Koridor Vc prije više od petnaest godina nazvan je najvažnijim projektom ili projektom od "nacionalnog značaja" za Bosnu i Hercegovinu. Danas, nakon toliko godina, od 335 kilometara koliko bi trebalo autoputa na koridoru Vc prolaziti kroz Bosnu i Hercegovinu napravljeno je tek 124 kilometra.
U Republici Srpskoj nije izgrađen ni kilometar autoputa, dok je u Federaciji BiH izgradnja u zastoju.
Iz Autocesta Federacije BiH, nakon dvije godine, najavljuju da će radovi biti nastavljeni na jesen kroz Hercegovinu.
Na trasi Počitelj – Zvirovići bit će izgrađeno 11,75 kilometara, a završena je i pretkvalifikacije za lot Počitelj – Buna, te zaobilaznica oko Zenice, kaže za Radio Slobodna Evropa Adnan Terzić, direktor Autocesta Federacije BiH.
"Tender na dionici Počitelj – Međugorje, tj. Počitelj – Zvirovići, projekat u vrijednosti 100 miliona eura je raspisan. Imali smo problem u prošloj godini, kada je na kraju tender bio poništen. Sada smo u ubrzanoj proceduri raspisali novi. Ponude su predate i radimo evaluaciju i nadamo se do sredine ili do kraja avgusta, ukoliko ne bude žalbi i pritužbi, da ćemo izvršiti većinu ugovora. S druge strane, završili smo pretkvalifikaciju i dali smo kvalifikovanim firmama da daju finansijsku ponudu za dionicu Počitelj – Buna. To je 7,2 kilometra u vrijednosti 30 miliona eura koje finansira EBRD", objašnjava Terzić.
Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, pak, počelo je radove na mostu preko rijeke Save kod Svilaja.
"Radovi su 15. septembra prošle godine otvoreni i idu svojim ugovorenim tokom. Očekujemo završetak radova koncem 2018. godine", kaže sekretar Ministarstva komunikacija i prometa BiH Igor Pejić.
Napravljeno tek 124 od 335 km puta (ilustrativna fotografija)
Nakon godina i godina zastoja, to su otvoreni radovi na koridoru Vc.
Zato, Igor Pejić iz resornog državnog ministarstva kaže da će pripremiti i poslati Vijeću ministara BiH odluku da se određene dionice daju na koncesiju, kako bi se ubrzala izgradnja autoputa.
No, razlozi zbog kojih se sporo gradi autoput na Koridoru Vc, koji je međunarodni projekat koji povezuje tri zemlje, mnogo su dublji.
Profesor Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu Osman Lindov smatra da je sve počelo zbog neslaganja sa činjenicom da je koridor Vc projekat od 'nacionalnog' značaja za BiH. Tada je državno ministarstvo transporta prebacilo brigu o koridoru na entitetski nivo.
"Mi imamo takvu konstrukciju. Republika Srpska nije nikada shvatila da je to ozbiljan projekat i da je to njihov projekat. Država je odustala od tog projekta i spustila je na entitete i tako su entiteti rješavali nacionalni evropski projekat kao što je koridor Vc i desilo se to što se desilo. Znači, dio područja Federacije BiH izgradio je tih stotinjak kilometara. U drugom entitetu i kroz taj entitet nije ništa urađeno, osim što se pregovaralo pet, šest godina oko mosta na Svilaju, jednostavno se tako razvodnilo", objašnjava Lindov.
Da situacija bude još teža i pojedini kantoni, napominje Lindov, odlučivali su o trasama koridora Vc.
"Imali smo problem, pa ga imamo i danas u 2017. godini iako je nastao 1998. godine. Nemamo jasnu trasu kroz Hercegovinu zato što je dato kantonima da odlučuju o trasama međunarodnih koridora. Mi ćemo u svu priču ubaciti i dio 'politike' i čini mi se da svima to odgovara. Nemamo odgovarajuću dinamiku izgradnje autoceste, a za nerad se opravdavamo neusvajanjem akciza. To jednostavno nije tačno", smatra Lindov.
Obrazloženja za sporu izgradnju koridora Vc je bilo mnogo posljednjih godina - od nedostatka finansijskih sredstava, do toga da se stanovništvo lokalnih zajednica bunilo zašto trasa koridora prolazi pored njihovih naselja.
"Danas u 2017. godini ne bismo se smjeli učiti ni na finansijskom, ni na projektnom, a ni na izvođačkom dijelu. Toliko imamo iskustva da možemo daleko više uraditi. Međutim, čini mi se, da nam je najvažnije da šest puta mijenjamo menadžment u Autoscestama za godinu i pol dana u Federaciji, jer RS svakako i ne gradi koridor Vc", zaključuje Lindov.