Predsjednički izbori u Iranu
Iranke čekaju u redu da glasaju na biračkom mjestu na prijevremenim predsjedničkim izborima u Teheranu, 28. juna.
Iranci biraju između kandidata za nasljednika Ebrahima Raisija nakon njegove smrti u helikopterskoj nesreći.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei ubacuje glasački listić u kutiju.
Izbori u zemlji su strogo kontrolirani.
Iranke čekaju u redu za glasanje na biračkom mjestu.
Sva četiri imena na glasačkom listiću provjerilo je i odobrilo Vijeća čuvara, koje nadzire izbore i zakonodavstvo.
Predsjednički kandidat Masud Pezeshkian glasa na biračkom mjestu.
Izbori dolaze u vrijeme rastuće frustracije u zemlji zbog manjka sloboda, pada životnog standarda i posrnule ekonomije.
Muškarac ubacuje listić u kutiju dok drži portret Raisija.
Raisi, kojeg mnogi Iranci nazivaju "teheranskim mesarom" zbog njegove navodne uloge u masovnom pogubljenju političkih zatvorenika 1988. godine dok je bio zamjenik teheranskog tužitelja, poginuo je s ministrom vanjskih poslova Hosseinom Amir-Abdollahianom i nekoliko drugih dužnosnika u padu helikoptera 19. maja.
Okupljanje pristalica oko predsjedničkog kandidata Mohammada Baqera Qalibafa dok posjećuje svetište na dan izbora.
Čini se da su izbori utrka između konzervativnog predsjednika parlamenta Qalibafa, tvrdokornog bivšeg nuklearnog pregovarača Saeeda Jalilija i reformističkog zakonodavca Pezeshkiana.
Jalilijev pristalica drži njegov izborni plakat.
Očekuje se da nijedan kandidat 28. juna neće osigurati dovoljno glasova da bude proglašen pobjednikom.
Iranci glasaju u iranskoj ambasadi u Bagdadu.
Za pobjedu u utrci kandidat mora osvojiti najmanje 50 posto glasova. Potencijalni drugi krug izbora zakazan je za 5. juli.
Iranka glasa u Teheranu.
Ishod izbora vjerovatno neće rezultirati velikim političkim promjenama, ali bi mogao utjecati na nasljednika 85-godišnjeg Khameneija, koji je od 1989. godine vrhovni vođa zemlje.
Iran tvrdi da svoj legitimitet crpi iz velikog odaziva birača, ali slab odaziv na nedavnim izborima i smrtonosni protesti protiv političkog establišmenta doveli su u pitanje legitimitet sadašnjeg vodstva.