(Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko iskoristio je bonska ovlaštenja i produžio mandat stranim sudijama u BiH. U Odjelu za ratne zločine strane sudije i tužioci ostaju još tri godine. Istovremeno, i njihove kolege u Odjelu za organizovani kriminal ostaju još 36 mjeseci, ali će imati savjetodavnu ulogu. Obrazlažući svoju odluku, Inzko je kazao kako bi odlazak stranih sudija i tužitelja imao dalekosežne posljedice po državu:
"Ja jednostavno nisam mogao dozvoliti situaciju u kojoj bi žena koja je bila silovana morala ponovo preživjeti to iskustvo u sudnici. Međutim, to ne sprječava domaće institucije da ispune svoju obavezu da odmah počnu planirati kako da same osiguraju budžet i osoblje, kako bi osigurale tranziciju sa međunarodnog na striktno domaće osoblje."
"Smatram da treba da dopustim ovoj zemlji i njenim institucijama da ovdje preuzmu punu odgovornost. Domaći stručnjaci su ozbiljni i sposobni ljudi oni mogu uraditi sve što i međunarodni stručnjaci, u nekim slučajevima to mogu uraditi i mnogo bolje. Međunarodna zajednica će nastaviti da pomaže ove institucije, međutim bez korištenja ovlasti. Mi, kao i druge članice Vijeća za implementaciju mira, ostajemo i dalje veoma zabrinuti što se tiče korupcije organizovanog kriminala i terorizma u BiH. Međutim, vjerujemo organima BIH da će preuzeti odgovornosti i to trebaju uraditi i imaće punu podršku međunarodne zajednice."
Već na prvoj press konferenciji, kako se i očekivalo, premijer Republike Srpske Milorad Dodik je odbacio odluke visokog predstavnika:
„Narodna skupština će za tu podršku zatražiti izjašnjavanje naroda na referendumu po ovom pitanju, i to je dio naših zaključaka. Dakle, mi predlažemo da Narodna skupština na posebnoj sjednici razmotri ponovo ovo pitanje i da potvrdi raniju svoju odluku o ličnom izjašnjavanju kako bi se narod u RS izjasnio da li je spreman da pravno nasilje koje vrši visoki predstavnik prihvata u budućnosti - da da odgovor na to pitanje.“
Kada je riječ o manadatu stranih tužilaca i sudija u Odjelu za organizovani kriminal i korupciju, Incko je rekao da će oni biti pozvani da ostanu u BIH, ali će njihova uloga biti savjetodavna:
"Smatram da treba da dopustim ovoj zemlji i njenim institucijama da ovdje preuzmu punu odgovornost. Domaći stručnjaci su ozbiljni i sposobni ljudi oni mogu urtaditi sve što i međunarodni stručnjaci, u nekim slučajevima to mogu uraditi i mnogo bolje. Međunarodna zajednica će nastaviti da pomaže ove institucije, međutim bez korištenja ovlasti."
NAJLOŠIJA ODLUKA?
Tako je reagirao Milorad Dodik, a visoki predstavnik u BiH je uvjeren da u Republici Srpskoj neće biti referenduma, kojeg Banja Luka najavljuje kao odgovor na korištenje bonskih ovlasti. Pomalo neuobičajeno za BiH, ova Inzkova odluka izazvala je nezadovoljstva u oba entiteta. U Federaciji, naime, smatraju da je morao ostaviti i strance u Sudu za kriminal, te da je popustio pritiscima zvanične Banje Luke. Kako to sve izgleda na terenu?
Kako će dio koji se odnosi na savjetodavnu ulogu stranaca biti proveden u praksi? Damir Arnaut, savjetnik za ustavno-pravna pitanja predsjednika Stranke za BiH Harisa Silajdžića:
„Ne samo da je nejasno, već to u suštini nije ni nametnuta odluka. PIC je jednostavno pozvao vlasti BiH da pozovu dosadašnje sudije i tužioce da ostanu kao savjetnici. Zna se kako vlasti BiH odlučuju, dakle entitetskim glasanjem.“
Ishod entitetskog glasanja je predvidljiv. Klub delegata iz reda srpskog naroda još prije više od mjesec dana odbio je podržati izmjene Zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, prethodno usvojenu u Zastupničkom domu.
Predsjednik Demokratske stranke Dragan Čavić smatra kako visoki predstavnik nije imao snage da u potpunosti okonča rad međunarodnih sudija i tužilaca, te da je riječ o njegovoj najlošijoj odluci:
„Jer ovakva odluka visokog predstavnika, još posebno u kontekstu činjenice da je prije nekoliko dana Dejvid Šveningen donio onu sramnu odluku o prekidanju istrage u vezi Tuzlanske kolone i događaja masovnih ubistava civila u toku rata u području Konjica, će samo prouzrokovati još veće i teže političke tenzije u RS.“
Predsjednik SDS-a Mladen Bosić smatra da je Inzko uradio upravo ono što je Dodik i zastupao:
„Naime, on je i pristajao i predlagao ispred RS da se zadrže sudije i tužioci u Vijeću koje sudi ratnim zločinima, a da im prestane mandat u Vijeću za kriminal - i upravo to se i desilo.“
I u SDA mišljenja su kako je Inzko ovim potezom napravio ustupak Miloradu Dodiku, što može proizvesti neku vrstu političkog revanšizma s druge strane. Što se referenduma tiče, radi se o političkom blefu koji nema pravno utemeljenje, kaže zastupnik SDA u Narodnoj skupštini RS Šefket Hafizović:
„Nije nadležnost entiteta da rješava pitanja koja su isključivo u nadležnosti institucija BiH. Onda od te priče neće biti sigurno ništa.“
Ni HDZ BiH ne podržava Inzkovu odluku, kako za status grada Mostara tako i za ostanak stranaca u državnom pravosuđu. Ocjenjuju da se ovim potezom šalje jasna poruku da BiH dugo neće postati članica EU, niti steći status kandidata za ulazak u Uniju. Glasnogovornik HDZ-a BiH Mišo Relota:
„Mi imamo neskriven osjećaj kako je njihov isključivi zadatak procesuirati Hrvate i Srbe, što se jasno iščitava iz priopćenja bošnjačkih političkih stranaka.“
S druge strane predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić smatra kako domaće sudije i tužioci ne mogu odgovoriti zahtjevima koje predmeti iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije traže:
„Ova odluka visokog predstvanika je ustvari kapitulacija međunarodne zajednice pred faktičkim stanjem i pred ucjenama.“
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Mandat Haškog suda biće produžen još tri godine
BiH: Odluka o produženju mandata očekivana
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje(IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Šta kažu žrtve povodom odluke produženja mandata stranim sudijama i tužiteljima u bh. Sudu za ratne zločine. U svom je obrazloženju donesene odluke, naime, Valentin Inzko posebno apostrofirao silovane žene.
„Nisam mogao dopustiti da žena koja je silovana mora ponovo iznositi svoje svjedočenje“. Ovo su riječi kojima je visoki predstavnik Valentin Inzko obrazložio zašto je, između ostalog, produžio mandat stranim sudijama i tužiocima u Odjelu za ratne zločine Suda BiH.
Nažalost, ova odluka došla je kasno, ističu i udruženju „Žene žrtve rata“ jer je većina stranih sudija i tužilaca iz BiH ipak otišla, kaže predsjednica Bakira Hasečić:
„Ja kao žrtva, jedna od hiljade, hiljade silovanih žena, mogu da kažem teško nama ako iz BiH ode međunarodna zajednica. I ja bih željela da imam normalnu državu BiH i da su Sud i Tužilaštvo nezavisni od politike i političara i da sude po slovu zakona svakog ratnog zločinca, bez razlike na vjersku i nacionalnu pripadnost.“
Slično mišljenje dijele i u Udruženju logoraša BiH gdje naglašavaju da bi se uvođenjem novih sudija i tužilaca izgubilo dragocjeno vrijeme. Predsjednik Udruženja logoraša Murat Tahirović za naš program kaže:
„Nadamo se da će se ipak vratiti svi, jer dolaskom novih tužilaca i sudija izgubilo bi se puno vremena, ne manje od godinu dana, da bi ljudi ušli ponovo u predmete i da bi mogli konkretno raditi na njima.“
Istovremeno, Upravni odbor Saveza logoraša Republike Srpske odlučio je da prekine komunikaciju i saradnju sa Sudom i Tužilaštvom BiH zbog, kako se navodi, opstrukcija koju vrše te institucije u procesuiranju ratnih zločina počinjenih nad srpskim narodom. Predsjednik Saveza Branislav Dukić:
„Zato ćemo preko 300 predmeta koje smo dostavili u Tužilaštvo i Sud BiH dostaviti Specijalnom tužilaštvu Srbije i Specijalnom tužilaštvu RS-a.“
Nezadovoljstvo radom Odjela za ratne zločine i sudija i tužilaca u Sudu BiH eskaliralo je odlukom Tužilaštva da obustavi istragu u predmetu Tuzlanska kolona, kao i istrage protiv Vahida Alagića, Faika Špage i Zije Landže za zločine počinjene nad 48 srpskih civila na području opštine Konjic 1992. godine, dodaje Dukić:
„Poznato je da su Srbi osuđeni na 1441 godinu, Hrvati na 156 godina, a Bošnjaci samo na 40 godina. Naravno da se ne možemo s takvim stvarima složiti jer Tuzlanska kolona, Dobrovoljačka, Atif Dudaković i sve ono što je javno emitovano i snimano u elektronskim i pisanim sredstvima su uzrok da ne možemo biti ravnodušni prema takvim tužiocima i sudijama.“
U BiH je do sada otvoreno više od 1500 predmeta ratnih zločina za koje osumnjičeno više od 10.000 osoba. Većina udruženja žrtava rata u Federaciji BiH ističe da bi strani suci i tužioci trebali ostati u BiH od sedam do 15 godina, kao što je predviđeno i državnom Strategijom o procesuiranju ratnih zločina.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko iskoristio je bonska ovlaštenja i produžio mandat stranim sudijama u BiH. U Odjelu za ratne zločine strane sudije i tužioci ostaju još tri godine. Istovremeno, i njihove kolege u Odjelu za organizovani kriminal ostaju još 36 mjeseci, ali će imati savjetodavnu ulogu. Obrazlažući svoju odluku, Inzko je kazao kako bi odlazak stranih sudija i tužitelja imao dalekosežne posljedice po državu:
"Ja jednostavno nisam mogao dozvoliti situaciju u kojoj bi žena koja je bila silovana morala ponovo preživjeti to iskustvo u sudnici. Međutim, to ne sprječava domaće institucije da ispune svoju obavezu da odmah počnu planirati kako da same osiguraju budžet i osoblje, kako bi osigurale tranziciju sa međunarodnog na striktno domaće osoblje."
"Smatram da treba da dopustim ovoj zemlji i njenim institucijama da ovdje preuzmu punu odgovornost. Domaći stručnjaci su ozbiljni i sposobni ljudi oni mogu uraditi sve što i međunarodni stručnjaci, u nekim slučajevima to mogu uraditi i mnogo bolje. Međunarodna zajednica će nastaviti da pomaže ove institucije, međutim bez korištenja ovlasti. Mi, kao i druge članice Vijeća za implementaciju mira, ostajemo i dalje veoma zabrinuti što se tiče korupcije organizovanog kriminala i terorizma u BiH. Međutim, vjerujemo organima BIH da će preuzeti odgovornosti i to trebaju uraditi i imaće punu podršku međunarodne zajednice."
Već na prvoj press konferenciji, kako se i očekivalo, premijer Republike Srpske Milorad Dodik je odbacio odluke visokog predstavnika:
„Narodna skupština će za tu podršku zatražiti izjašnjavanje naroda na referendumu po ovom pitanju, i to je dio naših zaključaka. Dakle, mi predlažemo da Narodna skupština na posebnoj sjednici razmotri ponovo ovo pitanje i da potvrdi raniju svoju odluku o ličnom izjašnjavanju kako bi se narod u RS izjasnio da li je spreman da pravno nasilje koje vrši visoki predstavnik prihvata u budućnosti - da da odgovor na to pitanje.“
Kada je riječ o manadatu stranih tužilaca i sudija u Odjelu za organizovani kriminal i korupciju, Incko je rekao da će oni biti pozvani da ostanu u BIH, ali će njihova uloga biti savjetodavna:
"Smatram da treba da dopustim ovoj zemlji i njenim institucijama da ovdje preuzmu punu odgovornost. Domaći stručnjaci su ozbiljni i sposobni ljudi oni mogu urtaditi sve što i međunarodni stručnjaci, u nekim slučajevima to mogu uraditi i mnogo bolje. Međunarodna zajednica će nastaviti da pomaže ove institucije, međutim bez korištenja ovlasti."
NAJLOŠIJA ODLUKA?
Tako je reagirao Milorad Dodik, a visoki predstavnik u BiH je uvjeren da u Republici Srpskoj neće biti referenduma, kojeg Banja Luka najavljuje kao odgovor na korištenje bonskih ovlasti. Pomalo neuobičajeno za BiH, ova Inzkova odluka izazvala je nezadovoljstva u oba entiteta. U Federaciji, naime, smatraju da je morao ostaviti i strance u Sudu za kriminal, te da je popustio pritiscima zvanične Banje Luke. Kako to sve izgleda na terenu?
Kako će dio koji se odnosi na savjetodavnu ulogu stranaca biti proveden u praksi? Damir Arnaut, savjetnik za ustavno-pravna pitanja predsjednika Stranke za BiH Harisa Silajdžića:
„Ne samo da je nejasno, već to u suštini nije ni nametnuta odluka. PIC je jednostavno pozvao vlasti BiH da pozovu dosadašnje sudije i tužioce da ostanu kao savjetnici. Zna se kako vlasti BiH odlučuju, dakle entitetskim glasanjem.“
Ishod entitetskog glasanja je predvidljiv. Klub delegata iz reda srpskog naroda još prije više od mjesec dana odbio je podržati izmjene Zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, prethodno usvojenu u Zastupničkom domu.
Predsjednik Demokratske stranke Dragan Čavić smatra kako visoki predstavnik nije imao snage da u potpunosti okonča rad međunarodnih sudija i tužilaca, te da je riječ o njegovoj najlošijoj odluci:
„Jer ovakva odluka visokog predstavnika, još posebno u kontekstu činjenice da je prije nekoliko dana Dejvid Šveningen donio onu sramnu odluku o prekidanju istrage u vezi Tuzlanske kolone i događaja masovnih ubistava civila u toku rata u području Konjica, će samo prouzrokovati još veće i teže političke tenzije u RS.“
Predsjednik SDS-a Mladen Bosić smatra da je Inzko uradio upravo ono što je Dodik i zastupao:
„Naime, on je i pristajao i predlagao ispred RS da se zadrže sudije i tužioci u Vijeću koje sudi ratnim zločinima, a da im prestane mandat u Vijeću za kriminal - i upravo to se i desilo.“
I u SDA mišljenja su kako je Inzko ovim potezom napravio ustupak Miloradu Dodiku, što može proizvesti neku vrstu političkog revanšizma s druge strane. Što se referenduma tiče, radi se o političkom blefu koji nema pravno utemeljenje, kaže zastupnik SDA u Narodnoj skupštini RS Šefket Hafizović:
„Nije nadležnost entiteta da rješava pitanja koja su isključivo u nadležnosti institucija BiH. Onda od te priče neće biti sigurno ništa.“
Ni HDZ BiH ne podržava Inzkovu odluku, kako za status grada Mostara tako i za ostanak stranaca u državnom pravosuđu. Ocjenjuju da se ovim potezom šalje jasna poruku da BiH dugo neće postati članica EU, niti steći status kandidata za ulazak u Uniju. Glasnogovornik HDZ-a BiH Mišo Relota:
„Mi imamo neskriven osjećaj kako je njihov isključivi zadatak procesuirati Hrvate i Srbe, što se jasno iščitava iz priopćenja bošnjačkih političkih stranaka.“
S druge strane predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić smatra kako domaće sudije i tužioci ne mogu odgovoriti zahtjevima koje predmeti iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije traže:
„Ova odluka visokog predstvanika je ustvari kapitulacija međunarodne zajednice pred faktičkim stanjem i pred ucjenama.“
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Mandat Haškog suda biće produžen još tri godine
BiH: Odluka o produženju mandata očekivana
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje(IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Reakcije
ReakcijeŠta kažu žrtve povodom odluke produženja mandata stranim sudijama i tužiteljima u bh. Sudu za ratne zločine. U svom je obrazloženju donesene odluke, naime, Valentin Inzko posebno apostrofirao silovane žene.
„Nisam mogao dopustiti da žena koja je silovana mora ponovo iznositi svoje svjedočenje“. Ovo su riječi kojima je visoki predstavnik Valentin Inzko obrazložio zašto je, između ostalog, produžio mandat stranim sudijama i tužiocima u Odjelu za ratne zločine Suda BiH.
Nažalost, ova odluka došla je kasno, ističu i udruženju „Žene žrtve rata“ jer je većina stranih sudija i tužilaca iz BiH ipak otišla, kaže predsjednica Bakira Hasečić:
„Ja kao žrtva, jedna od hiljade, hiljade silovanih žena, mogu da kažem teško nama ako iz BiH ode međunarodna zajednica. I ja bih željela da imam normalnu državu BiH i da su Sud i Tužilaštvo nezavisni od politike i političara i da sude po slovu zakona svakog ratnog zločinca, bez razlike na vjersku i nacionalnu pripadnost.“
Slično mišljenje dijele i u Udruženju logoraša BiH gdje naglašavaju da bi se uvođenjem novih sudija i tužilaca izgubilo dragocjeno vrijeme. Predsjednik Udruženja logoraša Murat Tahirović za naš program kaže:
„Nadamo se da će se ipak vratiti svi, jer dolaskom novih tužilaca i sudija izgubilo bi se puno vremena, ne manje od godinu dana, da bi ljudi ušli ponovo u predmete i da bi mogli konkretno raditi na njima.“
Istovremeno, Upravni odbor Saveza logoraša Republike Srpske odlučio je da prekine komunikaciju i saradnju sa Sudom i Tužilaštvom BiH zbog, kako se navodi, opstrukcija koju vrše te institucije u procesuiranju ratnih zločina počinjenih nad srpskim narodom. Predsjednik Saveza Branislav Dukić:
„Zato ćemo preko 300 predmeta koje smo dostavili u Tužilaštvo i Sud BiH dostaviti Specijalnom tužilaštvu Srbije i Specijalnom tužilaštvu RS-a.“
Nezadovoljstvo radom Odjela za ratne zločine i sudija i tužilaca u Sudu BiH eskaliralo je odlukom Tužilaštva da obustavi istragu u predmetu Tuzlanska kolona, kao i istrage protiv Vahida Alagića, Faika Špage i Zije Landže za zločine počinjene nad 48 srpskih civila na području opštine Konjic 1992. godine, dodaje Dukić:
„Poznato je da su Srbi osuđeni na 1441 godinu, Hrvati na 156 godina, a Bošnjaci samo na 40 godina. Naravno da se ne možemo s takvim stvarima složiti jer Tuzlanska kolona, Dobrovoljačka, Atif Dudaković i sve ono što je javno emitovano i snimano u elektronskim i pisanim sredstvima su uzrok da ne možemo biti ravnodušni prema takvim tužiocima i sudijama.“
U BiH je do sada otvoreno više od 1500 predmeta ratnih zločina za koje osumnjičeno više od 10.000 osoba. Većina udruženja žrtava rata u Federaciji BiH ističe da bi strani suci i tužioci trebali ostati u BiH od sedam do 15 godina, kao što je predviđeno i državnom Strategijom o procesuiranju ratnih zločina.