Ministarstvo za izbjegla lica BiH pokrenulo je inicijativu za regionalni projekat zbrinjavanja raseljenih lica u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Do sada su održana dva radna sastanka predstavnika ovih zemalja, te je okvirno dogovoreno da se projekat socijalnog zbrinjavanja definiše i uputi međunarodnim subjektima koji su iskazali interes da finansijski podrže rješavanje ovog problema.
U BiH 15 godina nakon rata 2.700 porodica još uvijek živi u kolektivnim centrima, koji su u ratu izgubili sve - dom, zavičaj, nerijetko i svoje najbliže. Među njima su i porodice iz Krajine i srednje Bosne, smještene u kolektivni centar u blizini Bratunca, u Kravicama.
„Imam četiri člana porodice, kćerku, sina, ne radi niko nigdje - 15 godina sam u ovom izbjegličkom centru. Ovdje nemamo nikakvih, maltene, uslova,“ kaže Draga Sofilj, Bosanska Krupa.
Milena Bajić kaže da ni za lijekove nemaju dovoljno novca.
„Petnaest godina sam ovdje sa dva sina i mužem. Deda ima penzije nešto, to nam ne može biti za lijekove. On pije 11 lijekova, ja šest. I eto kako se živi - nikako“, rekla je Bajić.
Prema zvaničnim podacima u Srbiji 15.000 raseljenih osoba još uvijek nema svoj dom, a u Hrvatskoj oko 1.000 ljudi je u alternativnim smještajima. Problem raseljenih je prisutan i u Crnoj Gori. Novca za rješavanje problema izbjeglih i raseljenih ima sve manje, a donacije su već odavno prestale.
Svaka od navedenih zemalja iskazala je potrebu za dodatnih 30 miliona eura kako bi riješila problem raseljenih. Jedan od načina je i regionalni pristup rješavanju problema.
Na nedavnom sastanku u Sarajevu najodgovoriniji su podsjetili da je inicijativu za rješenje problema kroz regionalni projekat pokrenulo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.
„Naša je namjera da, s obzirom da je evidentno da ne možemo sami iznijeti ovaj problem, pokušamo to putem posebnog regionalnog projekta. BiH ima svoje probleme, Hrvatska svoje, Srbija svoje, ali nadam se da ćemo naći jedan zajednički imenitelj koji nam je interesantan svima,“ kazao je Mario Nenadić, pomoćnik ministra za izbjegla i raseljena lica BiH.
Ubrzano na realizaciji projekta
Do sada su definisani prioriteti koji bi trebali biti sadržani u pomenutom projektu, kaže Vladimir Cucić, komesar za izbjeglice Republike Srbije.
„Mislim da on ide u pravcu podrške svim vidovima trajnih rešenja, dakle za starije ljude to su po logici stvari nekakva rešenja koja vode mirnom životu u nekoj vrsti socijalne brige, za mlađi svet to je socijalno stanovanje, što uključuje otkup seoskih domaćinstava, uključujegrađevinski materijal, uključuje sve sem kreditne podrške, ali uključuje, takođe, i ekonomsku komponentu, komponentu ekonomske samoodrživosti ili podrške ekonomskoj održivosti. Nedopustivo je posle svega ovog vremena da neko ima manje od 48 dolara mesečno i da od toga preživi i on i njegova porodica. Nadam se da ćemo svi zajedno relativno brzo doći do kvalitetnog projekta koji ćemo svi zajedno predložiti međunarodnim subjektima koji su izrazili spremnost da u njemu učestvuju i da ga finansijski podrže,“ rekao je Cucić.
Stanko Janiš, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja Republike Hrvatske, smatra da je stambeno zbrinjavanje raseljenih prioritet, a projekat će sadržavati, barem okvirno, i pitanje zapošljavanja kako bi se obezbijedio održiv povratak.
„U ovom dijelu bilo je stambeno zbirnjavanje i pomoć za početak posla. Ali ovo drugo je malo veći zahvat i o tome ćemo, vjerojatno, u tijeku sljedećih sastanaka se dogovoriti,“ kaže on.
Projekat bi trebao, kako najavljuju sudionici, biti definisan vrlo brzo - u naredna dva do tri mjeseca, a do kraja godine bi trebao biti ponuđen i međunarodnim institucijama na ocjenu, uključujući i evropske fondove za ove namjene.
U BiH 15 godina nakon rata 2.700 porodica još uvijek živi u kolektivnim centrima, koji su u ratu izgubili sve - dom, zavičaj, nerijetko i svoje najbliže. Među njima su i porodice iz Krajine i srednje Bosne, smještene u kolektivni centar u blizini Bratunca, u Kravicama.
„Imam četiri člana porodice, kćerku, sina, ne radi niko nigdje - 15 godina sam u ovom izbjegličkom centru. Ovdje nemamo nikakvih, maltene, uslova,“ kaže Draga Sofilj, Bosanska Krupa.
Milena Bajić kaže da ni za lijekove nemaju dovoljno novca.
Prema zvaničnim podacima u Srbiji 15.000 raseljenih osoba još uvijek nema svoj dom, a u Hrvatskoj oko 1.000 ljudi je u alternativnim smještajima. Problem raseljenih je prisutan i u Crnoj Gori.
„Petnaest godina sam ovdje sa dva sina i mužem. Deda ima penzije nešto, to nam ne može biti za lijekove. On pije 11 lijekova, ja šest. I eto kako se živi - nikako“, rekla je Bajić.
Prema zvaničnim podacima u Srbiji 15.000 raseljenih osoba još uvijek nema svoj dom, a u Hrvatskoj oko 1.000 ljudi je u alternativnim smještajima. Problem raseljenih je prisutan i u Crnoj Gori. Novca za rješavanje problema izbjeglih i raseljenih ima sve manje, a donacije su već odavno prestale.
Svaka od navedenih zemalja iskazala je potrebu za dodatnih 30 miliona eura kako bi riješila problem raseljenih. Jedan od načina je i regionalni pristup rješavanju problema.
Na nedavnom sastanku u Sarajevu najodgovoriniji su podsjetili da je inicijativu za rješenje problema kroz regionalni projekat pokrenulo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.
„Naša je namjera da, s obzirom da je evidentno da ne možemo sami iznijeti ovaj problem, pokušamo to putem posebnog regionalnog projekta. BiH ima svoje probleme, Hrvatska svoje, Srbija svoje, ali nadam se da ćemo naći jedan zajednički imenitelj koji nam je interesantan svima,“ kazao je Mario Nenadić, pomoćnik ministra za izbjegla i raseljena lica BiH.
Ubrzano na realizaciji projekta
Do sada su definisani prioriteti koji bi trebali biti sadržani u pomenutom projektu, kaže Vladimir Cucić, komesar za izbjeglice Republike Srbije.
„Mislim da on ide u pravcu podrške svim vidovima trajnih rešenja, dakle za starije ljude to su po logici stvari nekakva rešenja koja vode mirnom životu u nekoj vrsti socijalne brige, za mlađi svet to je socijalno stanovanje, što uključuje otkup seoskih domaćinstava, uključuje
Stambeno zbrinjavanje raseljenih je prioritet, a projekat će sadržavati, barem okvirno, i pitanje zapošljavanja kako bi se obezbijedio održiv povratak
Stanko Janiš, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja Republike Hrvatske, smatra da je stambeno zbrinjavanje raseljenih prioritet, a projekat će sadržavati, barem okvirno, i pitanje zapošljavanja kako bi se obezbijedio održiv povratak.
„U ovom dijelu bilo je stambeno zbirnjavanje i pomoć za početak posla. Ali ovo drugo je malo veći zahvat i o tome ćemo, vjerojatno, u tijeku sljedećih sastanaka se dogovoriti,“ kaže on.
Projekat bi trebao, kako najavljuju sudionici, biti definisan vrlo brzo - u naredna dva do tri mjeseca, a do kraja godine bi trebao biti ponuđen i međunarodnim institucijama na ocjenu, uključujući i evropske fondove za ove namjene.