Čelična kupola, protivraketni zaštitni sistem Izraela gotovo da ima mitski status među Izraelcima. Izraelska vojska procjenjuje da štiti od 90 posto raketa koje su ispalili militanti iz Pojasa Gaze na izraelsku teritoriju i Zapadnu obalu.
Ali kupola se suočava sa testom čvrstoće u slučaju da se Izrael nađe pod nezapamćenom vatrom militanata iz Gaze, ali i Hezbolaha iz Libana. Zašto?
Trenutni rat militanata Hamasa i Izraela mogao bi da bude do sada najveći test za Čeličnu kupolu.
U samo dvije sedmice, Hamas je ispalio 7.000 raketa prema Izraelu, kako navodi izraelska vojska. Što je više nego u četiri prethodna rata koji su se vodili između Hamasa i Izraela od kada je militantna grupa zavladala Gazom 2007. godine.
Prvog dana borbi, 7. oktobra, Hamas je ispalio 2.000 raketa prema podacima West Point-a, američke vojne akademije. Militanti iz Libana Hezbolah takođe je ispalila stotine raketa duž sjeverne granice Izraela, od kada su počele borbe.
Ključna u odbijanju i presretanju projektila na strani Izraela je Čelična kupola, napredni protivraketni sistem koji je Izrael instalirao 2011.
Čelična kupola je dio većeg, slojevitog sistema vazdušne odbrane koji uključuje Arrow, koji presreće balističke projektile dugog dometa, kao i Davidova praćka, koji presreće projektile srednjeg dometa kao što su oni za koje se vjeruje da posjeduje Hezbolah u Libanu.
Sistem koji je razvila državna kompanija Rafael, pokazao se naročito efikasan tokom godina u presretanju neprijateljskih projektila.
Na web stranici kompanije Rafael u obilježavanju 10 godina od postavljanja Čelične kupole 2021. objavljeni su podaci da je sistem presreo više od 2.500 raketa.
Razvijen u rekordnom vremenu od dvije i po godine kao jedini sistem na svijetu koji ima višestruku funkciju s obzirom da registruje rakete, topovsku artiljeriju i minobacačke (C-RAM), avione, helikoptere, krstareće rakete, za kopnenu i pomorsku protivvazdušnu odbranu, radi 24 sata u svim vremenskim uslovima.
Razvoj Čelične kupole je počeo 2007., a nakon izvođenja testova 2008. i 2009. prve baterije su postavljene 2011. Sistem je od tada nekoliko puta unapređivan.
Kako radi Čelična kupola?
Čeličnu kupolu čini serija raketnih punjenja, baterija, koji koriste radare kako bi otkrili raketu kratkog dometa i presreli je.
Svaka baterija ima tri ili četiri ispaljenja, 20 projektila i radar, prema navodima Raytheona, američkog odbrambenog giganta koji proizvodi sisteme zajedno sa izraelskom kompanijom Rafael Defense Systems.
Kada radar otkrije raketu, sistem određuje da li se ona kreće prema naseljenom području, kako piše AP.
Ako da, izbacuje projektile kako bi presreli i uništili raketu. Ako sistem utvrdi da se raketa kreće ka otvorenom prostoru ili ka moru, dozvoljava joj da padne, i tako čuva i štedi projektile. Prema navodima vojske, sva presretanja se dešavaju u vazdušnom prostoru Izraela.
Svaki projektil u prosjeku košta 40.000 do 50.000 dolara (oko 47.000 eura), prema Institutu za studije nacionalne sigurnosti iz Tel Aviva.
Vojska Izraela (IDF) je odbila da komentariše koliko je trenutno punjenja raspoređeno. Ali od 2021. Izrael je imao 10 punjenja, odnosno baterija koje su raspoređene po teritoriji države. Svako punjenje je imalo kapacitet da brani i pokriva teritoriju od 155 kvadratnih kilometara, kako navodi Raytheon.
Čelična kupola je dio većeg, slojevitog sistema vazdušne odbrane koji uključuje Arrow, koji presreće balističke projektile dugog dometa, kao i Davidova praćka, koji presreće projektile srednjeg dometa kao što su oni za koje se vjeruje da posjeduje Hezbolah u Libanu.
Oba sistema, kao i Čelična kupola, razvijeni su zajedno sa Sjedinjenim Državama. Izrael takođe razvija sistem koji se bazira na laserima, nazvan Čelini zrak, za koji kaže da će moći da presreće rakete i druge prijetnje kratkog dometa za dio cijene kojom se održava Čelična kupola. Izrael kaže da taj sistem, koji se razvija uz finansiranje SAD, još nije postavljen.
Kolika je cijena sistema?
Svaki projektil u prosjeku košta 40.000 do 50.000 dolara (oko 47.000 eura), prema Institutu za studije nacionalne sigurnosti iz Tel Aviva.
SAD su mnogo uložile u sistem, pomažući sa troškovima razvoja i popravke nakon perioda borbi.
Isprva je Izrael u potpunosti finansirao Čeličnu kupolu, ali zbog visoke cijene u održavanju, morala se potražiti pomoć saveznika, Sjedinjenih Država koje su od 2016. davale podršku.
Američka vlada je potrošila više od 2,9 milijardi dolara na Čeličnu kupolu, kako piše CNN, za koji je jedan američki zvaničnik rekao da će Izrael vjarovatno tražiti dodatne presretače pored druge vojne pomoći iz Washingtona nakon napad Hamasa 7. oktobra.
Dosadašnja sredstva su prema istraživačkom servisu američkog Kongresa potrošena na punjenja, presretanja, troškove proizvodnje i održavanja.
Ključna u odbijanju i presretanju projektila na strani Izraela je Čelična kupola, napredni protivraketni sistem koji je Izrael instalirao 2011.
SAD pored podrške za Čeličnu kupolu daje širok spektar sigurnosne pomoći Izraelu. U sedmici nakon napada Hamasa, Pentagon i izraelski zvaničnici su najavili dolazak američkih aviona sa zalihama municije i protivvazdušne odbrane. Pomoć je proširena na topovske granate, oklopna vozila i navođenje projektile, kako piše portal Defense News.
Koliko je precizna Čelična kupola?
Ugrubo se procjenjuje da je efikasna od 85 do 90 posto, po navodima kompanije Rafael.
Ali može biti preopterećena u slučaju masovne paljbe, što omogućava nekim raketama da prođu kroz zid.
Iako je do sada dobro funkcionisala, rizik se povećava ako bi Hezbolah ušao u rat. Procjenjuje se da Hezbolah ima oko 150.000 raketa i projektila.
Uprkos tome što izraelski vojni zvaničnici govore o 90 posto efikasnosti Čelične kupole, odbrambenog sistema Izraela, naučni saradnik sa Instituta za Bliski istok u Singapuru, Jean-Loup Samaan, kaže za Euronews da je efikasnost Čelične kupole "vrlo sporna".
"Do sada je izraelska vlada rekla da je efikasnost Čelične kupole prilično visoka. Govorili su o stopi presretanja od 90 posto. Pitanje je prvo, šta ta stopa presretanja tačno znači?"
Saaman ističe da Čelična kupola presreće ili uništava rakete koje prijete da pogode civilna, naseljena urbana područja.
"Ako imate raketu koja je ispaljena iz Gaze na nenaseljenu zonu u Izraelu, Čelična kupola se neće aktivirati. Tako da je teško tačno reći šta znači 90 posto efikasnosti", rekao je.
Druga stvar koja dovodi u pitanje efikasnost sistema je to što Samaan tvrdi da postavljanje Čelične kupole nije odvratilo Hamas ili druge palestinske militantne grupe od raketnih napada na teritoriju Izraela.
U procjeni Univerziteta u Navari o efikasnosti Čelične kupole navodi se da "dok je Kupola za sada dovoljna, ne može se očekivati da se ovako nastavi vječno. Uprkos efikasnosti sistema, samo je pitanje vremena prije nego što militanti razviju taktiku ili nabave tehnologiju koja će je preplaviti. Može se predvidjeti da će vrijeme potrebno da se to postigne značajno smanjiti uzimajući u obzir snažnu podršku militantnih saveznika i znatna sredstva koja primaju."
Možda najveća zabrinutost u ovom trenutku, s obzirom na sposobnost Čelične kupole da zaštiti teritoriju Izraela, jeste mogućnost regionalne eskalacije.