Ivan Krastev: Da li će Moskva na Balkanu testirati jedinstvo EU

Autor nekoliko knjiga i zapaženih geopolitičkih analiza, Ivan Krastev, kaže u intervjuu za RSE da iz perspektive Moskve sukob u Ukrajini nije sukob Rusije i Zapada, već je to sukob Rusije i Sjedinjenih Država. Krastev je direktor Centra za strateške studije u Sofiji i stalni saradnik bečkog insituta za društvene nauke (IWM). U nizu tekstova objavljenih u posljednje vrijeme Ivan Krastev govori o Balkanu kao mogućem prostoru za Putinovo nadmetanje sa Zapadom.

RSE: Sukob u Ukrajini najviše je uznemirio Baltik i neke zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza. Putinove ambicije izgleda da idu i izvan tog kruga?

Krastev: Veoma je teško otkriti Putinovu strategiju, ali ono što smo mogli naučiti tokom proteklih godinu dana je da trebamo računati na nepredvidljivost. U srcu te strategije je namjera da se priredi iznenađenje. On pokušava da iznenadi Zapad. Sada su svi fokusirani na baltičke zemlje, ali se govori i o drugim zemljama koje su bile dio Sovjetskog saveza kao mogućim ciljevima. Vjerujem da treba obratiti pažnju na Balkan kao mogući poligon za pojačanu spoljnopolitičku aktivnost Moskve u bliskoj budućnosti. Kada to kažem, ne mislim da će doći do ruske vojne intervencije na Balkanu, ali mislim da će u tom prostoru Rusija testirati jedinstvo Evropske unije.

RSE: Ukoliko je Putinova namjera da destabilizira Balkan, onda je njegov najvjerovatniji cilj Bosna i Hercegovina?

Ruska podrška secesionističkoj politici Banjaluke može dodatno destabilizirati BiH.

Krastev: Da, to je moguće. Ipak, treba naglasiti da sadašnja nestabilnost u Bosni i Hercegovini nije rezultat ruske politike. BiH je destabilizovana zbog političkih, ekonomskih i ustavnih razloga, ali se sada nalazi na kritičnoj tački. Uticaj Moskve na Republiku Srpsku je dobro poznat i veoma stvaran. Prije izbijanja ukrajinske krize mnogi su tvrdili da Moskva ima veći uticaj na Banjaluku nego Beograd. To može stvoriti problem jer ruska podrška secesionističkoj politici Banjaluke može dodatno destabilizovati Bosnu i Hercegovinu. Sa ruske strane već imamo signal da su oni spremni da upotrebe svoju destruktivnu moć, jer je prvi put od kraja rata (1992-1995.) prilikom glasanja o produženju mandata evropskih vojnih trupa u BiH, Rusija bila suzdržana.

U pitanju je novi trend, jer je do nedavno upravo Balkan bio jedna od rijetkih tačaka gdje se saradnja Rusije sa Zapadom odvijala nesmetano. I ta saradnja je bila veoma produktivna. Kada uporedimo rusku politiku prema Srbiji i rusku politiku prema Ukrajini vidimo da Rusija nije vršila pritisak i lobirala da na čelo države dođe proruski političar kao što je to bio slučaj u Ukrajini 2004. Praktično do juče je Rusija smatrala da je evropski put potpuno prirodna stvar za balkanske zemlje. U situaciji kada imamo krizu Moskva, vjerovatno, i Balkan vidi kao prostor u kome može poremetiti neke procese.

RSE: "Russia Today" je od 1. januara počela s emitovanjem radio programa na srpskom. To se događa nakon Putinove posjete, zajedničke vojne vježbe kao i prethodno sklopljenih niza ugovora u energetskom sektoru. Zašto je Srbija važna Rusiji?

Krastev: Uspjeh ili neuspjeh Moskve u Ukrajini najviše zavisi od toga da li će Evropska unija održati jedinstven stav u odnosu na ukrajinsku krizu.

Održati jedinstvo nije lako za EU, to nije lako zbog trgovinskih veza s Rusijom, ali i zbog toga što evropski jug i evropski sjever nemaju iste brige, kada je riječ o sigurnosti. Ako gledate države kao što su Francuska ili Italija, za njih su glavni problemi militantni islam i terorizam. Zbog toga one žele da vide Rusiju kao saveznika, a ne kao neprijatelja.

Ono što Rusija može postići na Balkanu to je da kreira još jednu kriznu tačku, još jedan problem zaEU, što bi dalje otežalo jedinstvenu poziciju oko Ukrajine.

S druge strane, baltičke zemlje i Poljska s pažnjom prate sve što se događa u Ukrajini i strahuju od narednog Putinovog poteza. U tom kontekstu, vjerujem da ono što Rusija može postići na Balkanu je da kreira još jednu kriznu tačku, još jedan problem za EU, što bi dalje otežalo jedinstvenu poziciju oko Ukrajine.

RSE: Srbija za sada pleše između Moskve i Brisela. Da li mislite da će Beograd morati da odabere stranu?

Krastev: Najprije vjerujem da je Beograd u lošijoj poziciji nego bilo koja druga država na Balkanu. Mnogo se stvari dogodilo u odnosima sa Rusijom u posljednjih 20 godina. Rusija je igrala ulogu glavnog zaštitnika Srbije i glavnu silu u procesu odlučivanja o Kosovu u UN-u, posljednjih 20 godina. Pored energetskog sektora, razvijena je i vojna saradnja s Rusijom.

Ali, sa druge strane, privreda u Srbiji je potpuno ovisna o Evropi. Zemlja koja može istinski pomoći u ekonomskom smislu je Njemačka, a ne Rusija. Ako srpski političari strateški razmišljaju, to premijer Vučić sigurno zna, mogu vidjeti da Rusija nema šta da im ponudi. Mislim da neki političari u Srbiji još uvijek misle da Titova politika neutralnosti može donijeti korist. Ja mislim da ta politika u današnjim okolnostima ne vodi nigdje.

Na drugoj strani su ljudi kao što je gospodin Vučić, koji ruski pritisak koristi kao kartu u sređivanju računa sa EU. On uvijek može da kaže "Vidite, mi imamo alternativu, pod velikim smo pritiskom, ako nam sada ne pomognete, sami ćete biti krivi zbog toga što ste 'izgubili Srbiju'." Tako ja vidim tu igru. Ali, tu ima još mnogo faktora, postoje istorijske veze, ekonomski interes, kao i veze stvorene kroz korupciju. Nemojte zaboraviti činjenicu da, ako neki srpski tajkun ima probleme, on ne bježi u Berlin - nego u Moskvu.

RSE: Imajući u vidu nivo korupcije na Balkanu, Putinov način obavljanja biznisa ima više šansi da pobijedi, nego jačanje vladavine prava, stvaranje nezavisnih medija, nezavisnog sudstva, svega onog što od država regije traži EU. Da li je moguće uspostaviti neku operativnu grupu za borbu protiv korupcije?

Krastev: Najlakše bi bilo osnovati neku operativnu grupu. Korupcija je veoma složena anomalija, jer nije u pitanju samo novac koji je ukraden. Korupcija kreira specijalne veze među ljudima koji su u politici opasni. Neko o tebi zna nešto što javnost ne treba da zna. Vjerujem da su brojni balkanski tajkuni spremni da rade s ruskom oligarhijom, ali to je veoma zahtjevna grupa. Mislim da su svi spremni da uzmu novac, ali Rusija sada ima manje novaca, nego što je to bilo ranije.

Ekonomska kriza je smanjila sposobnost Rusije da finansijski interveniše na Balkanu. Odustajanje od Južnog toka je pokazalo da - kada se kladiš na Rusiju protiv EU - izgubiš dvostruko. Izgubio si gas, ali si izgubio i dobar imidž u Briselu. Problem sa korupcijom je što svako želi monopol, želi biti jedini koji je korumpiran. Kada svi postanu korumpirani - to nije nimalo lijepa igra.

RSE: Nedavno je Moskva protestovala zbog toga što Bosna i Hercegovina izvozi oružje u Ukrajinu. Kakvo je značenje tog demarša?

Krastev: Tu se radi o strateškom pozicioniranju. Rusija igra na kartu dominatno evropskog sentimenta, da konflikt u Ukrajini ne treba rješavati oružijem. Što se tiče Bosne i Hercegovine, sasvim je razumljivo da se ne propušta prilika da se proda oružje, da se iskoristi svaka šansa za izvoz.

Najvažnije pitanje za Rusiju je kako oni vide svoje odnose sa EU u idućih pet ili deset godina. Sa stanovišta Moskve sukob u Ukrajini nije sukob Rusije i Zapada nego je to sukob Rusije i Amerike. Većina Rusa vjeruje da je glavni cilje ruske politike razdvajanje Evropske unije od SAD.

Najveći problem u ovom je pozicija Njemačke jer je, suprotno očekivanjima, kancelarka Merkel prva pozdravila sankcije. Stoga, pritisak na zemlje poput BiH i Srbije može tumačiti i kao pritisak na Berlin, jer Njemačka je ta koja odlučuje i o politici prema Balkanu. Moskva trenutno pokušava poslati poruku Berlinu da, ako neće biti uključena u rješavanje problema, onda može imati ulogu onog koji stvara problem.