Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) usvojio je, u srijedu 15. maja, Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.
Ovaj zakon su predložili delegati hrvatskog naroda Dragan Čović, Lidija Bradara, Marina Pendeš i Bariša Čolić.
Bošnjački delegati su ranije uložili veto na ovaj prijedlog, ali je Ustavni sud BiH presudio da prijedlog nije štetan po bošnjačke nacionalne interese.
Zakon je usvojen sa sedam glasova za, protiv šest i jednim suzdržanim.
Da bi Izmjene izbornog zakona BiH zaživjele, tekst mora da bude usvojen neizmijenjen i u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Šta predviđaju izmjene Izbornog zakona BiH?
Jedna od najvećih izmjena odnosi se na izbor članova Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Predsjedništvo BiH čine tri člana, iz reda hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda.
Hrvatski i bošnjački član biraju se iz entiteta Federacija BiH, a srpski član iz drugog bh. entiteta, Republike Srpske.
Usvojenim Zakonom, predviđa se da za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bude izabran kandidat sa najvećim brojem glasova među hrvatskim kandidatima u entitetu Federacija BiH.
Uz taj uslov, kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH mora da osvoji najviše glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona u Federaciji BiH, Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom kantonu.
Izmjene i u izboru Kluba Hrvata u Domu naroda Federacije BiH
Federacija BiH ima 10 kantona. Izmjene se odnose i na izbor delegata u Domu naroda u tom entitetu.
Tako bi iz Hercegovačko-neretvanskog kantona bila birana četiri delegata u Klub Hrvata u Domu Federacije BiH.
Srednjobosanski i Zapadnohercegovački bi delegirali po tri delegata, Kanton 10, Posavski i Zeničko-dobojski po dva.
Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda BiH i lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, obrazlažući prijedlog, naveo je da bi ostali kantoni potom zajedno birali jednog delegata iz reda Hrvata jer im je, kako navodi, “prag po zadnjem popisu stanovništva ispod pet posto”.
Izetbegović: Izmjene u suprotnosti s dogovorom u Briselu
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda i lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, naveo je da prijedlog Izbornog zakona BiH nije u skladu sa onim što su lideri političkih partija dogovorili u Briselu 12. juna.
"Dogovoreno je da pod tačkom 6d da ćemo ove stvari raditi u dogovoru nakon izbora i nakon što bude formirana nova struktura vlasti u roku od šest mjeseci”, istakao je Izetbegović.
On je dodao kako očekuje da HDZ-ove izmjene Izbornog zakona BiH neće proći i u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.
“Sve je sporno sa prijedlogom HDZ-a. Mi smo sa međunarodnim prijateljima približili stavove, a ovaj prijedlog nije to. On je jednostran. Po njemu se ne bi mogle implementirati presude sudova", rekao je Izetbegović.
Čović je, sa druge strane naveo kako u Briselu nije ništa usaglašeno, niti usvojen bilo kakav zaključak.
"A i da jeste, onda tamo točno piše – pristupit će se izmjenama Izbornog zakona odmah, a najdalje šest mjeseci nakon uspostave vlasti u BiH”, rekao je Čović.
On je istakao da su delegati u Klubu Hrvata bili prisiljeni da upute prijedlog, jer "bošnjačka strana" nije bila spremna da se bilo šta uradi po pitanju Izbornog zakona.
"Smatramo da smo napravili dobru stvar i poslali dobru poruku. Nadati se da, kada ode po hitnoj proceduri, Zastupnički dom imati kvalitetnu raspravu i mudrosti da se naprave preinake. I da nakon provedenih izbora, u skladu s raspravom u Briselu, stvorimo ambijent da do i nakon izbora poštujemo kodekse ponašanja, a nakon stvorimo vlast i ambijent da pokušamo ići ka kandidatskom statusu BiH", istakao je Čović poslije sjednice Doma naroda BiH.
Čović kaže da će predstojeći izbori biti održani po izmjenama Izbornog zakona, ukoliko one budu podržane i u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.
Pročitajte i ovo: U Briselu postignut sporazum o načelima funkcionalne BiH, za Dodika sporan dio o UkrajiniPrema Sporazumu o načelima funkcionalne BiH, postignutom na sastanku predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela i predsjednika političkih stranaka zastupljenih u Parlamentu BiH u Briselu 12. juna, dogovoreno je efikasno provođenje izbora.
Šest mjeseci nakon izbora, politički lideri su se obavezali provesti izbornu reformu i ograničenu reformu Ustava BiH kako bi se osigurala puna usklađenost s presudama Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH te preporukama OSCE-a i Antikorupcijskog tijela Vijeća Evrope (GRECO).
Dosadašnji pregovori o izmjenama izbornog zakona BiH, održavani i uz posredovanje međunarodne zajednice, bili su neuspješni.
Ustavni sud BiH u presudi "Ljubić" ukinuo je odredbe Izbornog zakona prema kojem se svakom narodu daje jedno izborno mjesto iz svakog od deset kantona, ali i dio koji govori o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Evropski sud za ljudska prava iz Strasbourga proglasio je diskriminatorskim dijelove Ustava BiH u predmetima kolektivno nazvanim "Sejdić-Finci".
U Bosni i Hercegovini je 20. maja, istekao rok za podnošenje prijava političkih stranaka i nezavisnih kandidata za učešće na općim izborima.
Pročitajte i ovo: Izbornoj komisiji BiH uplaćen novac, opći izbori neće kasnitiOrganizacija izbora, raspisanih za 2. oktobar, bila je ugrožena jer nadležne državne institucije nisu usvojile budžet za ovu godinu, niti su u zakonskom roku do 19. aprila obezbijedile sredstva za organizaciju izbora.
Problem finansiranja oktobarskih izbora riješio je 7. juna Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, nametnuvši odluku da se Centralnoj izbornoj komisiji BiH doznači 12,5 miliona maraka (oko 6,4 miliona eura) neophodnih za organizaciju izbora.
Na opštim izborima 2. oktobra građani BiH biraju članove Predsjedništva i poslanike u Parlamentu BiH, poslanike u parlamentima entiteta Republika Srpska i Federacija BiH, te poslanike u deset kantona u Federaciji BiH.