Politički analitičari i sociolozi religije u Hrvatskoj naglašavaju socijalnu osjetljivost novog pape, Argentinca Jose Maria Bergogla, odnosno pape Franje. Njegova prošlost i činjenica da dolazi iz Južne Amerike upućuju da će se Katolička crkva za njegovog pontifikata posebno posvetiti siromašnima, kažu analitičari.
Izbor argentinskog kardinala Jose Maria Bergoglia za papu Franju nije bio iznenađenje sa sociologa religije i posljednjeg jugoslavenskog i prvog hrvatskog veleposlanika u Vatikanu Ivicu Maštruka, koji je u jednom intervjuu odmah po odlasku pape Benedikta predvidio da će novi papa vjerojatno biti iz Latinske Amerike.
Između ostaloga, siromaštvo i socijalni problemi Južne Amerike kvalificirali su ga za suočavanje sa siromaštvom i globalnom krizom koja je zahvatila čitav svijet:
„On je bliži crkvi siromaha, bliže temeljnim poslanjima crkve i njenog djelovanja među siromašnim svijetom“, ocjenjuje Maštruk.
On međutim kaže kako je pitanje koliko će papa Franjo u tome uspjeti, s obzirom na poodmaklu dob i utjecaj vatikanske birokracije, odnosno vatikanske kurije. Drugi problem koji čeka novog papu je dijalog sa suvremenim svijetom, kaže Maštruko za naš radio. Prvo – među kršćanima:
„Otvaranje prema pravoslavnom istoku – to mu je u unutarkršćanskom dijalogu jedan od temeljnih zadataka, a to znači ne samo sa carigradskim patrijarhom nego i sa najutjecajnijim, a to je moskovski patrijarh. Druga razina je međureligijski dijalog, a to znači nastavljanje jednog otvaranja i šire shvaćenog ekumenizma sa islamom, ali i sa budizmom.“
Treća razina dijaloga je onaj sa svjetovnim vođama, gdje će papa inzistirati na svom duhovnom i moralnom autoritetu, u svijetu u kojem – podjeća Maštruko – ipak vladaju profit i materijalni politički interesi.
Širenje kulture ljudskih prava
„Prvo sam mislio da sam krivo čuo. Kažem – aha, izabrali su nekog Talijana, jer Bergoglio je talijansko prezime. I onda sam mislio da se vjerojatno nisu mogli dogovoriti oko Scole ili Ravasija... I u jednom trenutku kažem – koji si ti majmun! Pa Bergoglio ti je bio profesor!“
Pilsel je naime novog papu upoznao 1986. u rodnom Buenos Airesu, kada je pristupio franjevcima i započeo školovanje za službu u tom redu. On kaže kako novi papa želi da siromašni budu prioritet Katoličke crkve, i kako je mnogo napravio za Argentinu.
„Puno je pomagao drugima, radio je na širenju građanskog razmišljanja i kulture ljudskih prava, te na pomoći onima koji su pomoć trebali“, kaže Pilsel koji je rođen u Argentini, a koji se po dolasku u Hrvatsku s izbijanjem rata i sam angažirao na zaštiti ljudskih prava. Pilsel o tome zašto su se kardinali odlučili upravo za njega:
„Vatikanska kurija je u jako velikim problemima, i oni su izabrali čovjeka ne samo sa velikim pastoralnim iskustvom i velikog intelektualca, nego su tražili i čovjeka čvrste ruke koji bi se mogao suočiti sa velikim problemima uprave - središnjih tijela Katoličke crkve u Vatikanu.“
Socijalnu komponetu ističe i politički analitičar Branko Caratan:
„Papa dolazi sa kontinenta koji je u proteklom stoljeću bio potresan mnogim političkim nemirima i koji je iskusio tegobe siromaštva. To pretpostavlja da će imati razumijevanje za širinu problema čitavog svijeta“, smatra Caratan.
Svoje čestitke novom papi uputili su i predsjednici hrvatske države, Sabora i Vlade.
„On je svojim gestama poslao poruku društvene pravednosti i možda jednog novog zalaganja crkve za siromašne. Želim mu dug život i uspješan pontifikat“, rekao je predsjednik Ivo Josipović.
Izbor argentinskog kardinala Jose Maria Bergoglia za papu Franju nije bio iznenađenje sa sociologa religije i posljednjeg jugoslavenskog i prvog hrvatskog veleposlanika u Vatikanu Ivicu Maštruka, koji je u jednom intervjuu odmah po odlasku pape Benedikta predvidio da će novi papa vjerojatno biti iz Latinske Amerike.
Između ostaloga, siromaštvo i socijalni problemi Južne Amerike kvalificirali su ga za suočavanje sa siromaštvom i globalnom krizom koja je zahvatila čitav svijet:
„On je bliži crkvi siromaha, bliže temeljnim poslanjima crkve i njenog djelovanja među siromašnim svijetom“, ocjenjuje Maštruk.
On međutim kaže kako je pitanje koliko će papa Franjo u tome uspjeti, s obzirom na poodmaklu dob i utjecaj vatikanske birokracije, odnosno vatikanske kurije. Drugi problem koji čeka novog papu je dijalog sa suvremenim svijetom, kaže Maštruko za naš radio. Prvo – među kršćanima:
„Otvaranje prema pravoslavnom istoku – to mu je u unutarkršćanskom dijalogu jedan od temeljnih zadataka, a to znači ne samo sa carigradskim patrijarhom nego i sa najutjecajnijim, a to je moskovski patrijarh. Druga razina je međureligijski dijalog, a to znači nastavljanje jednog otvaranja i šire shvaćenog ekumenizma sa islamom, ali i sa budizmom.“
Treća razina dijaloga je onaj sa svjetovnim vođama, gdje će papa inzistirati na svom duhovnom i moralnom autoritetu, u svijetu u kojem – podjeća Maštruko – ipak vladaju profit i materijalni politički interesi.
Širenje kulture ljudskih prava
Drago Pilsel
Za novinara i teologa Dragu Pilsela izbor novog pape bio je veliko iznenađenje, kazao je on za Hrvatski radio.„Prvo sam mislio da sam krivo čuo. Kažem – aha, izabrali su nekog Talijana, jer Bergoglio je talijansko prezime. I onda sam mislio da se vjerojatno nisu mogli dogovoriti oko Scole ili Ravasija... I u jednom trenutku kažem – koji si ti majmun! Pa Bergoglio ti je bio profesor!“
Pilsel je naime novog papu upoznao 1986. u rodnom Buenos Airesu, kada je pristupio franjevcima i započeo školovanje za službu u tom redu. On kaže kako novi papa želi da siromašni budu prioritet Katoličke crkve, i kako je mnogo napravio za Argentinu.
„Puno je pomagao drugima, radio je na širenju građanskog razmišljanja i kulture ljudskih prava, te na pomoći onima koji su pomoć trebali“, kaže Pilsel koji je rođen u Argentini, a koji se po dolasku u Hrvatsku s izbijanjem rata i sam angažirao na zaštiti ljudskih prava. Pilsel o tome zašto su se kardinali odlučili upravo za njega:
„Vatikanska kurija je u jako velikim problemima, i oni su izabrali čovjeka ne samo sa velikim pastoralnim iskustvom i velikog intelektualca, nego su tražili i čovjeka čvrste ruke koji bi se mogao suočiti sa velikim problemima uprave - središnjih tijela Katoličke crkve u Vatikanu.“
Socijalnu komponetu ističe i politički analitičar Branko Caratan:
„Papa dolazi sa kontinenta koji je u proteklom stoljeću bio potresan mnogim političkim nemirima i koji je iskusio tegobe siromaštva. To pretpostavlja da će imati razumijevanje za širinu problema čitavog svijeta“, smatra Caratan.
Svoje čestitke novom papi uputili su i predsjednici hrvatske države, Sabora i Vlade.
„On je svojim gestama poslao poruku društvene pravednosti i možda jednog novog zalaganja crkve za siromašne. Želim mu dug život i uspješan pontifikat“, rekao je predsjednik Ivo Josipović.