Priredila: Mirjana Rakela
U utorak 17.marta 5,9 milijuna birača u Izraelu će odlučiti o tome tko će vladati zemljom. Za 120 mjesta u Knesetu natječe se 26 stranaka, no prema istraživanjima, tek će ih deset proći izborni prag. Kroz 67-godišnju povijest Izraela nije se dogodilo da jedna partija osvoji natpolovičnu većinu od 61 poslanika. Zemljom su uvijek vladale koalicije. Posljednji izbori održani su 2013.
Izbore je isprovocirao sam premijer Benjamin Netanyahu u decembru 2014, raspuštajući koalicijsku vladu desnog centra za koju je rekao da „ne radi dobro“.
Plan mu je bio brzi povratak u premijerski ured s rekonstruiranom koalicijom.
No, čini se da se Bibi, kako ga od milja nazivaju pristaše, malo precijenio vlastite mogućnosti ili potcijenio birače.
Istraživanja javnosti, naime, daju prednost Cionističkoj uniji, savezu Laburističke stranke Yitzaka Herzoga i Pokreta Hatnuah kojemu je na čelu bivša šefica diplomacije Tzipi Livni. Lijevi centar se zalaže za mir na Bliskom istoku, dok Netanyahu ponavlja da neće biti podjela Jeruzalema ili zaustavljanja gradnje novih židovskih naselja na palestinskom području.
Poslovni ljudi vjeruju da će za biznis dobro biti izgubi li Netanyahu izbore. Mirovni proces bi mogao otvoriti arapska tržišta.
„ Ne trebamo očekivati od susjeda da nas vole i ljube, ali trgovati s njima možemo. Treba nam normalan život koji neće biti određen Iranom i samo Iranom“ kaže Dov Moran, vlasnik firme sa visokom tehnologijom.
Naravno, to ne znači potpunu katastrofu za Netanyahua. Likud možda bude drugi po broju osvojenih mjesta, a da mu predsjednik Izraela Reuven Rivlin, nakon konzultacija s drugim stranačkim liderima, ponudi mjesto mandatara ocjenjujući da bi on bio najbolji izbor za premijera.
Ankete pokazuju da se popularnost Likuda opada, ali postoji nekoliko stranaka na ovim izborima, kao što su Israel Beitenu, Habayit Yehudi i Kulanu, koji su ideološki sljedbenici Likuda.
Njihovi čelnici, Avigdor Lieberman, Naftali Bennett i Moshe Kahlon, su proizašli iz Netanyahuove političke orbite i svi su sjedili u koalicijskim vladama koje je predvodio Likud.
Dakle, desnica bi mogla ostati na vlasti, čak i ako Likud prođe loše - ali to bi, ocjenjuje analitičari, bilo pravo poniženje za samog Netanyahua koga njegovi pristaše smatraju svjetskim državnikom, dok ga neke novine u Izraelu nazivaju „bivšim prodavačem namještaja“.
Što je još gore po Netanyahua, ishod izbora , može biti tako tijesan,da predsjednik Rivlin odluči da ljevica i desnica trebaju formirati vladu nacionalnog jedinstva.
To bi značilo da se Netanyahu i Herzog rotiraju na funkciji premijera.Za lidera Likuda to je ravno katastrofi, jer mogućnost da ljevica formira vladu Netanayahu smatra ravnom apokaliptičnoj noćnoj mori.
Zapravo, nejasno je kada je počela izborna drama za Netanyahua, od kojeg je na mjestu premijera duže bio jedino osnivač Izraela David Ben-Gurion.
Opozicijski čelnik Yitzhak Herzog izbore je nazvao referendumom:
"Ovo je referendum o mnogim pitanjima koja muče izraelsku javnost, mi smo vrlo vitalna demokracija, a ljudi ponekad to zaborave. Ovo je referendum- ili ćemo i dalje imati Netanyahua ili promjene, koje ja predstavljam", rekao je.
Možda Netanyahuova sudbina ovisi o koncu, ali prerano ga je u potpunosti otpisivati. Posljednju riječ imaju glasači , njih 5,8 milijuna.
U Izraelu živi 8,2 milijuna stanovnika, 75 su Židovi (6,2 milijuna), 20 posto Arapi (1,7 milijuna) a „ostali“ su uglavnom imigranti koji nisu Židovi.
Dohodak po glavi stanovnika je 36.000 dolara.