Izrael napao Liban nakon razgovora s Trumpom o 'iranskoj prijetnji'

Dim i plamen nadvijaju se nad južnim predgrađima Bejruta, nakon izraelskih napada, usred tekućih neprijateljstava između Hezbollaha i izraelskih snaga, kako se vidi iz Baabde, Liban, 7. novembra 2024.

Izrael je pokrenuo nove napade na južni Bejrut rano u četvrtak, nekoliko sati nakon što su premijer Benjamin Netanyahu i novoizabrani američki predsjednik Donald Trump govorili o "iranskoj prijetnji", piše AFP.

Izraelski premijer bio je jedan od prvih svjetskih čelnika koji je čestitao Trumpu, nazvavši ponovni izbor "najvećim povratkom u istoriji".

U telefonskom razgovoru u srijedu, njih dvojica su se "složili da rade zajedno za sigurnost Izraela" i "razgovarali su o iranskoj prijetnji", navodi se u saopštenju Netanyahuova ureda.

Nedugo nakon toga, izraelska vojska pokrenula je svoje najnovije napade na glavni bastion Hezbollaha koji podržava Iran u južnom Bejrutu. Sjedinjene Američke Države proglasile su Hezbollah terorističkom organizacijom.

Izraelska vojska izdala je naredbe za evakuaciju prije napada, pozivajući ljude da napuste četiri četvrti, uključujući i onu u blizini međunarodne zračne luke.

Na istoku Libana, ministarstvo zdravstva te zemlje saopštilo je da je u izraelskim napadima u srijedu poginulo 40 ljudi, dok su spasioci pretraživali ruševine tražeći preživjele.

"U nizu izraelskih neprijateljskih napada na dolinu Bekaa i Baalbek" ubijeno je "40 ljudi, a 53 su ranjene", navodi se u saopštenju ministarstva.

Pročitajte i ovo: Pronađeno 30 tela nakon izraelskog granatiranja u centralnom Libanu

Hezbollah je obećao da rezultat američkih izbora neće imati uticaja na rat, koji je eskalirao u septembru kada je izraelska vojska proširila svoj fokus sa Gaze na osiguranje svoje sjeverne granice s Libanom.

Hezbollah je započeo svoju prekograničnu kampanju niskog intenziteta prošle godine u znak podrške savezniku Hamasu nakon napada palestinskih militanata na Izrael 7. oktobra. Hamas su Sjedinjene Države i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom.

Izrael je eskalirao svoje vazdušne napade na uporišta Hezbollaha u južnom Libanu, Bejrutu i istočnoj dolini Bekaa od 23. septembra, poslavši kopnene trupe nedelju dana kasnije. U više od godinu dana borbi u Libanu poginulo je najmanje 3.050 ljudi, saopštilo je u srijedu ministarstvo zdravlja.

Napori da se okončaju sukobi u Gazi i susjednom Libanu do sada su više puta bili neuspješni.

Dok je administracija američkog predsjednika Joea Bidena vršila pritisak na Netanyahua da pristane na primirje, Washington je nastavio političku i vojnu podršku Izraelu.

Mnogi vide Trumpov povratak u Bijelu kuću kao moguću blagodat za Izrael.

Tokom svoje kampanje, Trump je sebe reklamirao kao najjačeg saveznika Izraela, idući toliko daleko da je rekao da bi Biden trebao pustiti Izrael da "dovrši posao" protiv Hamasa u Gazi.

Pročitajte i ovo: Trump novi predsjednik SAD-a, Harris poručila pristalicama 'Priznajem poraz, ali ne odustajem od borbe'

U Gazi, gdje je rat raselio većinu stanovnika, izazvao široku glad i smrt, te razorio bolnice, neki su se nadali promjeni američke administracije.

Tokom svog prvog mandata, Trump je premjestio američku ambasadu u Jerusalem, priznao suverenitet Izraela nad okupiranom Golanskom visoravni i pomogao u normalizaciji odnosa između Izraela i nekoliko arapskih država prema takozvanom Abrahamovom sporazumu.

Hamasov napad 7. oktobra 2023. koji je započeo rat rezultirao je sa 1.206 smrtnih slučajeva, većinom civila, prema izraelskim zvaničnim podacima.

Izraelska kampanja odmazde ubila je 43.391 osobu u Gazi, većinom civila, prema podacima iz ministarstva zdravlja teritorije pod kontrolom Hamasa, koje Ujedinjeni narodi smatraju pouzdanim.