Jedan od najpriznatijih bosanskohercegovačkih slikara Affan Ramić je u utorak naveče, svojom izložbom u sarajevskoj galeriji „Roman Petrović“, uz prisustvo brojnih prijatelja i ljubitelja likovnog stvaralaštva, obilježio 80. rođendan. Na izložbi je predstavljeno 55 radova, od kojih je većina nastala u tekućoj godini.
Ovaj bh. akademik i nekadašnji predsjednik Saveza udruženja likovnih umjetnika Jugoslavije, dobitnik je brojnih priznanja, između ostalih, i Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva.
„Njegovi novi radovi su manjeg formata, ali sa istim motivima. To su radovi iz ciklusa 'Mediteranski pejzaž', prilično su apstraktni i predstavljaju hercegovačke pejzaže, što je tipično za Affana. Važno je istaći umjetnikovu energiju, jer sa svojih 80 godina života djeluje kao i prije 40 godina“, kazao je za Radio Slobodna Evropa predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine Admir Mujkić.
„Bio sam uvijek, pomalo, izbirljiv u temama. Ne treba insistirati previše da se mijenja nešto u umjetnosti. Umjetnost ima pravo na svoje zablude, istine i ubjeđenja. Uvijek sam se smatrao posmatračem i pokušavao da ostanem svoj, bez obzira na okolnosti“, rekao je Affan Ramić.
Posvećujući pažnju ulju i akrilu, umjetnik Ramić u svom dugogodišnjem plodonosnom periodu nije zanemario kolaž. U jednoj fazi svog rada koristio se i filigranskim crtežom, inspirisan ornamentikom starog bosanskog nakita.
„Ime i djelo Affana Ramića obično se veže za početke oslobođenja od tradicionalnih postupaka u suvremenom slikarstvu Bosne i Hercegovine. Mimetičko slikarstvo za njega je tek zaludna i blijeda kopija prirode, tog božjeg remek-djela. Oba Ramićeva atelijera uništena su i opljačkana - onaj na Grbavici u Sarajevu stradao je u proljeće 1992. od srpskoga junaštva, a onaj u počiteljskoj Kuli, godinu dana kasnije - od hrvatske kulture. I tu se više nema što reći. Tako je, zapravo, prebrisan praktično najveći dio Ramićeva likovnog opusa“, istakao je prilikom otvaranja izložbe bh. pjesnik i novinar Mile Stojić.
Affan Ramić je do sada priredio više od 30 samostalnih izložbi širom Evrope, i dalje. Autentičan je autor, koji uistinu utiče na razvoj i promociju ukupne bosanskohercegovačke likovne scene.
„Država se nije odužila Affanu Ramiću, zato i naglašavam stanje jedne zemlje koja nije u stanju da odgovori na mnoga pitanja u sferi kulture. Ostaje samo da se sami sa sobom, u grupaciji ljudi koji znaju ovog umjetnika, prate ga i vole, zagrlimo i izljubimo. Ne možete tražiti od jedne zemlje koja nema senzibilitet i materijalna sredstva, te sve ono što druge zemlje imaju, da jednoj ličnosti kao što je Affan, korektno iskaže poštovanje“, rekao je za Radio Slobodna Evropa priznati bh. slikar Safet Zec.
Ovaj bh. akademik i nekadašnji predsjednik Saveza udruženja likovnih umjetnika Jugoslavije, dobitnik je brojnih priznanja, između ostalih, i Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva.
„Njegovi novi radovi su manjeg formata, ali sa istim motivima. To su radovi iz ciklusa 'Mediteranski pejzaž', prilično su apstraktni i predstavljaju hercegovačke pejzaže, što je tipično za Affana. Važno je istaći umjetnikovu energiju, jer sa svojih 80 godina života djeluje kao i prije 40 godina“, kazao je za Radio Slobodna Evropa predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine Admir Mujkić.
Affan Ramić na izložbi
„Bio sam uvijek, pomalo, izbirljiv u temama. Ne treba insistirati previše da se mijenja nešto u umjetnosti. Umjetnost ima pravo na svoje zablude, istine i ubjeđenja. Uvijek sam se smatrao posmatračem i pokušavao da ostanem svoj, bez obzira na okolnosti“, rekao je Affan Ramić.
Posvećujući pažnju ulju i akrilu, umjetnik Ramić u svom dugogodišnjem plodonosnom periodu nije zanemario kolaž. U jednoj fazi svog rada koristio se i filigranskim crtežom, inspirisan ornamentikom starog bosanskog nakita.
„Ime i djelo Affana Ramića obično se veže za početke oslobođenja od tradicionalnih postupaka u suvremenom slikarstvu Bosne i Hercegovine. Mimetičko slikarstvo za njega je tek zaludna i blijeda kopija prirode, tog božjeg remek-djela. Oba Ramićeva atelijera uništena su i opljačkana - onaj na Grbavici u Sarajevu stradao je u proljeće 1992. od srpskoga junaštva, a onaj u počiteljskoj Kuli, godinu dana kasnije - od hrvatske kulture. I tu se više nema što reći. Tako je, zapravo, prebrisan praktično najveći dio Ramićeva likovnog opusa“, istakao je prilikom otvaranja izložbe bh. pjesnik i novinar Mile Stojić.
Affan Ramić je do sada priredio više od 30 samostalnih izložbi širom Evrope, i dalje. Autentičan je autor, koji uistinu utiče na razvoj i promociju ukupne bosanskohercegovačke likovne scene.
„Država se nije odužila Affanu Ramiću, zato i naglašavam stanje jedne zemlje koja nije u stanju da odgovori na mnoga pitanja u sferi kulture. Ostaje samo da se sami sa sobom, u grupaciji ljudi koji znaju ovog umjetnika, prate ga i vole, zagrlimo i izljubimo. Ne možete tražiti od jedne zemlje koja nema senzibilitet i materijalna sredstva, te sve ono što druge zemlje imaju, da jednoj ličnosti kao što je Affan, korektno iskaže poštovanje“, rekao je za Radio Slobodna Evropa priznati bh. slikar Safet Zec.