Novinarka Radija Slobodna Evropa (RSE) iz Beograda Iva Martinović dobitnica je specijalnog priznanja posvećenog Nihadu Nini Ćatiću, novinaru koji je poslao posljednji izvještaj iz Srebrenice, prije nego što je i sam ubijen sa više od osam hiljada Bošnjaka u julu 1995. godine.
Martinović je priznanje dodijeljeno za doprinos širenju istine o genocidu u Srebrenici.
"U Srbiji je tri decenije kasnije sve izraženiji otpor prema ovim temama. Kada o tome govorite, neretko se suočavate sa pretnjama, uvredama, nipodaštavanjem, i još češće sa osećajem da uzalud ponavljate", izjavila je Martinović u Memorijalnom centru Potočari, gdje joj je priznanje uručeno uoči obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida.
"Izveštaji međunarodih organizacija iz godine u godinu pozivaju Srbiju, odnosno vlasti u Srbiji, da prekinu negiranje genocida, da zaustave veličanje ratnih zločinaca, a pravosuđe da pokaže efikasnost u procesuiranju odgovornih. Ali se iz godine u godinu dešava upravo suprotno", navodi novinarka RSE.
Iva Martinović je višegodišnja novinarka RSE, koja, između ostalog, izvještava o ratnim zločinima, krivici i odgovornosti za počinjene zločine tokom ratova koji su devedesetih godina pratili raspad Jugoslavije.
U svom posljednjem tekstu koji se bavi genocidom u Srebrenici, iznijela je detalje slučaja bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, Miomira Jasikovaca, koji je u BiH optužen za genocid i ubistvo više od dvije hiljade ljudi u regiji Srebrenice.
U maju ove godine je u Srbiji, međutim, osuđen na minimalnu zatovorsku kaznu od pet godina.
Pročitajte i ovo: Optuženi za genocid u BiH u Srbiji dobio minimalnih pet godina zatvoraDecembra 2017. u dvadesetominutnom dokumentarnom prikazu "Hag nakon kraja" Martinović je, sa kolegom Dušanom Komarčevićem, tragala za odgovorima na pitanje razloga veličanja osuđenih za ratne zločine u Srbiji.
Vaš browser nepodržava HTML5
Hag nakon kraja
Iz godine u godinu u svojim radovima ukazuje na uzroke zbog kojih skoro pune tri decenije nakon Srebrenice, u Srbiji dominira nespremnost da se o tom pitanju govori onako kako ga je Međunarodni sud pravde odredio 2007. godine - kao o genocidu.
Pročitajte i ovo: Ta negirana reč genocidSpecijalno priznanje dodjeljuje se u Potočarima novinarima koji su svojim radom doprinijeli širenju istine o Srebrenici.
Nagradu "Nino Ćatić" dodjeljuje udruženje "Biti novinar".
Ko je bio Nino Ćatić?
Nino Ćatić je bio novinar koji se posljednji put javio u eter iz Srebrenice 10. jula 1995. godine.
Apelovao je da se spiječi genocid.
"Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu. Poginuli i ranjeni. Nemoguće je opisati. Svake sekunde po tri smrtonosna projektila padnu na ovaj grad. U bolnicu je trenutno doneseno 17 poginulih, 57 teže i lakše ranjenih", javio je tada Ćatić.
"Populacija u ovom gradu nestaje. Da li iza svega stoji Yasushi Akashi, Boutros Ghali ili neko drugi, bojim se da za Srebrenicu više neće biti bitno", poručio je u svom posljednjem javljanju Nino Ćatić.
Vaš browser nepodržava HTML5
Nino Ćatić, utihnuli glas Srebrenice
Nakon ovog izvještaja sa kolonom muškaraca je krenuo ka Tuzli.
Pročitajte i ovo: Preminula Hajra Ćatić, predsjednica Udruženja 'Žene Srebrenice'Njegovi posmrtni ostaci još uvijek nisu pronađeni.
Genocid u Srebrenici
Snage Vojske Republike Srpske, tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine, ubile su oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini.
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), osuđen je u Hagu pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Na doživotnu je kaznu na istom sudu za genocid osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.
Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.