Piše: Kian Sharifi
Iranska strategija odbijanja protiv Izraela uveliko je trpjela od početka rata u Gazi, naročito nakon napada na njegov konzulat 1. aprila u glavnom gradu Sirije.
Osamnaest članova Islamske revolucionarne garde (IRGC), uključujući i ključnog generala, ubijeno je u napadima koji su izvođeni u Siriji od početka decembra za koji se sumnjiči Izrael. Međutim, Iran se suzdržao da direktno odgovori Izraelu, i umjesto toga se odlučio da poveća podršku "Osovini otpora", svojoj posredničkoj mreži saveznika u regiji, kako bi se preko njih suprotstavio.
Ali smrtonosni napad na konzulat u Damasku mogao bi da privoli Iran na direktni odgovor, navode stručnjaci.
Između iranske i kanadske ambasade, zgrada u kojoj je smješten iranski konzulat i rezidencija ambasadora pogođena je sa šest projektila i srušena. Sedam pripadnika IRCG, uključujući i generala snaga Quds, Monammada Reze Zehedija je ubijeno.
Iranski zvaničnici, što je uobičajeno, obećali su osvetu, kada se 2. aprila vrhovni vođa ajatolah Ali Hamanei zarekao da će Izrael "kazniti hrabri ljudi".
Pročitajte i ovo: Teheran obećava odgovor posle napad na iranski konzulat u Siriji za šta se sumnjiči IzraelIako su prijetnje Teherana obično prazne, analitičari kažu da će ovaj put Iranci moguće morati da ih ispune.
"Iran nema mnogo opcija, ali napad 1. aprila bi ga mogao prisiliti", rekao je Farzan Sabet, istraživač ženevskog Centra za globalnu upravu.
Prvi 'izraelski' napad na diplomatske prostorije Irana
Prošli napadi na iranske interese u Siriji, koje je navodno izveo Izrael, ciljali su na vojna postrojenja koja koristi IRGC i njegovi saradnici. Napad od 1. aprila bio je prvi na iranski diplomatski kompleks.
Iranski ambasador u Siriji Hossein Akbari je za državnu televiziju nakon napada rekao da je troje ubijenih imalo diplomatske akreditive.
Iran je optužio Izrael za kršenje međunarodnog prava i zatražio globalnu osudu. Takođe je zatražio sastanak Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Izrael ima dugu praksu da ne komentariše vazdušne napade u Siriji.
Raz Zimmt, istraživač u izraelskom Institutu na nacionalnu sigurnost (INSS) je rekao da su pogođenu zgradu koristile Quds snage, ogranak IRGC koje su Sjedinjene Države označile kao terorističku organizaciju.
Rekao je da je napad bio dio izraelske strategije "eskalacije sa Iranom u pokušaju da izvrši pritisak na 'glavu zmije', kako to Izrael vidi".
Izrael je pokrenuo ofanzivu u Gazi nakon što je Hamas, kojeg su Sjedinjene Države i Evropska unija označile kao terorističku organiaciju, 7. oktobra napao nekoliko zajednica u Izraelu i ubio 1.200 ljudi od kojih su većina bili civili.
Osovina otpora, koju predvodi Iran cilja na Izrael od kada je napao palestinsku enklavu. Čak je pokušala da nametne pomorsku blokadu koristeći jemenske pobunjenike Hute, koji su posljednjih mjeseci gađali komercijalne brodove na putu za izraelske luke.
Izrael je odgovorio udarima na posredničke grupe koje čine Osovinu otpora, ali je od decembra praktično učestao napade na položaje IRGC.
"Udari Izraela na diplomatske objekte u Siriji mogu biti napor Izraela da nametne veću cijenu za Iran u kampanji pritiska koju vodi Osovina otpora", rekao je Sabet.
'Strateško strpljenje' ne ispunjava očekivanja
Uprkos gubitku više od desetak oficira različitih činova od početka rata u Gazi, Islamska Republika nije direktno krenula na Izrael, jer bi se rat s Izraelom neminovno pretvorio u rat s Sjedinjenim Državama.
Umjesto toga, Teheran je praktikovao "strateško strpljenje" u koje se uveliko sumnja, izbjegavajući direktne konflikte u nadi su njegovi saveznici već dovoljno uključeni u konfrontacije sa Izraelom koje bi osigurale odbijanje.
"Napad na konzulat je pokazao manjkavost te kalkulacije", rekao je Hamidreza Azizi, saradnik njemačkog Instituta za međunarodnu sigurnost.
Azizi tvrdi da postepenim povećavanjem napada na IRGC, Izrael je prisilio Iran u situaciju u kojoj mora "ili da rizikuje direktnu konfrontaciju ili da nastavi da gleda kako opada njegov regionalni kredibilitet i urušava se taktika odbijanja".
Pročitajte i ovo: Koliki je uticaj Irana na svoje posrednike u 'Osovini otpora'?Komentarišući prijeteću poruku Hameneija, Azizi je rekao "čini se da su iranski zvaničnici shvatili da 'strateško strpljenje' i puko oslanjanje na posrednike u ratovanju ima svoja ograničenja".
Pozivi na recipročne akcije
Tvrdolinijaška podrška Islamske Republike zahtijevala je odmazdu i kritikovala nedostatk čvrstog odgovora na prethodne smrtonosne napade na IRGC.
"Iranu će ovoga puta biti vrlo teško da ništa ne učini ", rekao je Zimmt, veteran posmatrač Irana pri Izraelskim odbrambenim snagama. "Ostaje pitanje šta tačno Iran može da učini kako bi rehabilitovao svoje odvraćanje, ali da se istovremeno ne uvuče u direktnu vojnu konfrontaciju s Izraelom koji bi podržale Sjedinjene Države."
Sabet je spekulisao da će Iran nastaviti sa indirektnim odgovorima kao što su napadi na mete u Iračkom Kurdistanu za koji kaže da koriste izraelski operativci. Međutim, razorni napad na konzulat bi to mogao da promijeni.
Gašenje požara na mjestu navodnog izraelskog vazdušnog napada na iranski konzulat u glavnom gradu Sirije, Damasku, 1. aprila.
Uz rizik da se ugroze odnosi sa državama domaćinima, Sabet je rekao da Iran može da krene sa napadima na diplomatske misije Izraela.
To je, čini se, vrlo popularna opcija kod iranskih tvrdolinijaša.
Hamid Rasaei, ultrakonzervativni vjerski učenjak i zastupnik u Teheranu je opisao napad na konzulat kao "napad na tlo naže zemlje" i zatražio reciprocitet.
Ali Zimmt je rekao da napadi na diplomatske misije Izraela, iako su mogući, mogu potrajati u procesu planiranja.
Podsjetio je na iransku istoriju ciljanja disidenata u inostranstvu, uključujući i zapadne zemlje, i ustvrdio da kvarenje odnosa sa drugim zemljama vjerovatno neće odvratiti Islamsku Republiku od napada na izraelske ambasade ili konzulate.
Bilo da se Iran odluči za direktan ili nedirektan odgovor, "očekuje se da će svaka odmazda biti podešena i ograničena kako bi se spriječile neželjene posljedice", rekao je Azizi. "Iako za ovo nema ganacija."