Izbjeljivanje kože je upotreba kozmetičkih proizvoda ili usluga za smanjenje količine melanina, pigmenta u koži, kako bi ona izgledala svjetlija.
CNN-ova priča "Bijele laži" istražila je prakse izbjeljivanja kože širom svijeta, kako bi razotkrila osnovne pokretače "kolorizma", industrije koja od toga profitira.
To je velika industrija, čiji su korisnici najčešće žene (80 posto), a koja je najunosnija u pacifičkom dijelu Azije, čak 54 posto.
Praksa izbjeljivanja kože datira vjekovima unazad i sada ima mnogo naziva. Posvjetljivanje kože, izbjeljivanje, "bličovanje", sve u zavisnosti od regije.
Trend je, prema informacijama enciklopedije Britannica i CNN-a, ukorijenjen u kolorizmu i činjenici da se u mnogim svjetskim kulturama svjetlija koža poistovjećuje i povezuje s ljepotom, boljim izgledima u smislu zaposlenja, braka ili društvenog položaja.
Svjetlija koža je dugo bila povezivana s bogatstvom i statusom, u nekim regijama zbog fizičkih radnika koji rade na suncu, dok bogati ostaju u kući. U drugim, stručnjaci za ovo krive kolonijalizam, ropstvo i globalizaciju.
"Kolorizam" i privilegija svijetle puti doveli su do dispariteta u svim regijama svijeta, u svim sferama života, od socijalnog tretmana, sklapanja braka, obrazovanja, zaposlenja, a u SAD-u čak i do izricanja zatvorskih kazni, navodi CNN.
Rasna diskriminacija – početna tačka
Historija počinje u vremenu ropstva, kada su robovi svjetlije puti imali privilegije rada u kući robovlasnika, dok su oni tamnije puti bili prisiljeni na rad u polju.
Istraživanje američkog Pew Centra navodi da osobe tamnije puti južnoameričkog (hispanskog) porijekla češće iskuse diskriminaciju na svojoj koži od onih koji su svjetlije puti.
U zajednicama sa Jamajke postoji "rasna klasifikacija", gdje se osobe dijele na "bijele, smeđe i crne", što se dovodi u korelaciju sa gornjom, srednjom i radničkom klasom.
U Aziji postoji izraz "dobra koža", a to je ona koja izgleda svijetlo i glatko.
Zbog svega ovoga, industrija koja proizvodi kreme i preparate za izbjeljivanje kože vrijedi milijarde. Procjenjuje se da je u 2020. godini ona vrijedila nešto više od osam milijardi eura, dok je procjena rasta do 2026. godine viša od 11 milijardi dolara.
Proizvodi za izbjeljivanje kože često sadrže sastojke koji su toksični kada se kozmetički koriste dugo vremena i bez medicinskog uputa jer imaju sposobnost ne samo da oštete vašu kožu, već i izazovu bolesti opasne po život.
Hemikalije koje se koriste za posvjetljivanje kože uvelike variraju širom svijeta i stalno se razvijaju, s antioksidansima poput glutationa, kao i vitaminom C i kolagenom koji su sada dostupni za ubrizgavanje – od kojih većina nije dokazana i često nesigurna.
Međutim, tri sastojka dominiraju štetnim proizvodima za izbjeljivanje kože širom svijeta i strogo su regulirani u većini zemalja – ali su i dalje široko dostupni, a pogrešna ili produžena upotreba može biti toksična za vaše zdravlje.
Legalni proizvodi s ilegalnom upotrebom
Ta tri sastojka su živa, steroidi i hidrokinon.
Produkte koji sadrže steroide i hidrokinon proizvode mnoge farmaceutske kompanije. Oni imaju legitimnu medicinsku upotrebu i moraju se kupovati na recept. Ali ove kreme se često zloupotrebljavaju, ilegalno nabavljaju u zemljama gdje je izbjeljivanje kože popularna praksa zbog potencijalnih nuspojava.
Proizvodi za izbjeljivanje kože evoluirali su od sredstava za uklanjanje pjega i izbjeljivača kože, do izbjeljivača i posvjetljivača kako su se kultura i razgovori oko boje kože promijenili. Njihova proizvodnja i prodaja su nastavljeni jer potražnja nije jenjavala.
Sredstva za izbjeljivanje kože mogu se kupiti svuda, od malih trgovina, supermarketa i vrhunskih klinika, do pijaca, web stranica trećih strana, platformi društvenih medija, pa čak i direktno iz domova ljudi.
Kao takvi, proizvođači se kreću od velikih multinacionalnih korporacija do hemičara u zajednici.
Mnoge kompanije imaju čitave nizove proizvoda koji se označavaju kao proizvodi za izbjeljivanje kože, a koji se često opisuju kao oni koji "ciljaju tamne mrlje ili neujednačene tonove kože". Zanimljivo, kompanije koje prodaju ove proizvode izvoze ih na tržište Azije, Afrike ili Bliskog Istoka, a ne prodaju ih u zemljama porijekla.
U prošlosti su reklame u Aziji i Africi često prikazivale žene koje "dobijaju posao iz snova" tako što im je koža svjetlija. Međutim, korporacije su mijenjale svoje brendove, brendiranje ili marketing odgovarajući na zahtjeve za uključivanje svih boja kože u industriju ljepote.
Pokret Black Lives Matter natjerao je neke kompanije da se pozabave dvostrukim standardima: prodavali su proizvode za izbjeljivanje kože dok su tvrdili da podržavaju rasnu pravdu.
Johnson & Johnson su pristali da prestanu prodavati Neutrogena Fine Fairness i Clean & Clear Fairness.
L'Oreal i Unilever rekli su da će ukloniti reference na "bijelo", "prilično" i "svjetlo" iz svojih proizvoda za njegu kože, ali se proizvodi i dalje prodaju na stranicama "trećih strana".
Unilever je promijenio ime svog najprodavanijeg brenda, Fair& Lovely, u Glow&Lovely, ali proizvod i dalje ostaje dostupan.
Želja za uklapanjem u društvo
Amira Adawe je aktivistkinja koja je posvetila svoj život borbi protiv ovog globalnog fenomena. Boja njene kože predstavljala joj je teret od ranog djetinjstva.
"Dok sam odrastala, ljudi su uvijek komentarisali boju moje kože. Govorili su mojoj majci 'gdje si je našla', jer imam najtamniju put u porodici. Što si tamniji u licu, to više iskusiš diskriminacije. Što si svjetlije puti - ljepši si”, izjavila je CNN-u.
Zbog toga ljudi kupuju ove proizvode, jer žele da se uklope, poručuje. Ona je iz Nairobija, Kenija, ali je odrasla u Somaliji. Godine 2000. preselila se u SAD. Tada je odlučila da proučava šta se nalazi u ovim proizvodima na Univerzitetu Minesotta, budući da je vidjela brojne nuspojave kod mnogo žena tokom odrastanja.
Pokrenula je i Beauty Well projekat, odnosno neprofitnu organizaciju, kako bi zaustavila ovaj trend i sve negativne strane koje on donosi sa sobom.
"Mi želimo obrazovati zajednice, kako bi promijenili ovu kulturu", rekla je.
Većinu krema za izbjeljivanje kože koje sadrže štetne sastojke proizvode manje kompanije u zemljama poput Pakistana, Libana i Kine. Toksični sastojci kao što su živa i hidrokinon rijetko su navedeni na njihovim ambalažama, ali ih je identificiralo neovisno testiranje od strane više organizacija.
Prodaja na društvenim mrežama, Amazonu, eBayu…
Radna grupa Zero Mercury redovno testira uzorke krema za izbjeljivanje kože i pronašla je koncentraciju žive do 40.000 dijelova na milijun (ppm).
Živa i hidrokinon pronađeni su u stotinama proizvoda za izbjeljivanje kože, uključujući Shivanya Beauty Cream, Chandni, Faiza i Noor koji se svi proizvode u Pakistanu.
Ovi otrovni sastojci su zabranjeni u kozmetici u Pakistanu, ali se još uvijek koriste i prodaju u zemljama gdje su također zabranjeni ili ograničeni.
Kako izgleda svjetsko tržište proizvodima za izbjeljivanje kože?
Svi ovi proizvodi, s deklaracijom ili bez nje, mogu se naći na društvenim mrežama, odnosno online trgovinama. Instagram, Facebook i TikTok tokom godina postale su glavne platforme za promociju ovih proizvoda. Komercijalni proizvodi i oni koji sadrže toksične sastojke lako su dostupni na stranicama trećih strana kao što su Amazon i eBay.
Aktivisti su uspješno podnijeli peticiju za uklanjanje proizvoda za izbjeljivanje kože sa ovih stranica, samo da bi se proizvodi vratili kasnije.
Aktivisti i agencije koje se bore protiv prodaje proizvoda za izbjeljivanje kože koji sadrže toksične sastojke podržavaju pozive na veću odgovornost trećih prodavača, kako bi se smanjila prodaja ilegalnih proizvoda na ovim platformama.
"Prodavači trećih strana su nezavisne kompanije i od njih se traži da poštuju sve primjenjive zakone, propise i politike Amazona kada stavljaju artikle na prodaju u našoj trgovini."
Kompanija je dodala da "oni koji krše naše politike podliježu radnjama, uključujući moguće uklanjanje njihovog računa."
Amazon je uklonio stranice koje je istaknuo CNN koje su prodavale neke od ovih proizvoda.
"Samo artikli koji su u skladu sa zakonom smiju biti navedeni na eBayu, a svi proizvodi koji sadrže hidrokinon, steroide ili živu su zabranjeni", poručili su CNN-u sa eBaya.
Kada su i eBay i Amazon u nastavku upitani zašto proizvodi prolaze kroz njihov nadzor, Amazon nije odgovorio CNN-u.
Sa eBaya su rekli: "eBay kontinuirano ažurira svoje mjere provođenja kako bi se riješio zaobilaženje od loših aktera. Tamo gdje eBay identifikuje loše aktere, naši sigurnosni timovi uklanjaju njihove liste i poduzimaju stroge mjere protiv njih."
eBay je uklonio oglase koje je istaknuo CNN koji su prodavali neke od ovih proizvoda.