Ministri unutarnjih poslova Europske unije raspravljali su u četvrtak o tome kako se nositi s utjecajem rata između Izraela i Hamasa na blok, usred pojačanih sigurnosnih napetosti nakon napada zapaljivom bombom na sinagogu u Berlinu i ubistava u Belgiji i Francuskoj, za koje su sumnja da su ih počinili islamistički ekstremisti.
Dužnosnici iz cijele 27-člane EU izrazili su zabrinutost zbog porasta antisemitskih napada, radikalizacije mladih ljudi na internetu, upotrebe usluga šifriranih poruka od kriminalaca ili ekstremista i potrebe da se ubrza deportacija ljudi što bi moglo predstavljati javna opasnost.
Ali pozivi na povećanje sigurnosti u cijelom području također stvaraju duboku nelagodu jer bi rješenja o kojima se raspravlja mogla potkopati slobodno kretanje i pravo na okupljanje u Europi.
Naime, Italija i Njemačka uvode nove granične kontrole.
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell vjeruje da dio rješenja europskih sigurnosnih problema mora uključivati diplomatsku i financijsku pomoć bloka u okončanju višegodišnjeg sukoba između Izraela i Palestinaca.
Pročitajte i ovo: Izrael bombardovao jug Gaze"Iz povijesti smo naučili da se najteže odluke uvijek donose kada smo na rubu ponora. Vjerujem da je to mjesto gdje smo sada: na rubu ponora", rekao je Borrell zastupnicima EU u srijedu.
"Kada čujem muslimanske vjerske autoritete kako govore jezikom međureligijskog sukoba i izričito navode da je Europa strana u ovom sukobu, osjećam da se nadvijaju olujni oblaci", rekao je.
Ipak, nisu svi europski izazovi izravno povezani s ratom.
Ranije u četvrtak, Švedska je bila domaćin sastanka ministara iz osam zemalja, među njima Njemačke, Belgije i Francuske, koji su bili usredotočeni na to kako postupati u slučajevima kada ljudi pale muslimansku svetu knjigu, Kur'an.
Tužitelji pokušavaju utvrditi je li to bio ključni motiv za Tunižanina koji je u ponedjeljak u Briselu upucao trojicu Šveđana, ubivši dvojicu od njih, uoči nogometne utakmice Belgije i Švedske u glavnom gradu.
Iako spaljivanje Kur'ana nije izravno povezano sa sukobom između Izraela i Hamasa, ono je znak rastućih napetosti između vjerskih i drugih zajednica u Europi.
Rat koji je počeo 7. oktobra postao je najsmrtonosniji od pet ratova u Gazi za obje strane. Ministarstvo zdravstva Gaze koje vodi Hamas priopćilo je u srijedu da je 3.478 Palestinaca ubijeno, a više od 12.000 ozlijeđeno u proteklih 11 dana.
Više od 1.400 ljudi u Izraelu je ubijeno, a najmanje 199 drugih, uključujući djecu, zarobio je Hamas i odveo u Gazu, prema izraelskim vlastima.
"Moramo se pozabaviti višestrukim utjecajima kontinuirane krize na Bliskom Istoku, a dio toga je procijeniti sve moguće posljedice za nas u Europskoj uniji", rekao je potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas.
"To podrazumijeva zaštitu naših jevrejskih zajednica, ali i zaštitu od opće klime islamofobije kojoj nema mjesta u našem društvu", rekao je novinarima u Luksemburgu, gdje su održani sastanci.
Propalestinski skupovi održani su u nekoliko europskih gradova nakon početka sukoba. Francuska ih je zabranila. Njemačka je također obećala poduzeti oštrije mjere protiv Hamasa, koji je već na popisu terorističkih organizacija EU.
Pročitajte i ovo: Sukobi Hezbollaha s Izraelom izazivaju strahove od otvaranja drugog frontaNakon što su napadači bacili dva molotovljeva koktela na berlinsku sinagogu u srijedu, njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da "nikada nećemo prihvatiti da se napadi izvode na jevrejske institucije".
U Francuskoj su palača Versailles — glavna turistička atrakcija — i tri zračne luke evakuirane iz sigurnosnih razloga i privremeno zatvorene u srijedu. Incidenti su posljednji u nizu evakuacija u Francuskoj u proteklih pet dana.
Oni su pratili ubistvo učitelja u sjevernom gradu Arrasu, u petak, za koje su sumnja da ga je počinio od osumnjičeni islamistički ekstremist.
Francuski ministar unutarnjih poslova Gerland Darmanin rekao je da u Francuskoj i Belgiji dva stranca stoje iza nedavnih napada, te je inzistirao da se moraju provesti dugo odgađane reforme pravila EU o azilu.
Europa mora "upravljati našim granicama, registrirati ljude i obaviti sigurnosne razgovore koji su potrebni prije svakog zahtjeva za azil", rekao je novinarima.
Belgijska glavna dužnosnica za migracije Nicole de Moor rekla je da se "još jednom suočavamo s terorom na ulicama naših gradova, u Francuskoj, u Belgiji, i ne možemo to tolerirati. Nedužni ljudi umiru, a to je nedopustivo".
Rekla je da su potrebni stroži zakoni o deportaciji i da se zemlje koje odbijaju primiti svoje državljane moraju natjerati na suradnju. EU ima sporazume s Turskom i Tunisom kako bi spriječili migrante da stignu do Europe, ali oni ne funkcioniraju. U planu su i drugi poslovi, posebice s Egiptom, piše AP.