učiniti, fokusirat na jednu-dvije, možda tri od tih privremenih mjera i to postaviti.

RSE: Nadovezujući se na to, kako se ova odluka donosi među 17 sudija, 15 stalnih + dva jedan iz Južoafričke Republike i Izrael? Može li zemlja porijekla sudija oblikovati ovaj slučaj?

Ellis: Prema proceduralnim pravilima suda, i Izraelu i Južnoafričkoj Republici dopušteno je imenovati ad hoc sudije u vijeće. A razlog zbog kojeg je to učinjeno je taj što će ad hoc sudije generalno biti bolje upoznati sa kontekstom i stajalištima svake države oko ovako prilično složenih stvari. Stoga se na njih gleda kao na važan izvor informacija i razumijevanja koje druge sudije možda nemaju, ali su i dalje uključeni u cijelo sudsko vijeće. Zato imaju te ad hoc sudije.

Dakle, da odgovorim na vaše pitanje, da, mislim da igraju vrlo važnu ulogu, ali nisu jedini glas, ali mislim da će pridonijeti raspravi, a posebno o ovim prilično složenim stvarima.

Pročitajte i ovo: Koji se zakoni o ratnim zločinima primjenjuju na izraelsko-palestinski sukob?

RSE: Što je s ostalim sudijama? Znamo da je predsjednik Amerikanac, a potpredsjednik Rus. Može li se slučaj oblikovati prema tome odakle oni dolaze?

Ellis: Mislim da će svaki sud, svako vijeće, posebno vijeće kao što je Međunarodni sud pravde koje ima različite sudije iz različitih zemalja, unijeti određeni nivo političke pristranosti, koja se ne mora nužno promatrati kao neposredna podrška jednoj ili drugoj strani. Ali svaki sudija ima svoju pozadinu i vlastita iskustva.

Zato imate veliko vijeće, to nije vijeće u kojem će odlučivati samo jedan ili dvoje sudija. Tako da sam uvijek sklon ideji da će se sudije koji budu upućene na bilo koje međunarodno vijeće prije svega fokusirati na zakon i slijediti zakon i pokušati donositi odluke na temelju argumenata i na temelju presedana koji je postavio zakon. Sklon sam vjerovanju da se to dogodilo.

'Presude suda su obavezujuće'

RSE: Doktore Ellis, je li Izrael dužan poštovati hitnu suspenziju u slučaju da se dogodi ili bilo koju drugu privremenu mjeru? A što ako ne poštuje?

Ellis: Presude koje donosi Međunarodni sud pravde su obavezujuće za sve strane. I to se zasniva na činjenici da je Međunarodni sud pravde, sud Ujedinjenih nacija. I stoga kao članice Ujedinjenih nacija, države moraju poštovati odluke suda u svakom slučaju.

I znate da su ove presude konačne. Na njih se ne može uložiti žalba.

I sama činjenica da potpisivanjem povelje država članica stvarno kaže da preuzima neku vrstu obaveze da se pridržava odluka suda, što bi Izrael bio obavezan učiniti.

A jedina druga opcija je ako u smislu provođenja, ne postoji puno mehanizama provođenja koji bi osigurali da se zemlje pridržavaju ovih privremenih mjera.

Srebrenica: Genocid u tri čina

I svakako smo vidjeli više puta kada se zemlje nisu pridržavale tih privremenih mjera.

A opet najnovija odluka Međunarodnog suda pravde je bila protiv Rusije.

Jedini drugi korak koji treba poduzeti jest da druga država može pokušati iznijeti ovo pitanje pred Vijeće sigurnosti koje ima svoje ovlasti da odluči o dodatnim mjerama protiv države kako bi sprovodili presudu.

Ali to je, kao što znamo, prilično političko i ne mislim da će to sada imati ikakav uticaj.

Dakle, pravno svaka stranka, svaka država stranka pred Međunarodnim sudom pravde je dužna pridržavati se i slijediti odluke suda. Ali znamo da se politički to ne događa uvijek, ali zakonski su to dužni učiniti.

RSE: Slučaj može ići pred Vijeće sigurnosti, kao što ste spomenuli. Ali tu je i ta moć veta.

Ellis: To je tačno. Zato sam spomenuo mogućnost prenošenja na Vijeće sigurnosti ako doista postoji neuspjeh u izvršavanju obaveza koje su na državi nakon presude suda. Ali, u stvarnosti to neće imati nikakvog uticaja na ovaj slučaj zbog toga što bi, kao što ste upravo spomenuli, postojao veto, pravo veta ili odluka.

RSE: Dakle, to ne bi obvezivalo Izrael u slučaju da se to dogodi, ali ni druge zemlje koje su potpisale Konvenciju. Kakve bi to posljedice moglo imati i na druge? I kakva se poruka šalje svijetu ako Međunarodni sud pravde odluči ili izda takav nalog, a onda se on ne provede?

Ellis: To je jako dobro pitanje. Konvencija o genocidu se prije svega fokusirala na zemlju, na određenu zemlju, na svaku zemlju kako bi se proveli mehanizmi Konvencije, ne samo da se osigura da se genocid ne dogodi, nego i da se spriječi genocid i zaustave svi koraci genocida koji se poduzimaju.

To je prije svega odgovornost svake zemlje unutar vlastite domaće jurisdikcije, unutar vlastitih granica. Ali ima vrlo važan uticaj za druge zemlje općenito zbog važne pozicije koju Međunarodni sud pravde ima unutar Ujedinjenih nacija kako bi osigurao da se odluke Međunarodnog suda pravde poštuju i ne sugerišem da je to uspješno svaki put.

Ali mislim da bi odluka Suda pravde o privremenim mjerama povećala pritisak na državu stranku od koje se traži da prihvati te privremene mjere da to i učini.

Ponovo, vidjeli smo slučajeve u kojima su države…Rusija jedna od njih, ignorisale te odluke. Ali ipak je važno da je sud o tome odredio privremene mjere.