Vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei žalio se zbog rekordno niskog odaziva u prvom krugu predsjedničkih izbora u Iranu prošlog tjedna, ali je inzistirao da to nije odraz popularnosti Islamske republike.
U komentarima od 3. srpnja, Khamenei je rekao da je drugi krug glasovanja 5. srpnja između reformističkog kandidata Masuda Pezeshkiana i tvrdokornog kandidata Saeeda Jalilija "vrlo važan" i pozvao je javnost da sudjeluje.
"Oni koji vole islam i Islamsku republiku i napredak zemlje moraju to pokazati sudjelovanjem na izborima", rekao je 85-godišnjak koji ima posljednju riječ o svim državnim pitanjima.
Khamenei je rekao da odaziv od 40 posto u prvom krugu glasovanja 28. lipnja "nije očekivan", ali je dodao da je "potpuno pogrešno misliti da su oni koji nisu glasovali u prvom krugu protiv sustava".
Međutim, u govoru 2001., Khamenei je ismijao 40-postotno sudjelovanje birača u zapadnim zemljama, rekavši da je to "sramotno" i znak da "ljudi ne vjeruju, ne mare, ne nadaju se političkom sustavu".
Pročitajte i ovo: Reformista i tvrdolinijaš idu u drugi krug predsedničkih izbora u IranuMasud Pezeshkian je dobio oko 42,5 posto glasačkih listića u prvom krugu glasovanja, dok je njegov suparnik Saeed Jalili završio drugi s 38,6 posto.
Glasovi konzervativaca podijeljeni su između Jalilija i predsjednika parlamenta Mohammada Baqera Qalibafa, koji je bio treći s oko 13,8 posto glasova. Mostafa Purmohammadi, bivši ministar pravosuđa, završio je zadnji s nešto manje od 1 posto.
Budući da nijedan kandidat nije osigurao dovoljno glasova za potpunu pobjedu na izborima, drugi krug zakazan je za 5. srpnja.
Prvi krug glasovanja održan je uz pozive disidenata i aktivista na bojkot izbora, tvrdeći da prošla glasovanja nisu potaknula promjene.
Na izborima 28. lipnja zabilježen je najniži odaziv na predsjedničkim izborima u povijesti Irana.
Pročitajte i ovo: Iran bira predsjednika u vrijeme ekonomske neizvjesnosti i pojačanih regionalnih tenzijaU Iranu je od 2020. zabilježen trend pada izlaznosti birača koji je djelomično potaknut rastućom frustracijom zbog nedostatka sloboda, posrnulog gospodarstva i pada životnog standarda.
Analitičari kažu da sve manji izlazak birača odražava rastuću malodušnost u društvu i dovodi u sumnju legitimitet iranskog klerikalnog establišmenta, koji je na vlasti od 1979.
Izbori u Islamskoj republici strogo su kontrolirani, a kandidate bira neizabrano tijelo kojim dominiraju tvrdolinijaši.