I dvanaest dana nakon što su u BiH održani opšti izbori, glasovi se još uvijek broje. Prema sadašnjem Izbornom zakonu konačni rezultati biće saopšteni 30 dana nakon izbora, a sve političke stranke u BiH jedinstvene su da ovakav zakon treba mijenjati i skratitit rok za objavljivanje konačnih rezultata.
Dugotrajan proces prebrojavanja glasova i objavljivanja konačnih rezultata, kako kod građana tako i kod političkih subjekata u BiH izaziva sumnju u regularnost izbora, kaže potpredsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Igor Radojičić.
„Jedino Kina, Indija i BiH još uvijek broje glasove i još uvijek čekamo da saznamo koliko ko ima mandata. Jutros su novi rezultati na CIK-u, i opet je određena razlika. Pomjera se ponešto, sitno. Dok god se ne objave potpuni rezultati, ne možemo ući u konstituisanje organa vlasti“, kaže Radojičić.
Član Predsjedništva SDP-a BiH Slobodan Popović smatra da se rok za objavljivanje konačnih rezultata izbora mora smanjiti, bez obzira na svu složenost izbornog procesa u BiH, jer sa nešto više od tri miliona građana sa pravom glasa, tek polovina izlazi na izbore:
„Ja ne znam ima li igdje u Evropi država - osim Bosne i Hercegovine – da izborna komisija za trideset dana objavi zvanične konačne rezultate. Ja znam da je to kod nas komplikovano zato što imamo redovne birače, pa iz dijaspore, pa ove u odsustvu, pa onda ove u DKP, pa ove na nepotvrđenima, pa ove koji glasaju kod mobilnih timova, ali sve to u organizovanom društvu se organizuje tako da to ne mora čekati 30 dana“, navodi Popović.
Potpredsjednik Stranke demokratske akcije, Šemsudin Mehmedović, smatra da se rok u kojem se prebrojavaju glasovi na izborima mora skratiti, ali i mijenjati izborni zakon:
„Treba izvršiti jedno generalno sređivanje Izbornog zakona, u smislu čak i zatvaranja listi, jer je očigledno da postoje određene nepravilnosti u pogledu preferencijalnog sistema glasanja. U tom pogledu ostavlja se mogućnost da budu izabrani neki s lista nakon zatvaranja biračkih mjesta“, kaže Mehmedović.
Mijenjati zakon i u drugim segmentima
Predsjednik Srpske demokratske stranke, Mladen Bosić, ističe da, osim mijenjenja roka za objavljivanje rezultata izbora, treba mijenjati Izborni zakon BiH i u nekim drugim dijelovima, jer ovakav kakav jeste, kaže, doprinosi i korupciji u politici.
„Mi smo ubijeđeni da bi trebao novi izborni zakon koji bi, između ostalog, smanjio i broj političkih aktera na sceni koji se na neki način bave politikom i u politici su radi neke materijalne koristi, odnosno pokušaja prodaje svog mandata. Mi ćemo i predložiti promjenu Izbornog zakona; vidjećemo da li imamo partnere u tom smislu“, navodi Bosić.
Pored svih evolucija koje je Izborni zakon doživio, on je pun ograničenja i slabosti, a jedan od tih je i predugo trajanje objave rezultata, izjavio je zamjenik predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž.
„Ovi izbori su pokazali u praktičnoj implementaciji puno manjkavosti. Mislim da je dobro ugrožen integritet izbornog procesa i da je nužno otvoriti jednu javnu raspravu u Parlamentu, i o Izbornom zakonu i o čitavoj toj strukturi tijela – od Središnjeg izbornog povjerenstva, pa do lokalnog, biračkih odbora, sustava promatrača. Mislim da to zahtijeva jednu ozbiljnu raspravu i analizu, kako bi se vratilo povjerenje u izborni proces“, kaže Raguž.
Predsjednik Demokratske partije, Dragan Čavić, takođe smatra da Izborni zakon BiH treba mijenjati jer je prekomplikovan, a proces prebrojavanja glasova dugotrajan zbog otvorenih listi.
„Kineza ima milijardu i tristo, završe brojanje za pet dana, objave rezultate. Indija objavi za dvadeset dana. Bosna i Hercegovina treba 30 dana! Drugo, Izborni zakon ima jako, jako mnogo nedorečenosti. Ovoliki procenat nevažećih listića govori o tome da jednostavno mnoge stvari treba mijenjati“, ocjenjuje Čavić.
Bez obzira na složenost izbornog procesa u BiH, na objavljivanje konačnih rezultata ne bi trebalo čekati duže od sedam dana, mišljenja je predsjednik PDP-a Mladen Ivanić.
„Sedam dana nakon izbora dovoljno je da se sve to izbroji, uopšte nije toliko komplikovano i ne bi trebao biti duži rok. Nekad je taj rok – kad je svojevremeno Zakon usvojen – bio toliki zato što je ogroman broj ljudi bio koji su glasali iz inostranstva, u vrećama. Sada je taj broj postao mali i Zakon se mora mijenjati“, kaže Ivanić.
Bivši član Izborne komisije Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla vjeruje takođe da bi se izborni proces u BiH mogao ubrzati.
„Možda bi trebalo angažovati više ljudi koji su edukovani, koji su stručni za taj proces i na takav način bi mi mogli sigurno ubrzati utvrđivanje konačnih i službenih rezultata izbora“, smatra Šehić.
S obzirom na saglasnost svih političkih stranaka o potrebi promjene Izbornog zakona BiH, možda građani BiH veče nakon sljedećih opštih izbora za četiri godine saznaju rezultate nešto ranije.
Dugotrajan proces prebrojavanja glasova i objavljivanja konačnih rezultata, kako kod građana tako i kod političkih subjekata u BiH izaziva sumnju u regularnost izbora, kaže potpredsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Igor Radojičić.
„Jedino Kina, Indija i BiH još uvijek broje glasove i još uvijek čekamo da saznamo koliko ko ima mandata. Jutros su novi rezultati na CIK-u, i opet je određena razlika. Pomjera se ponešto, sitno. Dok god se ne objave potpuni rezultati, ne možemo ući u konstituisanje organa vlasti“, kaže Radojičić.
Član Predsjedništva SDP-a BiH Slobodan Popović smatra da se rok za objavljivanje konačnih rezultata izbora mora smanjiti, bez obzira na svu složenost izbornog procesa u BiH, jer sa nešto više od tri miliona građana sa pravom glasa, tek polovina izlazi na izbore:
„Ja ne znam ima li igdje u Evropi država - osim Bosne i Hercegovine – da izborna komisija za trideset dana objavi zvanične konačne rezultate. Ja znam da je to kod nas komplikovano zato što imamo redovne birače, pa iz dijaspore, pa ove u odsustvu, pa onda ove u DKP, pa ove na nepotvrđenima, pa ove koji glasaju kod mobilnih timova, ali sve to u organizovanom društvu se organizuje tako da to ne mora čekati 30 dana“, navodi Popović.
Potpredsjednik Stranke demokratske akcije, Šemsudin Mehmedović, smatra da se rok u kojem se prebrojavaju glasovi na izborima mora skratiti, ali i mijenjati izborni zakon:
„Treba izvršiti jedno generalno sređivanje Izbornog zakona, u smislu čak i zatvaranja listi, jer je očigledno da postoje određene nepravilnosti u pogledu preferencijalnog sistema glasanja. U tom pogledu ostavlja se mogućnost da budu izabrani neki s lista nakon zatvaranja biračkih mjesta“, kaže Mehmedović.
Mijenjati zakon i u drugim segmentima
Predsjednik Srpske demokratske stranke, Mladen Bosić, ističe da, osim mijenjenja roka za objavljivanje rezultata izbora, treba mijenjati Izborni zakon BiH i u nekim drugim dijelovima, jer ovakav kakav jeste, kaže, doprinosi i korupciji u politici.
„Mi smo ubijeđeni da bi trebao novi izborni zakon koji bi, između ostalog, smanjio i broj političkih aktera na sceni koji se na neki način bave politikom i u politici su radi neke materijalne koristi, odnosno pokušaja prodaje svog mandata. Mi ćemo i predložiti promjenu Izbornog zakona; vidjećemo da li imamo partnere u tom smislu“, navodi Bosić.
Pored svih evolucija koje je Izborni zakon doživio, on je pun ograničenja i slabosti, a jedan od tih je i predugo trajanje objave rezultata, izjavio je zamjenik predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž.
„Ovi izbori su pokazali u praktičnoj implementaciji puno manjkavosti. Mislim da je dobro ugrožen integritet izbornog procesa i da je nužno otvoriti jednu javnu raspravu u Parlamentu, i o Izbornom zakonu i o čitavoj toj strukturi tijela – od Središnjeg izbornog povjerenstva, pa do lokalnog, biračkih odbora, sustava promatrača. Mislim da to zahtijeva jednu ozbiljnu raspravu i analizu, kako bi se vratilo povjerenje u izborni proces“, kaže Raguž.
Predsjednik Demokratske partije, Dragan Čavić, takođe smatra da Izborni zakon BiH treba mijenjati jer je prekomplikovan, a proces prebrojavanja glasova dugotrajan zbog otvorenih listi.
„Kineza ima milijardu i tristo, završe brojanje za pet dana, objave rezultate. Indija objavi za dvadeset dana. Bosna i Hercegovina treba 30 dana! Drugo, Izborni zakon ima jako, jako mnogo nedorečenosti. Ovoliki procenat nevažećih listića govori o tome da jednostavno mnoge stvari treba mijenjati“, ocjenjuje Čavić.
Bez obzira na složenost izbornog procesa u BiH, na objavljivanje konačnih rezultata ne bi trebalo čekati duže od sedam dana, mišljenja je predsjednik PDP-a Mladen Ivanić.
„Sedam dana nakon izbora dovoljno je da se sve to izbroji, uopšte nije toliko komplikovano i ne bi trebao biti duži rok. Nekad je taj rok – kad je svojevremeno Zakon usvojen – bio toliki zato što je ogroman broj ljudi bio koji su glasali iz inostranstva, u vrećama. Sada je taj broj postao mali i Zakon se mora mijenjati“, kaže Ivanić.
Bivši član Izborne komisije Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla vjeruje takođe da bi se izborni proces u BiH mogao ubrzati.
„Možda bi trebalo angažovati više ljudi koji su edukovani, koji su stručni za taj proces i na takav način bi mi mogli sigurno ubrzati utvrđivanje konačnih i službenih rezultata izbora“, smatra Šehić.
S obzirom na saglasnost svih političkih stranaka o potrebi promjene Izbornog zakona BiH, možda građani BiH veče nakon sljedećih opštih izbora za četiri godine saznaju rezultate nešto ranije.
Opšti izbori u BiH 3. oktobra
Opšti izbori
Trećeg oktobra 2010. građani BiH su glasali na sedmim opštim demokratkim izborima od 1990. godine
* Za izbore je bilo registrovano 3.126.599 glasača.
* Građani su mogli birati između 8.730 kandidata, od čega 11 nezavisnih, koji se nalaze na 778 kandidatskih listi i predsstavljaju 39 političke partije i 11 koalicija.
* Na nivou BiH, građani su birali tri člana Predsjedništva te 42 zastupnika za Zastupnički dom Parlamentarne Skupštine BiH.
* U Federaciji BiH, birano je 98 zastupnika za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i zastupnici za 10 kantonalnih skupština.
* U Republici Srpskoj, biran je predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske i 83 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
* Stranica posvećana izborima OVDJE
* Stranica Centralne izborne komisije www.izbori.ba