Prije opštih izbora svaki kandidat za izbornu funkciju na nivou Bosne i Hercegovine i entiteta, dužan je u roku od 15 dana od dana prihvatanja kandidature za izbore podnijeti Centralnoj izbornoj komisiji potpisanu izjavu o svom ukupnom imovinskom stanju, kao i članova najuže porodice.
Za nedostavljanje podataka postoje sankcije, međutim za lažne podatke nikome se ne odgovara. Nevladine organizacije u BiH zbog toga smatraju da je potrebno hitno izvšiti izmjene Izbornog zakona.
I ovogodišnja prediziborna kampanja za opšte izbore u BiH pokazala je niz slabosti u Izbornom zakonu. Imovinske kartone Centralnoj izbornoj komisiji BiH još uvijek nije dostavilo oko 400 kandidata. Portparol Centralne izborne komisije Maksida Pirić ističe da će o ovom problemu CIK tek raspravljati.
„Već u četvrtak na sjednici CIK BiH biće informacija o osobama koje nisu ispunile svoju zakonsku obavezu i u skladu s tim predložiće se izricanje sankcija. Prema Izbornom zakonu BiH izriču se novčane kazne osobama koje nisu ispunile svoju zakonsku obavezu“, kaže Pirić.
Međutim, mnogo veći problem od same predaje imovinskih kartona predstavlja činjenica da ono što politički kandidati navedu u svojim imovinskim kartonima ne provjerava niko, kaže izvršni direktor Transparency Internationala Srđan Blagovčanin.
„Ta procedura u Izbornom zakonu je sama sebi svrha, to se podnosi radi podnošenja, jer nikakve druge koristi od tog nema. U drugim zakonodavstvima je čak predviđeno da laganje, odnosno nedostavljanje kompletnih podataka predstavlja krivično djelo“, navodi Blagovčanin.
Pa tako trenutni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić u svom imovinskom kartonu iz 2006. godine nije naveo apsolutno ništa osim imena supruge, a Vahid Hećo, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH, naveo je podatke o imovini supruge i djeteta, ali ne i svoje.
U ovogodišnjim kartonima političari su, čini se, bili malo ozbiljniji. Pa tako Špirić u imovinskom kartonu, osim dva vlastita stana vrijedna 120.000 i 75.000 KM, i sinovog vrijednog 150.000 KM, je prijavio i automobil Audi A6, te porodično imanje čiju je vrijednost procijenio na 40.000 KM.
Dodik izdržava sina
Politički analitičar Tanja Topić smatra da trenutno stanje u kome nema revizije imovinskih kartona političara je potpuno besmisleno:
„Postavlja se pitanje smisla uopšte postojanja imovinskih kartona ako ni na koji način ne obavezujete i ne sankcionišete političare za davanje lažnih informacija ili uopšte za nepopunjavanje imovinskog kartona u potpunosti. Mislim da je iluzorno apelovati, ako se pokušava ovakvim rješenjem, na svijest i moral ovdašnjih političara jer smo se uvjerili da je toga na ovim prostorima jako malo“, kaže Topić.
Puno je i primjera gdje političari daju tačne podatke za sebe, ali ne i za članove svoje porodice poput predsjednika Stranke demokratske akcije Sulejmana Tihića. U imovinskom karotnu iz 2006. godine on u fening navodi podatke o primanjima i svu imovinu, ali ne i za članove svoje porodice.
Sin premijera Republike Srpske Milorada Dodika, Igor Dodik, prema ovogodišnjem imovinskom kartonu, je milioner koji u prošloj godini nije zaradio niti marke. Prema izjavi o imovinskom stanju, Igor nije imao prihoda, ali jeste imovinu vrijednu 2,686.404 KM. Njegov otac, premijer Dodik, u svojoj izjavi navodi da svog sina izdržava.
U Centralnoj izbornoj komisiji pravdaju se činjenicom da su im vezane ruke, te da provjeru imovinskog stanja kandidata jedino mogu izvršiti nadležna tužilaštva.
Potrebno je mijenjati Izborni zakon u ovoj oblasti i uvesti rigorozne sankcije, kako je to slučaj u drugim evropskim zemljama, smatra Srđan Blagovčanin iz TI BiH.
„U velikoj većini zemalja je to postavljeno na način da se ti podaci dostavljaju pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću i da ukoliko se utvrdi da je kandidat ili izabrani zvaničnik podnio lažne podatke, ili nije podnio cjelokupunu informaciju o svojoj imovini, biva predmetom krivičnog progona naprosto zato što je u principu veoma važno da se zna imovina prije dolaska na mandat, tokom trajanja mandata i na kraju poslije okončanja mandata“, kaže Blagovčanin.
Darko Brkan, predsjednik Udruženja „Zašto ne“, koje se ove godine posebno bavi izborima u BiH, najavljuje da bi već nakon ovih izbora nevladine organizacije u BiH mogle pokrenuti kampanju za izmjenu Izbornog zakona u ovom dijelu:
„U ovoj konkretnoj situaciji bi morali da imaju krivičnu odgovornost za podatke koje navode u imovinskim kartonima, o dnosno da se definitivno uspostavi jedan sistem i kriviče i moralne i svake druge odgovornosti koji ne postoji u političkom sistemu u BiH“, zaključuje Brkan.
Za nedostavljanje podataka postoje sankcije, međutim za lažne podatke nikome se ne odgovara. Nevladine organizacije u BiH zbog toga smatraju da je potrebno hitno izvšiti izmjene Izbornog zakona.
I ovogodišnja prediziborna kampanja za opšte izbore u BiH pokazala je niz slabosti u Izbornom zakonu. Imovinske kartone Centralnoj izbornoj komisiji BiH još uvijek nije dostavilo oko 400 kandidata. Portparol Centralne izborne komisije Maksida Pirić ističe da će o ovom problemu CIK tek raspravljati.
„Već u četvrtak na sjednici CIK BiH biće informacija o osobama koje nisu ispunile svoju zakonsku obavezu i u skladu s tim predložiće se izricanje sankcija. Prema Izbornom zakonu BiH izriču se novčane kazne osobama koje nisu ispunile svoju zakonsku obavezu“, kaže Pirić.
Međutim, mnogo veći problem od same predaje imovinskih kartona predstavlja činjenica da ono što politički kandidati navedu u svojim imovinskim kartonima ne provjerava niko, kaže izvršni direktor Transparency Internationala Srđan Blagovčanin.
„Ta procedura u Izbornom zakonu je sama sebi svrha, to se podnosi radi podnošenja, jer nikakve druge koristi od tog nema. U drugim zakonodavstvima je čak predviđeno da laganje, odnosno nedostavljanje kompletnih podataka predstavlja krivično djelo“, navodi Blagovčanin.
Pa tako trenutni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić u svom imovinskom kartonu iz 2006. godine nije naveo apsolutno ništa osim imena supruge, a Vahid Hećo, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH, naveo je podatke o imovini supruge i djeteta, ali ne i svoje.
U ovogodišnjim kartonima političari su, čini se, bili malo ozbiljniji. Pa tako Špirić u imovinskom kartonu, osim dva vlastita stana vrijedna 120.000 i 75.000 KM, i sinovog vrijednog 150.000 KM, je prijavio i automobil Audi A6, te porodično imanje čiju je vrijednost procijenio na 40.000 KM.
Dodik izdržava sina
Politički analitičar Tanja Topić smatra da trenutno stanje u kome nema revizije imovinskih kartona političara je potpuno besmisleno:
„Postavlja se pitanje smisla uopšte postojanja imovinskih kartona ako ni na koji način ne obavezujete i ne sankcionišete političare za davanje lažnih informacija ili uopšte za nepopunjavanje imovinskog kartona u potpunosti. Mislim da je iluzorno apelovati, ako se pokušava ovakvim rješenjem, na svijest i moral ovdašnjih političara jer smo se uvjerili da je toga na ovim prostorima jako malo“, kaže Topić.
Puno je i primjera gdje političari daju tačne podatke za sebe, ali ne i za članove svoje porodice poput predsjednika Stranke demokratske akcije Sulejmana Tihića. U imovinskom karotnu iz 2006. godine on u fening navodi podatke o primanjima i svu imovinu, ali ne i za članove svoje porodice.
Sin premijera Republike Srpske Milorada Dodika, Igor Dodik, prema ovogodišnjem imovinskom kartonu, je milioner koji u prošloj godini nije zaradio niti marke. Prema izjavi o imovinskom stanju, Igor nije imao prihoda, ali jeste imovinu vrijednu 2,686.404 KM. Njegov otac, premijer Dodik, u svojoj izjavi navodi da svog sina izdržava.
U Centralnoj izbornoj komisiji pravdaju se činjenicom da su im vezane ruke, te da provjeru imovinskog stanja kandidata jedino mogu izvršiti nadležna tužilaštva.
Potrebno je mijenjati Izborni zakon u ovoj oblasti i uvesti rigorozne sankcije, kako je to slučaj u drugim evropskim zemljama, smatra Srđan Blagovčanin iz TI BiH.
„U velikoj većini zemalja je to postavljeno na način da se ti podaci dostavljaju pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću i da ukoliko se utvrdi da je kandidat ili izabrani zvaničnik podnio lažne podatke, ili nije podnio cjelokupunu informaciju o svojoj imovini, biva predmetom krivičnog progona naprosto zato što je u principu veoma važno da se zna imovina prije dolaska na mandat, tokom trajanja mandata i na kraju poslije okončanja mandata“, kaže Blagovčanin.
Darko Brkan, predsjednik Udruženja „Zašto ne“, koje se ove godine posebno bavi izborima u BiH, najavljuje da bi već nakon ovih izbora nevladine organizacije u BiH mogle pokrenuti kampanju za izmjenu Izbornog zakona u ovom dijelu:
„U ovoj konkretnoj situaciji bi morali da imaju krivičnu odgovornost za podatke koje navode u imovinskim kartonima, o dnosno da se definitivno uspostavi jedan sistem i kriviče i moralne i svake druge odgovornosti koji ne postoji u političkom sistemu u BiH“, zaključuje Brkan.
Opšti izbori u BiH 3. oktobra
Opšti izbori
Trećeg oktobra 2010. građani BiH su glasali na sedmim opštim demokratkim izborima od 1990. godine
* Za izbore je bilo registrovano 3.126.599 glasača.
* Građani su mogli birati između 8.730 kandidata, od čega 11 nezavisnih, koji se nalaze na 778 kandidatskih listi i predsstavljaju 39 političke partije i 11 koalicija.
* Na nivou BiH, građani su birali tri člana Predsjedništva te 42 zastupnika za Zastupnički dom Parlamentarne Skupštine BiH.
* U Federaciji BiH, birano je 98 zastupnika za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i zastupnici za 10 kantonalnih skupština.
* U Republici Srpskoj, biran je predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske i 83 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
* Stranica posvećana izborima OVDJE
* Stranica Centralne izborne komisije www.izbori.ba