Čini se kako su opšti izbori održani u BiH u nedjelju, pa i izborni rezultati, ostali u sjeni za sve nivoe vlasti u zemlji. Najviše ih je tamo gdje je rezultat bio i najneizvjesniji: kod izbora srpskog člana Predsjedništva BiH.
Prema posljednjim podacima iz Centralne izborne komisije BiH, broj nevažećih glasačkih listića za izbor članova državnog Predsjedništva, ali i ostale nivoe vlasti i dalje je visok. Više od 100.000 je nevažećih listića samo za izbor članova Predsjedništva BiH, što je 100 posto više nego na svim prethodnim izborima do sada.
Nevažećih glasačkih listića je najviše, odnosno 9.44 posto za srpskog člana Predsjedništva BiH, gdje tijesno vodi kandidat SNSD-a Nebojša Radmanović ispred Mladena Ivanića iz PDP-a. Partija demokratskog progresa zatražila je istragu CIK-a i ponovno brojanje, kaže za naš program Mladen Ivanić.
„Da se vidi koliko ih je koji su dodatnim precrtavanjem proglašeni nevažećim. Mi mislimo da ih je jako puno. Nelogično je da na najjednostavnijem listiću bude najveći procent nevažećih glasova. Nisam tu ja pokraden, pokradeni su građani. Oni koji su se izjasnili za mene, oni su tu ustvari najveći gubitnici. I zato je mislim da će CIK zaista morati provesti istragu, ako se uopšte želimo baviti demokratijom. Bez ozbiljnije istrage to će jednostavno biti pobjeda sile, nadmoći, prevare, a ja mislim da za dugoročni razvoj BiH i RS to ne bi bilo dobro“, navodi Ivanić.
Da bi se ovako nešto moglo i desiti upozoravali su iz PDP-a na početku predizborne kampanje, a tada smo objavili izjavu potpredsjednika PDP-a Borislava Borenovića koji je govorio o pripremama za izborni inžinjering i načinima na koje je moguće glasačke listiće učiniti nevažećim 3. oktobra na opštim izborima u BiH.
„Tu se radi ono što je klasično kada je u pitanju izborni inžinjering, u ovom slučaju prstenje, kao što prije dvije godine bio tzv. snajper koji se stavlja između ruku, ovaj put na ruku - prsten koji izgleda kao prsten, ali faktički na donjem dijelu je mina od olovke, onaj vrh od hemijske olovke, i vi kad otvorite glasački listić dovoljno je da pređete preko njega dva puta, napravite mali iksić na bilo kojem mjestu i on je nevažeći“, kaže Borenović.
Nezadovoljni izbornim rezultatima u Savezu za bolju budućnost Fahrudina Radončića takođe su zatražili od CIK-a dodatne provjere i kontrolu velikog broja nevažećih listića.
Zabrinut i OSCE
Zabrinutost zbog velikog procenta nevažećih glasačkih lisitića na opštim izborima u BiH izrazli su i međunarodni posmatrači, te naglasili da ovo zahtijeva istragu.
„Kada procenat nevažećih glasova pređe tri ili četiri posto mi dižemo obrave - to postaje upitno. A ako je procenat daleko veći, onda smo ozbiljno zabrinuti“, kaže Din Everts, šef posmatračke misije OESC-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava.
U CIK-u se slažu da je broj nevažećih glasačkih listića za opšte izbore u BiH daleko iznad evropskog i svjetskog prosjeka, koji se kreće od jedan do tri posto. Predsjednica Komisije Irena Hadžiabdić najavila je da će provjera svakako biti, ali da se mora sačekati okončanje procesa glasanja, te pojašnjava kako je moguće da je ovoliki broj nevažećih listića.
„Kada je riječ o nivou Predsjedništva za izbor srpskog člana, vi znate da smo imali 9,44 posto nevažećih listića. Od toga je, prema podacima koje su općinske izborne komisije dostavile, neoznačeno 7,04 posto, a ostali nevažeći su 2,40 posto. Ja ću samo za još jedan nivo pomenuti situaciju, to je predsjednik i potpredsjednici RS gdje smo imali 6,23 posto procent nevažećih listića - neoznačenih je 4,17 posto, a ostalih nevažećih je 2,06 posto. Ovo, naime, baca jednu novu svjetlost na cijelu situaciju. Mi ovo sve moramo provjeriti, ali ovo zapravo daje pretpostavke da se ovdje možda može govoriti i o svojevrsnom bojkotu birača, možda povezanom s određenim diskriminirajućim odredbama u Izbornom zakonu“, navodi Hadžiabdić.
Prema važećem Izbornom zakonu BiH, izbori na nekom biračkom mjestu mogu biti poništeni i ponovljeni pod uslovom da se utvrdi da je došlo do povrede izbornog procesa koja je mogla uticati na konačni rezultat.
S obzirom da je razlika u broju osvojenih glasova između Radmanovića i Ivanića nepuna tri posto, a nevažećih glasackih listića gotovo 10 procenata, s pravom se može sumnjati da je u pitanju izborna krađa, ističe politički analitičar iz Banje Luke Miodrag Živanović.
„U ovom slučaju u toj izbornoj utrci između gospode Radmanovića i Ivanića je razlika toliko mala da ovaj procenat nevažećih glasačkih listića direktno utiče na rezultat“, kaže Živanović.
Ipak, upozorava Živanović, treba sačekati konačne rezultate i utvrditi da li je zaista bilo neregularnosti ili je to samo revolt građana koji su velikim brojem nevažećih listića pokazali svoj protest.
Prema posljednjim podacima iz Centralne izborne komisije BiH, broj nevažećih glasačkih listića za izbor članova državnog Predsjedništva, ali i ostale nivoe vlasti i dalje je visok. Više od 100.000 je nevažećih listića samo za izbor članova Predsjedništva BiH, što je 100 posto više nego na svim prethodnim izborima do sada.
Nevažećih glasačkih listića je najviše, odnosno 9.44 posto za srpskog člana Predsjedništva BiH, gdje tijesno vodi kandidat SNSD-a Nebojša Radmanović ispred Mladena Ivanića iz PDP-a. Partija demokratskog progresa zatražila je istragu CIK-a i ponovno brojanje, kaže za naš program Mladen Ivanić.
„Da se vidi koliko ih je koji su dodatnim precrtavanjem proglašeni nevažećim. Mi mislimo da ih je jako puno. Nelogično je da na najjednostavnijem listiću bude najveći procent nevažećih glasova. Nisam tu ja pokraden, pokradeni su građani. Oni koji su se izjasnili za mene, oni su tu ustvari najveći gubitnici. I zato je mislim da će CIK zaista morati provesti istragu, ako se uopšte želimo baviti demokratijom. Bez ozbiljnije istrage to će jednostavno biti pobjeda sile, nadmoći, prevare, a ja mislim da za dugoročni razvoj BiH i RS to ne bi bilo dobro“, navodi Ivanić.
Da bi se ovako nešto moglo i desiti upozoravali su iz PDP-a na početku predizborne kampanje, a tada smo objavili izjavu potpredsjednika PDP-a Borislava Borenovića koji je govorio o pripremama za izborni inžinjering i načinima na koje je moguće glasačke listiće učiniti nevažećim 3. oktobra na opštim izborima u BiH.
„Tu se radi ono što je klasično kada je u pitanju izborni inžinjering, u ovom slučaju prstenje, kao što prije dvije godine bio tzv. snajper koji se stavlja između ruku, ovaj put na ruku - prsten koji izgleda kao prsten, ali faktički na donjem dijelu je mina od olovke, onaj vrh od hemijske olovke, i vi kad otvorite glasački listić dovoljno je da pređete preko njega dva puta, napravite mali iksić na bilo kojem mjestu i on je nevažeći“, kaže Borenović.
Nezadovoljni izbornim rezultatima u Savezu za bolju budućnost Fahrudina Radončića takođe su zatražili od CIK-a dodatne provjere i kontrolu velikog broja nevažećih listića.
Zabrinut i OSCE
Zabrinutost zbog velikog procenta nevažećih glasačkih lisitića na opštim izborima u BiH izrazli su i međunarodni posmatrači, te naglasili da ovo zahtijeva istragu.
„Kada procenat nevažećih glasova pređe tri ili četiri posto mi dižemo obrave - to postaje upitno. A ako je procenat daleko veći, onda smo ozbiljno zabrinuti“, kaže Din Everts, šef posmatračke misije OESC-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava.
U CIK-u se slažu da je broj nevažećih glasačkih listića za opšte izbore u BiH daleko iznad evropskog i svjetskog prosjeka, koji se kreće od jedan do tri posto. Predsjednica Komisije Irena Hadžiabdić najavila je da će provjera svakako biti, ali da se mora sačekati okončanje procesa glasanja, te pojašnjava kako je moguće da je ovoliki broj nevažećih listića.
„Kada je riječ o nivou Predsjedništva za izbor srpskog člana, vi znate da smo imali 9,44 posto nevažećih listića. Od toga je, prema podacima koje su općinske izborne komisije dostavile, neoznačeno 7,04 posto, a ostali nevažeći su 2,40 posto. Ja ću samo za još jedan nivo pomenuti situaciju, to je predsjednik i potpredsjednici RS gdje smo imali 6,23 posto procent nevažećih listića - neoznačenih je 4,17 posto, a ostalih nevažećih je 2,06 posto. Ovo, naime, baca jednu novu svjetlost na cijelu situaciju. Mi ovo sve moramo provjeriti, ali ovo zapravo daje pretpostavke da se ovdje možda može govoriti i o svojevrsnom bojkotu birača, možda povezanom s određenim diskriminirajućim odredbama u Izbornom zakonu“, navodi Hadžiabdić.
Prema važećem Izbornom zakonu BiH, izbori na nekom biračkom mjestu mogu biti poništeni i ponovljeni pod uslovom da se utvrdi da je došlo do povrede izbornog procesa koja je mogla uticati na konačni rezultat.
S obzirom da je razlika u broju osvojenih glasova između Radmanovića i Ivanića nepuna tri posto, a nevažećih glasackih listića gotovo 10 procenata, s pravom se može sumnjati da je u pitanju izborna krađa, ističe politički analitičar iz Banje Luke Miodrag Živanović.
„U ovom slučaju u toj izbornoj utrci između gospode Radmanovića i Ivanića je razlika toliko mala da ovaj procenat nevažećih glasačkih listića direktno utiče na rezultat“, kaže Živanović.
Ipak, upozorava Živanović, treba sačekati konačne rezultate i utvrditi da li je zaista bilo neregularnosti ili je to samo revolt građana koji su velikim brojem nevažećih listića pokazali svoj protest.
Opšti izbori u BiH 3. oktobra
Opšti izbori
Trećeg oktobra 2010. građani BiH su glasali na sedmim opštim demokratkim izborima od 1990. godine
* Za izbore je bilo registrovano 3.126.599 glasača.
* Građani su mogli birati između 8.730 kandidata, od čega 11 nezavisnih, koji se nalaze na 778 kandidatskih listi i predsstavljaju 39 političke partije i 11 koalicija.
* Na nivou BiH, građani su birali tri člana Predsjedništva te 42 zastupnika za Zastupnički dom Parlamentarne Skupštine BiH.
* U Federaciji BiH, birano je 98 zastupnika za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i zastupnici za 10 kantonalnih skupština.
* U Republici Srpskoj, biran je predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske i 83 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
* Stranica posvećana izborima OVDJE
* Stranica Centralne izborne komisije www.izbori.ba