Bosna i Hercegovina je 2009. godinu ispratila propalim pregovorima, prijetnjama referendumom i odvajanjem, te velikim tenzijama. Politički stagnirajuću 2009. naslijedila je izborna 2010. Pred sam kraj ove godine naime, u BiH će se održati opšti izbori.
U Bosni i Hercegovini predizborna kampanja ne prestaje nikad, no ova bi mogla biti naročito oštra, vjeruje zastupnik HDZ BiH u državnom Parlamentu Ivo Miro Jović:
„Kao nikada do sada, od 1995., od dejtonsko-pariškoga ugovora, mi smo imali cijelo vrijeme, uporno, kao da je predizborno vrijeme. Ljudi su nastavili i svoje oratorstvo i svadljivost, pa i izazivanje i sučeljavanje na načelima neprincipijelnosti, i imali smo stalno tako jedno konfuzno stanje. Vjerujem da će biti samo zaoštrenije jer dolaze izbori. Sigurno je očekivati više suprotstavljenosti jednih drugima. Volio bih da ostanemo u granici barem fer borbe.“
I kao što je u nekoliko navrata ponovio i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, jedno od osnovnih pitanja u ovoj kampanji je hoće li oni koji imaju najviše bonskih ovlasti - građani BiH, kazniti one koji su zaustavili njihov put ka Evropi, kaže potpredsjednik SDP BiH Denis Bećirović:
„Bilo bi dobro kada bi građani BiH shvatili kuda vodi ovakva politika vladajućih stranaka jer ključno rješenje krize u BiH je prije svega na građanima BiH, jer će oni poslati jasnu poruku da li žele da nastave ovakvim retrogradnim putem kakvim je išla BiH posljednjih godina, ili žele promjene i okretanje u onom smjeru u kojem je krenuo cijeli jugoistok Evrope. Homgeniziranje naroda, prepadanje ljudi u BiH, stvaranje vještačkih kriza, stvaranje straha među ljudima, to su oprobane metode u političkom djelovanju vladajućih, nacionalističkih stranaka u BiH. Te metode će oni sigurno intenzivirati, međutim, s obzirom da je to nešto čime se služe gotovo dvije decenije, valjda je došlo vrijeme da građani BiH prepoznaju te manipulatore u ovoj zemlji i da se okrenu suštinskim, životnim pitanjima.“
GRAĐANI NA ISPITU
Opozicija koju će činiti stranke građanske orijentacije uveliko sprema zajednički nastup u formi alijanse. Vrijeme strankama sa nacionalističkim programima ističe, no one će i dalje koristiti stare i oprobane metode animacije glasačke mašine, kaže Lamija Tanović, predsjednica Liberalno-demokratske stranke:
„Mislim da su ovaj put na ispitu građani BiH, da više nije pitanje stranaka. Oni mogu sada da vode kakvu god hoće politiku. Mislim da ako ovo iskustvo, koje je dugo skoro 20 godina uključujući i rat, nije dovoljno ljudima ove države da shvate koga ne smiju birati, više nije u pitanju koga će birati, onda nema tu više šta da se kaže. Onda apsolutno trebaju da žive ovaj život koji žive sada, treba da budu posljednja tamna rupa u Evropi, jer to smo postali zahvaljujući upravo ovima koji nama vladaju posljednjih godina.“
Bosna i Hercegovina mogla bi imati najkonkretniju kampanju dosad, bez previše lažnih obećanja, a čiji bi rezultati trebali označiti početak onih snaga koje su sklone kompromisu i dogovoru, vjeruje zastupnik SNSD-a u Parlamentu BiH Drago Kalabić. Niskih će udaraca, kaže, biti, no drugačijih od onih kakvi su ranije viđeni:
„Biće između političkih partija tih niskih udaraca - na kraju-krajeva u svakoj kampanji na ovim prostorima nemoguće je izbjeći da toga ne bude - ali neće biti ovih blokovskih tenzija koje na neki način dovode do destabilizacije. A to što će se npr. međusobno boriti SDA i Stranka za BiH za glasove i neće birati sredstva, to neće biti ništa novo, ali se neće odraziti na ove ukupne odnose. Isto tako i SNSD i SDS - vjerovatno biće tu i prljave kampanje i niskih udaraca, ali mislim da se neće ponoviti 2006. kada je sva kampanja vođena na relaciji Sarajevo - Banja Luka. Tu se ispucalo što se moglo ispucati.“
Član Glavnog odbora SDA Husein Nanić kaže kako je odgovornost na domaćim političarima da prevaziđu uskostranačke ciljeve:
„Dosadašnja iskustva pokazuju da to zaoštravanje dolazi. Evo i ove najave oko referenduma, koje su zaista uskostranački proizvod, pokazuju da će vjerovatno i ova godina biti takva. Opet je na političarima i prvenstveno liderima političkih stranaka da okrenu priču u pozitivnom prvacu i da se okrenu pitanjima običnih ljudi i pitanjima egzistencije kako građana BiH, tako i države BiH i njenog mjesta u međunarodnoj zajednici.“
Zahvaljujući tome što tokom mandatnog perioda aktuelne vlasti nisu uspjele naći odgovarajuća rješenja, sebi su obezbijedile put ka oprobanom i uspješnom receptu za osvajanje izbora, smatra predsjednik HSS NHI Krešimir Zubak:
„Mislim da ćer se situacija razvijati kao i na prethodnim izborima, da se ništa suštinski neće promijeniti. Da smo eventualno uspjeli kroz ove razgovore nešto promijeniti unutarnje uređenje BiH, odnosno organizaciju vlasti na razini BiH i učiniti je funkcionalnijom, možda bi neka od tih pitanja sišla sa dnevnog reda i ne bi mogla biti predmet na kojem se vrši stranačka propaganda. U nekim razgovorima političkih stranaka oni sad kažu:’Ostavimo sad pitanje ustavnih promjena na stranu, nemoguće je to riješiti’, a zapravo će svo vrijeme u izbornoj kampanji upravo o tome govoriti. Dakle, njima odgovara nedefinirana situacija, ovako otvorena. Ja mislim da će se i na sljedećim izborima dogoditi ono isto što se dogodilo i na prethodnim.“
Liberalizacija viznog režima, ulazak u NATO, ustavne promjene, gašenje OHR- a i sve ostale korake koje BiH nije napravila na putu ka EU tokom prošle, mogli bi ove godine postati glavne teme predizborne kampanje. Ne kao priznanje neuspjeha, već kao alibi za uspješno političko razračunavanje.
„Kao nikada do sada, od 1995., od dejtonsko-pariškoga ugovora, mi smo imali cijelo vrijeme, uporno, kao da je predizborno vrijeme. Ljudi su nastavili i svoje oratorstvo i svadljivost, pa i izazivanje i sučeljavanje na načelima neprincipijelnosti, i imali smo stalno tako jedno konfuzno stanje. Vjerujem da će biti samo zaoštrenije jer dolaze izbori. Sigurno je očekivati više suprotstavljenosti jednih drugima. Volio bih da ostanemo u granici barem fer borbe.“
I kao što je u nekoliko navrata ponovio i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, jedno od osnovnih pitanja u ovoj kampanji je hoće li oni koji imaju najviše bonskih ovlasti - građani BiH, kazniti one koji su zaustavili njihov put ka Evropi, kaže potpredsjednik SDP BiH Denis Bećirović:
„Bilo bi dobro kada bi građani BiH shvatili kuda vodi ovakva politika vladajućih stranaka jer ključno rješenje krize u BiH je prije svega na građanima BiH, jer će oni poslati jasnu poruku da li žele da nastave ovakvim retrogradnim putem kakvim je išla BiH posljednjih godina, ili žele promjene i okretanje u onom smjeru u kojem je krenuo cijeli jugoistok Evrope. Homgeniziranje naroda, prepadanje ljudi u BiH, stvaranje vještačkih kriza, stvaranje straha među ljudima, to su oprobane metode u političkom djelovanju vladajućih, nacionalističkih stranaka u BiH. Te metode će oni sigurno intenzivirati, međutim, s obzirom da je to nešto čime se služe gotovo dvije decenije, valjda je došlo vrijeme da građani BiH prepoznaju te manipulatore u ovoj zemlji i da se okrenu suštinskim, životnim pitanjima.“
GRAĐANI NA ISPITU
Opozicija koju će činiti stranke građanske orijentacije uveliko sprema zajednički nastup u formi alijanse. Vrijeme strankama sa nacionalističkim programima ističe, no one će i dalje koristiti stare i oprobane metode animacije glasačke mašine, kaže Lamija Tanović, predsjednica Liberalno-demokratske stranke:
„Mislim da su ovaj put na ispitu građani BiH, da više nije pitanje stranaka. Oni mogu sada da vode kakvu god hoće politiku. Mislim da ako ovo iskustvo, koje je dugo skoro 20 godina uključujući i rat, nije dovoljno ljudima ove države da shvate koga ne smiju birati, više nije u pitanju koga će birati, onda nema tu više šta da se kaže. Onda apsolutno trebaju da žive ovaj život koji žive sada, treba da budu posljednja tamna rupa u Evropi, jer to smo postali zahvaljujući upravo ovima koji nama vladaju posljednjih godina.“
Bosna i Hercegovina mogla bi imati najkonkretniju kampanju dosad, bez previše lažnih obećanja, a čiji bi rezultati trebali označiti početak onih snaga koje su sklone kompromisu i dogovoru, vjeruje zastupnik SNSD-a u Parlamentu BiH Drago Kalabić. Niskih će udaraca, kaže, biti, no drugačijih od onih kakvi su ranije viđeni:
„Biće između političkih partija tih niskih udaraca - na kraju-krajeva u svakoj kampanji na ovim prostorima nemoguće je izbjeći da toga ne bude - ali neće biti ovih blokovskih tenzija koje na neki način dovode do destabilizacije. A to što će se npr. međusobno boriti SDA i Stranka za BiH za glasove i neće birati sredstva, to neće biti ništa novo, ali se neće odraziti na ove ukupne odnose. Isto tako i SNSD i SDS - vjerovatno biće tu i prljave kampanje i niskih udaraca, ali mislim da se neće ponoviti 2006. kada je sva kampanja vođena na relaciji Sarajevo - Banja Luka. Tu se ispucalo što se moglo ispucati.“
Član Glavnog odbora SDA Husein Nanić kaže kako je odgovornost na domaćim političarima da prevaziđu uskostranačke ciljeve:
„Dosadašnja iskustva pokazuju da to zaoštravanje dolazi. Evo i ove najave oko referenduma, koje su zaista uskostranački proizvod, pokazuju da će vjerovatno i ova godina biti takva. Opet je na političarima i prvenstveno liderima političkih stranaka da okrenu priču u pozitivnom prvacu i da se okrenu pitanjima običnih ljudi i pitanjima egzistencije kako građana BiH, tako i države BiH i njenog mjesta u međunarodnoj zajednici.“
Zahvaljujući tome što tokom mandatnog perioda aktuelne vlasti nisu uspjele naći odgovarajuća rješenja, sebi su obezbijedile put ka oprobanom i uspješnom receptu za osvajanje izbora, smatra predsjednik HSS NHI Krešimir Zubak:
„Mislim da ćer se situacija razvijati kao i na prethodnim izborima, da se ništa suštinski neće promijeniti. Da smo eventualno uspjeli kroz ove razgovore nešto promijeniti unutarnje uređenje BiH, odnosno organizaciju vlasti na razini BiH i učiniti je funkcionalnijom, možda bi neka od tih pitanja sišla sa dnevnog reda i ne bi mogla biti predmet na kojem se vrši stranačka propaganda. U nekim razgovorima političkih stranaka oni sad kažu:’Ostavimo sad pitanje ustavnih promjena na stranu, nemoguće je to riješiti’, a zapravo će svo vrijeme u izbornoj kampanji upravo o tome govoriti. Dakle, njima odgovara nedefinirana situacija, ovako otvorena. Ja mislim da će se i na sljedećim izborima dogoditi ono isto što se dogodilo i na prethodnim.“
Liberalizacija viznog režima, ulazak u NATO, ustavne promjene, gašenje OHR- a i sve ostale korake koje BiH nije napravila na putu ka EU tokom prošle, mogli bi ove godine postati glavne teme predizborne kampanje. Ne kao priznanje neuspjeha, već kao alibi za uspješno političko razračunavanje.