Piše: Fereshteh Ghazi
Esmat Vatanparast izgubila je 11 članova svoje šire porodice tokom masovnih pogubljenja političkih zatvorenika i protivnika režima u Iranu 1980-ih.
Posljednje tri decenije Vatanparast tuguje i traži pravdu za smrt članova svoje porodice, uključujući njene dvije kćerke i tri brata.
Kada je predsjednik Ebrahim Raisi poginuo u padu helikoptera u sjeverozapadnom Iranu 19. maja, Vatanparast kaže da je imala utisak privida pravde, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Raisi je navodno tokom ljeta 1988. godine igrao ulogu u pogubljenju, prema procjenama, najmanje 5.000 članova organizacije Mudžahedin-e-Kalk (Mujahedeen-e-Khalq, MKO), studenata i ljevičarskih političkih stranaka i grupa.
"Mojoj sreći nema kraja", rekla je Vatanparast, koja je nakon masakra pobjegla u Švedsku, u izjavi za Radio Farda RSE 20. maja, na dan kada je potvrđena Raisijeva smrt. "Danas je lijep dan za narod Irana."
Raisi, poznat kao "teheranski mesar", optužen je da je bio tužilac u "odboru smrti" koji je naredio pogubljenja. Mnogi su pogubljeni u zatvorima, uključujući i zloglasni zatvor Evin u glavnom gradu Irana.
Vatanparast je rekla da je bilo "vrlo teško" porodicama žrtava masakra da svjedoče usponu Raisija, bivšeg šefa pravosuđa koji je postao predsjednik nakon kontroverznih izbora 2021. godine.
"Želim čestitati svim majkama i očevima čiju je djecu ubila Islamska Republika i nisu mogli ništa reći ili učiniti", rekla je Vatanparast, koja je u svojim 80-im.
Masovno ubijanje naredio je osnivač Islamske Republike, ajatolah Ruholah Homeini (Hassan Rouhani).
U fetvi, ili vjerskom dekretu, Homeini je objavio da "otpadnici" i oni koji su digli oružje protiv Islamske Republike "vode rat protiv Boga" i da ih treba osuditi na smrt. Neke procjene broja pogubljenih idu u desetine hiljada.
Fetva je izdana u posljednjim danima Iransko-iračkog rata 1980.-1988., tokom kojeg su članovi MKO-a promijenili strane i borili se uz iračke snage.
Samo je jedan Iranac osuđen i zatvoren zbog masovnih pogubljenja. Hamid Nouri, bivši službenik iranskog zatvora, osuđen je na doživotni zatvor u Švedskoj 2022. godine zbog svoje uloge u masakru.
'Smrt krvnika'
Mehdi Aslani bio je bivši član ljevičarske organizacije Fadajian-e Khalk (Fadayian-e Khalq) koji je služio kaznu u zatvoru Gohardašt u blizini Teherana i zatvoru Evin.
Aslani je preživio masovna pogubljenja 1988. godine i potom pobjegao u Njemačku. Svjedočio je tokom suđenja Nouriu u Švedskoj.
"Sretan sam u ovom trenutku jer je simbol ubistava nestao", rekao je bivši politički zatvorenik za Radio Farda. "Lagao bih kad bih rekao da me vijest o smrti ovog krvnika nije obradovala."
Ajatolah Ruholah Homeini (desno) izdao je fetvu kojom je naredio pogubljenje "otpadnika" kasnih 1980-ih.
Dok su spasilački timovi još uvijek tražili olupinu helikoptera u kojem se vizio Raisi, na društvenim mrežama pojavili su se videosnimci na kojima se vidi kako se noću ispaljuje vatromet koji je izgledao kao slavlje.
Mihan Rusta, čiji je suprug bio među pogubljenima 1988., kaže da su proslave bile rezultat višedecenijskog gnjeva i boli.
Slavljenje smrti možda "nije humano", rekla je, ali je za očekivati kada ste "godinama pod pritiskom".
"Prirodna je i ljudska reakcija osjetiti olakšanje kada se okolnosti umiješaju, a vi niste mogli ništa da uradite", rekla je Rusta za Radio Farda.
Kao i mnogi drugi članovi porodica žrtava masovnih pogubljenja, Rusta je žalila jer Raisijeva smrt znači da će izbjeći pravdu za svoje navodne zločine.
Raisi je odnio "dio istine" u grob, rekla je. "Za one koji traže pravdu tu ćete misao uvijek nositi sa sobom. Spoznaju da nikada nećete saznati cijelu istinu", dodala je.
Kao predsjednik, Raisi je nadgledao krvavo gušenje protesta protiv establišmenta 2022. i pooštravanje zakona o moralu u zemlji.
Vatanparast je rekla da bi bilo "dobro za svijet" da se ljudima poput Raisija sudi. Međutim, dodala je: "Što prije umru, to su djeca sigurnija."