Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, nakon dvodnevne posjete Bosni i Hercegovini i svoje prve predsjedničke posjete Tuzli, dao je intervju za Radio Slobodnu Evropu. Govorio je o političkim pitanjima koje BiH i Hrvatska trebaju rješavati zajedno, o tome s kolikim zanimanjem Republika Hrvatska prati ustavno pitanje Hrvata, te o položaju Hrvata općenito. Mišljenja je da je mnogo problema koji prate Bosnu i Hercegovinu, ali da te probleme treba rješavati unutar BiH, bez uplitanja drugih zemalja, pa i zemlje čiji je on predsjednik.
Josipović: Kao prvo, mi ćemo svim silama, kada govorimo o političkoj razini, promovirati politiku proširenja, pa naravno i na BiH. U tom procesu spremni smo ponuditi svu tehničku pomoć, imamo puno iskusnih pregovarača i - ako bude trebalo naših savjeta - tu smo. Drugo, mi želimo pomoći i sebi i vama kroz velike infrastrukturne projekte – za koje sada postoji mogućnost dobivanja sredstava iz europskih fondova. Treće je vezano za gospodarstvo, kulturu i znanost. Širit ćemo područje suradnje i samim time jačati kapacitete i jedne i druge zemlje i tako Bosnu i Hercegovinu na neki način prbližiti Europi.
Josipović: Mi imamo jedan set pitanja koja su zaostatak iz doba zajedničke države, rata i poraća. Tu u prvom redu mislim na granicu. Znamo da je potpisan sporazum još u vrijeme predsjednika Izetbegovića i Tuđmana, međutim nije naišao na ratifikaciju ni u jednom ni u drugom parlamentu. Kod nas je upućen u Sabor - sad se nekako s tim stalo, a koliko vidim, ovdje u BiH o tome postoje različita mišljenja i za sada je teško očekivati ratifikaciju. Ali to nije vruće pitanje, nema nekih velikih prepirki ni svađa. Znamo da to moramo riješiti. Ako ne bude moguće putem sporazuma, onda su tu moguće različite arbitraže, međunarodna sudišta, ali riješit ćemo to. Također, ima jako velik broj ljudi koji imaju imovinu i u jednoj i u drugoj državi. Sada je vrlo teško razlučiti tko tu gdje spada, ako tako smijem reći, jer su ljudi – i Bošnjaci i Hrvati i Srbi selili. Mi u Hrvatskoj, neki kažu, imamo 30 posto ljudi koji su porijeklom iz BiH, imamo 500 tisuća Hrvata koji imaju hrvatsko državljanstvo. Jako je puno Bošnjaka i Srba koji imaju isto hrvatsko državljanstvo.
Rekao bih da je četvrtina Bosne i Hercegovine s nama ušla u Europsku uniju. Ima tu sad puno detalja koje ćemo morati rješavati, a to je i pitanje povezivanja Hrvatske, odnosno EU preko Neuma i mosta. Tu je pitanje i ugovora o imovinskim odnosima koji je zapeo prije puno godina u Parlamentu BiH, ali će se valjda i to riješiti. Ono što je za nas još zanimljivo i važno jeste pitanje jednakopravnosti naroda, na koje ćete, naglašavam, vi u BiH naći rješenje. Važna je i primjena implementacije presude Sejdić - Finci. Bez toga ćete teško moći ići europskim putem.
Josipović: Ja ću se tu odmah suzdržati. Naime, kao što ja ne bih volio da šefovi drugih država raspravljaju o tome kako bi Hrvatska trebala riješiti neko svoje unutarnje pitanje, tako vjerojatno i ovdje u BiH ne bi voljeli, niti ja imam ambicija, raspravljati detalje takvog pitanja. Istina jeste, ja sam to čuo i od Srba i od Hrvata i Bošnjaka iz visoke politike, da prepoznaju tu institucionalnu neravnopravnost, da žele da se to riješi. Kako će se riješiti, to zaista jeste vaša velika zadaća. Kada govorimo o jednakopravnosti, naravno da treba biti svjestan da i u onim sredinama gdje su Hrvati većina treba govoriti o jednakopravnosti drugih naroda. Treba naći jedno univerzalno načelo kojeg će svi poštovati i iz kojeg će svi biti zadovoljni. Moram priznati da to nije laka zadaća za vašu politiku.
Josipović: Sigurno! Prati se i u medijima, i u politici. Opet ponavljam, mi imamo trećinu naših građana koji su povezani s Bosnom i Hercegovinom.
Josipović: Tu je u prošlosti bilo dosta problema. I zaista je hrvatska politika neko vrijeme primarno bila usmjerena prema Hercegovini. Mislim da se sve više otvaramo i da znamo da Hrvati žive i u Sarajevu i u Mostaru i u Banjaluci i u Tuzli. Tu pomoć koju dajemo za investicije, kulturne i znanstvene programe trebamo pravednije rasporediti. Mislim da zadnja raspodjela sredstava govori da se tu nešto mijenja.
Josipović: Ne! Nikako! Uvijek ističem da probleme BiH može samo riješiti BiH. Bilo bi pogrešno kada bi se Hrvatska i Srbija upirale da one riješe probleme koje BiH ima. Mi imamo to neko pravo podsjećati da problema ima. Uostalom to je dobronamjerno, da vam pomognemo. Ali nema toga tko smije i može izvana uređivati stanje u Bosni i Hercegovini.
RSE: Republika Hrvatska je od 1. srpnja u novoj poziciji kada je riječ o BiH. Kao članica Europske unije, kako može pomoći Bosni i Hercegovini?
Josipović: Kao prvo, mi ćemo svim silama, kada govorimo o političkoj razini, promovirati politiku proširenja, pa naravno i na BiH. U tom procesu spremni smo ponuditi svu tehničku pomoć, imamo puno iskusnih pregovarača i - ako bude trebalo naših savjeta - tu smo. Drugo, mi želimo pomoći i sebi i vama kroz velike infrastrukturne projekte – za koje sada postoji mogućnost dobivanja sredstava iz europskih fondova. Treće je vezano za gospodarstvo, kulturu i znanost. Širit ćemo područje suradnje i samim time jačati kapacitete i jedne i druge zemlje i tako Bosnu i Hercegovinu na neki način prbližiti Europi.
RSE: Koja su to najvažnija politička pitanja koja ste stavili na prvo mjesto, a koja treba rješavati između Hrvatske i BiH?
Josipović: Mi imamo jedan set pitanja koja su zaostatak iz doba zajedničke države, rata i poraća. Tu u prvom redu mislim na granicu. Znamo da je potpisan sporazum još u vrijeme predsjednika Izetbegovića i Tuđmana, međutim nije naišao na ratifikaciju ni u jednom ni u drugom parlamentu. Kod nas je upućen u Sabor - sad se nekako s tim stalo, a koliko vidim, ovdje u BiH o tome postoje različita mišljenja i za sada je teško očekivati ratifikaciju. Ali to nije vruće pitanje, nema nekih velikih prepirki ni svađa. Znamo da to moramo riješiti. Ako ne bude moguće putem sporazuma, onda su tu moguće različite arbitraže, međunarodna sudišta, ali riješit ćemo to. Također, ima jako velik broj ljudi koji imaju imovinu i u jednoj i u drugoj državi. Sada je vrlo teško razlučiti tko tu gdje spada, ako tako smijem reći, jer su ljudi – i Bošnjaci i Hrvati i Srbi selili. Mi u Hrvatskoj, neki kažu, imamo 30 posto ljudi koji su porijeklom iz BiH, imamo 500 tisuća Hrvata koji imaju hrvatsko državljanstvo. Jako je puno Bošnjaka i Srba koji imaju isto hrvatsko državljanstvo.
Rekao bih da je četvrtina Bosne i Hercegovine s nama ušla u Europsku uniju. Ima tu sad puno detalja koje ćemo morati rješavati, a to je i pitanje povezivanja Hrvatske, odnosno EU preko Neuma i mosta. Tu je pitanje i ugovora o imovinskim odnosima koji je zapeo prije puno godina u Parlamentu BiH, ali će se valjda i to riješiti. Ono što je za nas još zanimljivo i važno jeste pitanje jednakopravnosti naroda, na koje ćete, naglašavam, vi u BiH naći rješenje. Važna je i primjena implementacije presude Sejdić - Finci. Bez toga ćete teško moći ići europskim putem.
RSE: U posljednje vrijeme sve se više govori o ustavnoj neravnopravnosti Hrvata u BiH. Nude se i neka rješenja. Što Vi mislite, u kojem bi pravcu trebale ići te promjene?
Josipović: Ja ću se tu odmah suzdržati. Naime, kao što ja ne bih volio da šefovi drugih država raspravljaju o tome kako bi Hrvatska trebala riješiti neko svoje unutarnje pitanje, tako vjerojatno i ovdje u BiH ne bi voljeli, niti ja imam ambicija, raspravljati detalje takvog pitanja. Istina jeste, ja sam to čuo i od Srba i od Hrvata i Bošnjaka iz visoke politike, da prepoznaju tu institucionalnu neravnopravnost, da žele da se to riješi. Kako će se riješiti, to zaista jeste vaša velika zadaća. Kada govorimo o jednakopravnosti, naravno da treba biti svjestan da i u onim sredinama gdje su Hrvati većina treba govoriti o jednakopravnosti drugih naroda. Treba naći jedno univerzalno načelo kojeg će svi poštovati i iz kojeg će svi biti zadovoljni. Moram priznati da to nije laka zadaća za vašu politiku.
RSE: Ipak, prati li se u Hrvatkoj rješavanje pitanja Hrvata kroz Ustav?
Josipović: Sigurno! Prati se i u medijima, i u politici. Opet ponavljam, mi imamo trećinu naših građana koji su povezani s Bosnom i Hercegovinom.
RSE: Vi ste se u Tuzli susreli s predstavnicima hrvatskih i katoličkih udruga Tuzlanskog kantona. Svi su iznijeli stav da ne uživaju ravnopravnost kao konstitutivan narod. Kakvi su Vaši dojmovi s tog sastanka, odnosno što ste im poručili?
Maja Nikolić i Ivo Josipović
Josipović: Ja mislim da su oni, manje-više, potvrdili ono što se govori i u politici. Oni su s jedne strane istaknuli brojne dobre primjere suživota i dobre suradnje, ambicije da se njeguje multikulturalnost. S druge strane istaknuli su i brojne primjere gdje to u praksi i nije tako. To je dio procesa koji, naravno, smeta one koji su u problemu i osjećaju se neravnopravnima. Ja moram biti iskren, slušao sam i kako tamo gdje su drukčiji odnosi većine i manjine i neki drugi narodi se osjećaju neravnopravnima. Zato se vraćam na tu ideju univerzalnog principa koji će biti jednako primjenjiv u svakom kutu Bosne i Hercegovine.RSE: Svake godine u BiH stiže pomoć iz Republike Hrvatske kao podrška ovdašnjim brojnim projektima. Međutim, posljednjih godina stekao se dojam da je ta pomoć neravnomjerna prema Hercegovini, Središnjoj i Sjevernoj Bosni.
Josipović: Tu je u prošlosti bilo dosta problema. I zaista je hrvatska politika neko vrijeme primarno bila usmjerena prema Hercegovini. Mislim da se sve više otvaramo i da znamo da Hrvati žive i u Sarajevu i u Mostaru i u Banjaluci i u Tuzli. Tu pomoć koju dajemo za investicije, kulturne i znanstvene programe trebamo pravednije rasporediti. Mislim da zadnja raspodjela sredstava govori da se tu nešto mijenja.
RSE: Pozitivna kretanja u regiji važna su za stabilnost BiH. To je ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju i s druge strane veliki pomaci u pregovorima Srbije i Kosova. Može li region više pomoći Bosni i Hercegovini nego ona sama sebi?
Josipović: Ne! Nikako! Uvijek ističem da probleme BiH može samo riješiti BiH. Bilo bi pogrešno kada bi se Hrvatska i Srbija upirale da one riješe probleme koje BiH ima. Mi imamo to neko pravo podsjećati da problema ima. Uostalom to je dobronamjerno, da vam pomognemo. Ali nema toga tko smije i može izvana uređivati stanje u Bosni i Hercegovini.