Prema Zakonu, opšti izbori u Bosni i Hercegovini koji će se održati u prvoj nedjelji oktobra, moraju biti raspisani najkasnije do 10. maja (150 dana prije održavanja). Do tada bi trebale biti usvojene izmjene Izbornog zakona, nakon što su još krajem 2016. godine suspendovani njegovi dijelovi, na osnovu odluke Ustavnog suda BiH. Ali, čini se, da što više vrijeme odmiče, sve su suprotstavljeniji stavovi među političkim liderima. Tako se može desiti da se izbori održe ali da primjena rezultata ne bude moguća.
Ukoliko se ne izmjeni Izborni zakon, odnosno ako se ne ponudi rješenje za način izbora i broj delegata za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, neće biti moguće formirati ovaj skupštinski dom, kao ni ostatak vlasti na nivou Federacije, niti će se moći dovršiti formiranje parlamenta na državnom nivou.
Drama počinje nakon izbora, kaže analitičar i direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju Žarko Papić, navodeći kako u košmarnim snovima vidi Jaltu (simbol podjele kako političkih uticaja tako i teritorije).
"Vrijeme curi i sve je manje izgleda da će se izmijeniti Izborni zakon. Održaće se izbori, Republika Srpska će izabrati Narodnu skupštinu, Vladu i sve institucije. U Federaciji BiH će se otvoriti proces blokada. Iako i sada imamo gotovo stalnu blokadu vlasti, ona bi sada išla u više ravni. Jedno će biti pokušaj da se četiri kantona, koje jednopartijski i boljševički kontroliše HDZ (Hrvatska demokratska zajednica BiH), učvršćuju i idu naprijed ka tzv. trećem entitetu, što bi bilo veoma opasno", kaže Papić.
"Što je također veoma opasno jeste", dodaje, "da, dok se ne formira nova, funkcioniše stara vlast".
"To će značiti blokadu rezultata izbora, to će biti odbrana od mogućeg gubitka vlasti, HDZ-a i SDA (Stranka demokratske akcije), kada je riječ o Federaciji, dakle, blokiranje da neko drugi dođe. Govorim, naravno, uslovno o mogućnostima da lijevi građanski blok ne osvoji potpunu vlast, ali da krupno napreduje", ocjenjuje Papić.
- Izmjene Izbornog zakona, da ne bi bilo izmjena Dejtona
- Odluka Ustavnog suda BiH prepreka izborima?
- Hoće li biti opštih izbora u BiH?
Ono što posebno zabrinjava Papića, kako navodi, posebno u geopolitičkim okolnostima "koje su sve gore iz dana u dan i pojavljuju se na svakom ćošku Zapadnog Balkana", je suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine.
"Da budem grub i direktan - mogu se otvoriti razna scenarija. Kako će se dogovoriti Zapad i Istok, kako će se udružiti, šta će htjeti, to sam Bog zna. Prema tome, jedini način da se situacija u BiH stabilizuje i sačuva država je da se spreče blokade o kojima govorim i da, naravno, na izborima ovi drugi, nenacionalne partije pobijede, sa ili bez navodnih znakova. Niko ne može ostvariti apsolutnu pobjedu, ali se može rasporediti ravnoteža moći", riječi su analitičara Papića.
Ključni problem oko kojeg traje rasprava bez rješenja je izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Ustavni sud je utvrdio da odredba Izbornog zakona prema kojoj se "svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu", nije u skladu s Ustavom, pa se prema ovom principu ne mogu više birati federalni delegati.
To nakon izbora može dovesti do blokada u radu gotovo svih nivoa vlasti, iako je i sada dobar dio institucija blokiran, kaže politički analitičar Srećko Latal.
"Možemo reći, argumentovano posmatrajući efikasnost institucija vlasti, da niti na državnom nivou, niti u Federaciji, čak ni u Republici Srpskoj, vlast nije bila de facto funkcionalna još od izbora 2010. godine. Više-manje, jedina stvar oko koje su se politički akteri uspijevali dogovoriti jeste raspodjela vlasti, raspodjela funkcija i onda nakon toga bi uslijedila totalna blokada svih bitnih pitanja, svih bitnijih reformi, tako da mislim da je blokada već nastupila odavno", navodi Latal.
Ovo što se dešava i što se može desiti nakon izbora, ističe Latal, ukoliko ne dođe do izmjene Izbornog zakona, je početak urušavanja sistema.
BiH ulazi u ozbiljniju krizu nego što smo vidjeli u posljednjih sedam - osam godina.- Srećko Latal
"Bez uspostave nove vlasti u Federaciji, nakon 1. aprila 2019. godine, do kada bi se možda moglo odlukom Vlade produžiti finansiranje bez donesenog budžeta, prestala bi mogućnost isplaćivanja plata, penzija, socijalnih primanja, stambenih računa... Zatim, tu su voda, struja, plin", kaže Latal.
"Čini se", dodaje, "da barem jedna stvar oko koje je koliko-toliko još postojala složnost političkih aktera oko raspodjele kolača, čini se da više ni za to nema spremnosti".
"Bosna i Hercegovina sada ulazi u jednu puno ozbiljniju krizu nego sve ovo što smo vidjeli u posljednjih sedam, osam godina, gdje može doći u pitanje i sama opstojnost Bosne i Hercegovine", ističe Latal.
Politički analitičar Slaven Kovačević smatra, pak, da se izbori trebaju održati prema postojećem Izbornom zakonu, a tek poslije njih reformisati izborno zakonodavstvo.
"Vruća politička scena zaslužuje relaksaciju i smatram da se izbori trebaju raspisati prema postojećem Izbornom zakonu. Sumnjam da se ad hoc rješenjima može pospješiti izborni proces u preostalih mjesec dana. Po ostatku Izbornog zakona, nakon što je Ustavni sud suspendovao neke njegove dijelove, i prema Ustavu Federacije, moguće je održati izbore i implementirati njihove rezultate. Nasuprot tome stoji moguća namjera pojedinih političkih aktera da izvrše blokadu formiranja izvršnih organa vlasti jer neće htjeti da delegiraju izaslanike u Dom naroda Federacije iz skupština kantona", ukazuje Kovačević.
Kovačević: Sumnjam da se ad hoc rješenjima može pospješiti izborni proces
Prema zakonu, navodi Kovačević, moguće je provođenje izbora dok, s druge strane, stoji mogućnost blokade formiranja vlasti jer se nekom od političkih aktera neće svidjeti rezultati izbora.
"Bilo bi najbolje da se nakon izbora provede sveobuhvatna reforma izbornog zakonodavstva uz uvažavanje evropskih konvencija i presuda Evropskog suda za ljudska prava, a zatim i odluka Ustavnog suda BiH. Rješenja ad hoc nisu dobra", smatra Kovačević.
Ustavni sud BiH je 2016. godine po apelaciji Bože Ljubića, predsjednika Glavnog odbora Hrvatskog narodnog sabora, osporio pojedine odredbe Izbornog zakona BiH koje govore o izboru delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Pregovori o izmjenama Izbornog zakona i implementaciji odluka Ustavnog suda BiH nisu donijeli rezultat, prije svega, zbog oprečnih stavova HDZ-a i SDA.
Uključila se i međunarodna zajednica, pa su ambasadorica Sjedinjenih Država u BiH Morin Kormak (Maureen Cormack) i šef Delegacije Evropske unije u BiH Lars Gunar Vigemark (Lars-Gunnar Wigemark) objavili zajednički komentar.
"Ostalo je svega nekoliko sedmica do objavljivanja opštih izbora, a bh. političari imaju sve manje vremena. Ono što nedostaje je politička volja da se postigne kompromis. Građani BiH imaju pravo da očekuju da se izbori održe, a njihovi rezultati provedu", naveli su Kormak i Vigemark u komentaru.
Način izbora delegata za Dom naroda može nametnuti visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Incko (Inzko) a to svojom odlukom može urediti i Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine.
I jedno i drugo bi potvrdilo da bosanskohercegovački političari ne žele dogovor ili kompromis o ključnim pitanjima budućnosti zemlje.