Lideri stranke demokratske akcije ( SDA) Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH postigli su dogovor o formiranju Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Bakir Izetbegović, Milorad Dodik i Dragan Čović su potpisali Principe za formiranje vlasti na državnom nivou. Sastanak je održan u Sarajevu u organizaciji Delegacije Evropske unije u BiH i uz prisustvo šefa delegacije Larsa G. Wigemarka.
Portparolka EU Maja Kocijančič poručila je da je sporazum lidera političkih stranaka u Bosni i Hercegovini o formiraju novog Saveta ministara BiH važan korak naprijed, prije svega za zemlju i njene građane.
U izjavi Kocijančič, proslijeđenom medijima iz Delegacije EU u BiH, navodi se da je formiranje vlade od ključne važnosti za napredak zemlje u procesu integracije u EU. „Političke stranke su se čvrsto opredijelile da uspostave funkcionalne vlasti i nastave sa provođenjem neophodnih zakonodavnih i socioekonomskih reformi, te sa konkretnim koracima u ključnoj oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala“, istakla je portparolka EU.
Kako bi se zadržao neophodan zamah, dodala je Kocijančič, EU očekuje od političkog vođstva u BiH da nastavi sa formiranjem vlasti i bez daljeg odlaganja omogući redovno funkcionisanje svih institucija, kako bi se obezbijedila provedba reformi u skladu sa evropskim standardima i vrijednostima.
Konsenzus o najspornijem - NATO članstvu
Na konferenciji za novinare, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je izjavio da je proteklih skoro deset mjeseci, nakon izbora održanih u oktobru 2018, bilo vrijeme nepotrebnih zastoja, neefikasnog Vijeća ministara i brojnih polemika koje nisu donosile napredak u formiranju vlasti.
"Taj period nije bio lak nikome, ali smo dobili priliku da se formira Savjet ministara i da se radi na evropskim integracijama i daljnjoj regionalnoj saradnji. Očekujem podršku javnosti, i u Republici Srpskoj i, naravno, na nivou Bosne i Hercegovine, da se što prije dođe do implementacije ovog sporazuma. Ja vjerujem da je to moguće u roku od 30 dana, kako je naznačeno. Postavlja se pitanje: šta ako ne bude implementacije u narednih 30 dana?", rekao je Dodik.
"Mislim", konstatovao je dalje, "da to znači da je Bosna i Hercegovina u dubokoj ustavnoj i političkoj krizi, da će doći u pitanje njen suverenitet i da se u tom pogledu mogu očekivati različite političke akcije na različitim nivoima u jednoj destabilizirajućoj poziciji".
"Treba reći da SNSD nikada nije bježao i kalkulisao s tim. U ovom vremenu mi čitamo da je SDA sa svojim koalicionim partnerima pokušao da blokira izbor Savjeta ministara, isporučujući jedan uslov koji nikakve veze nema sa izborima i nema nikakve veze sa formiranjem Savjeta ministara", rekao je Dodik.
Potpisi na sporazum
Postignut je konsensuz, kako je rekao predsjednik SNSD-a, i o onom što je bilo do sada najspornije, a to je odnos prema NATO-u, navodeći da se u trećoj tački sporazuma navodi da će BiH nastaviti NATO put, bez prejudiciranja budućih odluka u vezi sa članstvom.
Podjela ministarskih fotelja
Milorad Dodik je iznio i raspodjelu ministarstava koja je takođe dogovorena. SNSD daje predsjedavajućeg Vijeća ministara, a to ostaje, kao kandidat, Zoran Tegeltija. Ovoj stranci pripadaju još Ministarstvo komunikacija i saobraćaja, Ministarstvo spoljnih i ekonomskih odnosa, te Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, čiji će ministar biti iz reda ostalih.
HDZ će i dalje zadržati ministarstva finansija i trezora, te pravde, a dobiće i Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija.
SDA će imati ministre u Ministarstvu spoljnih poslova, Ministarstvu sigurnosti i Ministarstvu odbrane.
To znači da će Vijeće ministara činiti tri Bošnjaka, tri Srbina, tri Hrvata, te jedan član iz reda ostalih.
Prije Dodikove konferencije za novinare stigla je informacija iz sjedišta HDZ-a BiH čiji je predsjednik Dragan Čović izrazio zadovoljstvo postignutim dogovorom, naglašavajući ulogu njegove stranke u naporima da se konačno formira vlast na nivou države BiH.
''Za nas je od ključnog značaja što je u zajedničkoj izjavi, a zapravo programu rada budućeg Vijeća ministara i parlamentarne većine na državnom nivou, kao prioritet jasno naznačeno provođenje presuda domaćih i evropskih sudova koji se odnose na Izborni zakon Bosne i Hercegovine, a kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost naroda i građana, kao i njihovo legitimno predstavljanje u skladu s izbornom voljom'', poručio je predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović.
"Danas je napravljen dobar politički okvir koji je trasirao šta ćemo raditi naredne tri, četiri godine i u njemu je faktični sve sadržano što je potrebno ovoj zemlji", kazao je predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović.
"Imamo rok od mjesec dana, Dodik ga je tražio. Pokušat ćemo deblokirati rad Parlamentarne skupštine, startovati s formiranjem Vijeća ministara i Federalne vlade i riješiti u hodu ostale detalje koji nisu precizirani današnjim sporazumom", rekao je.
Izetbegović smatra da je rok kratak, ali naglasio je da ga je realno riješiti u periodu od dva mjeseca.
"Očekujem da će se nastaviti saradnja s NATO-om u definiranom okviru, nema nazad, to kretanje može biti intenzivnije ili sporije. Mislim da će biti jako usporeno naredne tri godine, ali bitno je zadržati trend i okvir, i raditi u okvirima koji su definirani ranijim dogovorima", naveo je Izetbegović.
Repriza prethodnih godina
Politički analitičari u prvim reakcijama već su ocijenili kako građane BiH čeka "repriza prethodnih godina" u kojim je prethodna vladajuća garnitura na nivou BiH, koju su takođe činile SDA, HDZ i SNSD, prema ocjenama nevladinih organizacija poput Transparency Internationala, učinile malo na reformama u državi. Ovako je prokomentarisala politička analitičarka Ivana Marić:
Ograničen rad vlada u tehničkom mandatu, reforme na čekanju, prolongiranje mišljenja Evropske komisije o osnovanosti prijave BiH za članstvo u EU, bile su dio brojnih posljedica neuspostavljanja izvršne vlasti u BiH.
Pročitajte i ovo: Sporenja oko novih vlasti u BiH, reforme na čekanju