Još jedna izjava najviših zvaničnika iz Beograda uzburkala je dio regiona. Otkazujući trojni sastanak u Turskoj sa predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem i predsjednikom Turske Abdulahom Gulom, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović uputio je otvoreno pismo predsjedniku Srbije povodom njegove nedavne izjave da "Bosna polako nestaje pred našim očima".
Izetbegović je tu izjavu ocijenio grubim nasrtanjem na svoju zemlje i vrijeđanjem građana BIH.
"Upravo izjave poput ove Nikolićeve, zlokobno podsjećaju na riječi optuženog zločinca Radovana Karadžića da će 'BiH biti pakao, a muslimanski narod nestati', izgovorene u Parlamentu Republike BiH, u predvečerje agresije na moju zemlju, oktobra 1991. godine", naveo je Izetbegović.
Izetbegović je posebno istakao izjavu predsjednika Srbije za italijanski dnevnik "Korijere dela Sera": "Nijedan Srbin ne priznaje da se u Srebrenici dogodio genocid i ja se po tome ne razlikujem", bila je Nikolićeva izjava.
Osuda, ali ne i pretjerano iznenađenje izjavom Tomislava Nikolića, srbijanskog predsjednika, kako „Bosna polako nestaje pred našim očima“, u kratkom je sažetak ocjena koje su se mogle čuti od bosanskohercegovačkih političara i analitičara.
I jedni i drugi navode kako takve izjave, bez obzira u kom kontekstu date, dovode do zaoštravanja, ionako nesavršenih odnosa između Bosne i Hercegovine i Srbije.
„Svi žele da se BiH rastakne. BiH se neće rastaći. BiH će ostati dok god ima ovih bh. snaga koje će čuvati BiH“, kaže predsjednik SDA Sulejman Tihić.
Tihićeva izjava potvrđuje stav kojeg je Bakir Izetbegović, predsjedavajući bh. Predsjedništva, u pisanoj formi uputio Tomislavu Nikoliću.
Pa, iako bi trebala biti povod za identičnu reakciju stranaka koje tvrde kako im je interes Bosne i Hercegovine na prvom mjestu, poslužila je za politička prepucavanja. Tako je Damir Hadžić, potpredsjednik SDP-a, stranke koja je, prema pojedinim spekulacijama da bi ostala na vlasti udovoljila zahtjevima HDZ-a BiH i SNSD-a na štetu države, na naš upit da prokomentariše odgovor Izetbegovića Nikoliću, odgovorio:
„Ono što je rekao gospodin Nikolić je početnička greška i glupost, u kojoj se vjerovatno on kao predsjednik države u ovom trenutku najbolje ne snalazi.“
„Izjavu gospodina Nikolića u tom kontekstu može svako tumačiti na svoj način i to je svačije pravo, ali ja pokušavam iz nje saznati ono što je dobro za nas, a to je da nas okruženje upozorava da su unutrašnji takvi da naše prijatelje i druge iz šireg okruženja posjećaju na jedan maligan proces.“
Stalna destabilizacija BiH
„Trebe neke stvari koje su bile iz vremena rati staviti iza sebe i razmišljati o rješavanju problema koji stoje pred svakom od ovih zemalja i nizu međudržavnih pitanja koja su još uvijek otvorena između svake od ovih zemalja u regionu – na koji način to konkretno riješiti“, prokomentarisao je Igor Radojičić, potpredsjednik SNSD-a.
Ono što Radojičić ne pominje jeste kako njegov stranački šef Milorad Dodik svako malo u izjavama dovodi u pitanje opstojnost Bosne i Hercegovine. Prisjetimo se nekih:
„Vidimo da se Bosna raspada. Raspašće se kao što se raspala Jugoslavija... Koliko od bio napor i ovih stranaca i Bošnjaka koji pokušavaju da kažu da je vole, neodrživa zemlja i na kraju će se to... Ovdje svi zajedno patimo samo zato što oni neće da shvate o čemu se ovdje radi.... Mi vjerujemo da je BiH neodrživa zemlja... Ja ne želim da RS živi u zabludi koja se zove BiH, a BiH je zabluda.“
Ovakve Dodikove izjave, ali i one koje dolaze iz Srbije, već godinama utiču na odnose Sarajeva i Beograda. Svaka izgovorena riječ sa jedne ili druge strane Drine pažljivo se prati, a nisu bile rijetke ni situacije kada su se visoki dužnosnici u obje zemlje „prepucavali“ preko medija. Istovremeno, analitičari navode i da je interes Srbije destabilizacija Bosne i Hercegovine.
Enver Kazaz, profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu, kaže kako nema nikakve sumnje da je Tomislav Nikolić, predsjednik Srbije, otvorio priču koju je bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić „stavljao pod tepih“. Prema njegovim riječima, stalna destabilizacija Bosne i Hercegovine je na liniji koju je Dobrica Ćosić uspostavio u knjizi „Bosanski rat“:
„RS je, prema Ćosiću, jedina pobjeda, kako on kaže, srpskog naroda u ratu. Ta pobjeda treba u miru da se verificira u političkom polju, i cijelo nastojanje od rata naovamo je usmjereno u politici i republičkosrpskoj i srbijanskoj da se RS iz entiteta prevede u status federalne jedinice, odnosno samostalne države“, ocjenjuje Kazaz.
Vehid Šehić, kopredsjedavajući Igmanske inicijative, navodi da niko ne može osporiti kako je dolaskom Nikolića na vlast u Srbiji došlo do zamrzavanja dobrosusjedskih odnosa. Zbog njegove retorike otkazana je i sesija Igmanske inicijative, zakazana u novembru u Podgorici, jer su ostali predsjednici država odbili da dođu:
„Svi smo smtarali da će takva vrsta retorike prestati nakom izbora, međutim, ona je u jednom kontinuitetu, što sigurno stvara nezdrave odnose u regionu“, kaže Šehić.
No, izjava Tomislava Nikolića, uprkos njegovoj tvrdnji kako je pogrešno shvaćen, nije jedina te vrste koju je dao od kako je postao srbijanski predsjednik. To dokazuje da ne odstupa od onog što je ranije govorio, što većinu ne iznenađuje ako se u obzir uzme činjenica da je bio među 18 četničkih vojvoda koji su položili zakletvu svom vođi Vojislavu Šešelju 1993. godine na planini Romanija.
Istovremeno, Nikolićeva izjava o nestajanju Bosne i Hercegovine potakla je i pitanje da li, zaista, BiH nestaje i ako je tako, zbog čega? Odgovor daje profesor Enver Kazaz:
„Ona nestaje zbog neprijateljskog stava prije svega Beograda, imperijalnog prema BiH, autokolonizirajućeg iz perspektive Banje Luke - i posljedica je nemogućnost da se donese politička vizija u Sarajevu koja bi omogućila ravnopravnost svih u BiH. Oni su naprosto slijepi za odgovornost za budućnost u BiH. Mi naprosto ne odgovaramo samo za vlastita stajališta, nego i za posljedice tih stajališta.“
Izetbegović je tu izjavu ocijenio grubim nasrtanjem na svoju zemlje i vrijeđanjem građana BIH.
"Upravo izjave poput ove Nikolićeve, zlokobno podsjećaju na riječi optuženog zločinca Radovana Karadžića da će 'BiH biti pakao, a muslimanski narod nestati', izgovorene u Parlamentu Republike BiH, u predvečerje agresije na moju zemlju, oktobra 1991. godine", naveo je Izetbegović.
Izetbegović je posebno istakao izjavu predsjednika Srbije za italijanski dnevnik "Korijere dela Sera": "Nijedan Srbin ne priznaje da se u Srebrenici dogodio genocid i ja se po tome ne razlikujem", bila je Nikolićeva izjava.
Osuda, ali ne i pretjerano iznenađenje izjavom Tomislava Nikolića, srbijanskog predsjednika, kako „Bosna polako nestaje pred našim očima“, u kratkom je sažetak ocjena koje su se mogle čuti od bosanskohercegovačkih političara i analitičara.
I jedni i drugi navode kako takve izjave, bez obzira u kom kontekstu date, dovode do zaoštravanja, ionako nesavršenih odnosa između Bosne i Hercegovine i Srbije.
„Svi žele da se BiH rastakne. BiH se neće rastaći. BiH će ostati dok god ima ovih bh. snaga koje će čuvati BiH“, kaže predsjednik SDA Sulejman Tihić.
Tihićeva izjava potvrđuje stav kojeg je Bakir Izetbegović, predsjedavajući bh. Predsjedništva, u pisanoj formi uputio Tomislavu Nikoliću.
Pa, iako bi trebala biti povod za identičnu reakciju stranaka koje tvrde kako im je interes Bosne i Hercegovine na prvom mjestu, poslužila je za politička prepucavanja. Tako je Damir Hadžić, potpredsjednik SDP-a, stranke koja je, prema pojedinim spekulacijama da bi ostala na vlasti udovoljila zahtjevima HDZ-a BiH i SNSD-a na štetu države, na naš upit da prokomentariše odgovor Izetbegovića Nikoliću, odgovorio:
„Ono što je rekao gospodin Nikolić je početnička greška i glupost, u kojoj se vjerovatno on kao predsjednik države u ovom trenutku najbolje ne snalazi.“
Ognjen Tadić
Osim SDP-a, Tomislava Nikolića brane i u Republici Srpskoj. Ognjen Tadić, potpredsjednik Srpske demokratske stranke, ide i korak dalje, pa tvrdi kako je Nikolić bio dobronamjeran u svojoj izjavi:„Izjavu gospodina Nikolića u tom kontekstu može svako tumačiti na svoj način i to je svačije pravo, ali ja pokušavam iz nje saznati ono što je dobro za nas, a to je da nas okruženje upozorava da su unutrašnji takvi da naše prijatelje i druge iz šireg okruženja posjećaju na jedan maligan proces.“
Stalna destabilizacija BiH
„Trebe neke stvari koje su bile iz vremena rati staviti iza sebe i razmišljati o rješavanju problema koji stoje pred svakom od ovih zemalja i nizu međudržavnih pitanja koja su još uvijek otvorena između svake od ovih zemalja u regionu – na koji način to konkretno riješiti“, prokomentarisao je Igor Radojičić, potpredsjednik SNSD-a.
Ono što Radojičić ne pominje jeste kako njegov stranački šef Milorad Dodik svako malo u izjavama dovodi u pitanje opstojnost Bosne i Hercegovine. Prisjetimo se nekih:
„Vidimo da se Bosna raspada. Raspašće se kao što se raspala Jugoslavija... Koliko od bio napor i ovih stranaca i Bošnjaka koji pokušavaju da kažu da je vole, neodrživa zemlja i na kraju će se to... Ovdje svi zajedno patimo samo zato što oni neće da shvate o čemu se ovdje radi.... Mi vjerujemo da je BiH neodrživa zemlja... Ja ne želim da RS živi u zabludi koja se zove BiH, a BiH je zabluda.“
Ovakve Dodikove izjave, ali i one koje dolaze iz Srbije, već godinama utiču na odnose Sarajeva i Beograda. Svaka izgovorena riječ sa jedne ili druge strane Drine pažljivo se prati, a nisu bile rijetke ni situacije kada su se visoki dužnosnici u obje zemlje „prepucavali“ preko medija. Istovremeno, analitičari navode i da je interes Srbije destabilizacija Bosne i Hercegovine.
Enver Kazaz, profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu, kaže kako nema nikakve sumnje da je Tomislav Nikolić, predsjednik Srbije, otvorio priču koju je bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić „stavljao pod tepih“. Prema njegovim riječima, stalna destabilizacija Bosne i Hercegovine je na liniji koju je Dobrica Ćosić uspostavio u knjizi „Bosanski rat“:
„RS je, prema Ćosiću, jedina pobjeda, kako on kaže, srpskog naroda u ratu. Ta pobjeda treba u miru da se verificira u političkom polju, i cijelo nastojanje od rata naovamo je usmjereno u politici i republičkosrpskoj i srbijanskoj da se RS iz entiteta prevede u status federalne jedinice, odnosno samostalne države“, ocjenjuje Kazaz.
Vehid Šehić, kopredsjedavajući Igmanske inicijative, navodi da niko ne može osporiti kako je dolaskom Nikolića na vlast u Srbiji došlo do zamrzavanja dobrosusjedskih odnosa. Zbog njegove retorike otkazana je i sesija Igmanske inicijative, zakazana u novembru u Podgorici, jer su ostali predsjednici država odbili da dođu:
„Svi smo smtarali da će takva vrsta retorike prestati nakom izbora, međutim, ona je u jednom kontinuitetu, što sigurno stvara nezdrave odnose u regionu“, kaže Šehić.
No, izjava Tomislava Nikolića, uprkos njegovoj tvrdnji kako je pogrešno shvaćen, nije jedina te vrste koju je dao od kako je postao srbijanski predsjednik. To dokazuje da ne odstupa od onog što je ranije govorio, što većinu ne iznenađuje ako se u obzir uzme činjenica da je bio među 18 četničkih vojvoda koji su položili zakletvu svom vođi Vojislavu Šešelju 1993. godine na planini Romanija.
Istovremeno, Nikolićeva izjava o nestajanju Bosne i Hercegovine potakla je i pitanje da li, zaista, BiH nestaje i ako je tako, zbog čega? Odgovor daje profesor Enver Kazaz:
„Ona nestaje zbog neprijateljskog stava prije svega Beograda, imperijalnog prema BiH, autokolonizirajućeg iz perspektive Banje Luke - i posljedica je nemogućnost da se donese politička vizija u Sarajevu koja bi omogućila ravnopravnost svih u BiH. Oni su naprosto slijepi za odgovornost za budućnost u BiH. Mi naprosto ne odgovaramo samo za vlastita stajališta, nego i za posljedice tih stajališta.“