Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Incko najavio je da će se o terminu zatvaranja OHR-a u BiH odlučivati u februaru sljedeće godine, a ne na predstojećem sastanku Savjeta za provođenje mira.
Inzko, koji se juče u Briselu obratio Sjevernoatlantskom savjetu NATO-a, rekao je da se lično zalaže za transformaciju OHR-a u kancelariju specijalnog predstavnika EU i dodao da je butmirski proces, koji je bio jedna od tema izlaganja, opisao kao "najveći, i na najvišem nivou, napor međunarodne zajednice u BiH od Dejtona".
On nije u potpunosti isključio mogućnost da do sastanka Savjeta za provođenje mira bude postignut određeni napredak u razgovorima.
"Pregovarački tim je u BiH upravo angažovan u razgovorima s Bošnjacima i Hrvatima, a u Banjaluci je generalni direktor za inostrane i vojnopolitičke poslove pri Generalnom sekretarijatu Savjeta EU Robert Kuper. Rekao sam i Savjetu NATO-a svoj stav da ne treba očekivati veliki prasak, nego da će se prema cilju ići korak po korak", rekao je Inzko za agenciju Srna i dodao da Savjet NATO-a svjestan ozbiljnosti napora koji se ulaže u BiH.
Odgovarajući na pitanje da li je istina da međunarodna zajednica nudi prerađen butmirski paket s nekim izmjenama, Incko je rekao da ukoliko i postoje promjene, one nisu radikalne.
"Možda ima novih elemenata, a možda i nema. To je proces koji ima svoj tok. Ali, ako i postoje to nisu neke radikalne promjene, nego modfikacije postojeće ponude", rekao je Incko.
Odgovarajući na pitanje da li je uključena Rusija, koja je izrazila velike rezerve prema butmirskom procesu, visoki predstavnik je odgovorio da je ruskom ministru inostranih poslova Sergeju Lavrovu prošle sedmice rekao da ustavne promjene neće biti uslov.
"Iako bi ustavne promjene pomogle BiH na evropskom putu, one neće biti uslov u butmirskom procesu. Ići će se korak po korak", dodao je Inzko.
Inzko je rekao da je tokom današnjeg obraćanja ambasadorima NATO zemalja istakao da je najveći uspjeh BiH u spoljnoj politici to što je izabrana za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti.
On je Savjetu NATO-a prenio da daje nedvosmislenu podršku ideji da NATO ponudi BiH Akcioni plan za članstvo.
Izvor Srne iz jedne od zemalja članica navodi da je prijedlog Inzko da se BiH ponudi MAP, što je proces koji nosi u sebi instrumente koji završavaju u članstvu, naišao na različite reakcije ostalih članica, ali da BiH nikako nije bez šansi da se to dogodi.
"Do te ponude neće, najvjerojatnije, doći na sastanku ministara odbrane NATO-a u decembru, kada će se MAP ponuditi Crnoj Gori, ali bi mogao biti ponuđen na proljeće. Inzko je rekao da ne bi bilo dobro da se stvori velika vremenska razlika između BiH i drugih zemalja regiona u napredovanju prema evropskim integracijama, iako u ovom trenutku u zemlji nema velikog uspjeha u reformama", navodi isti izvor.
Nakon izlaganja u Savjetu NATO-a, Incko se u Evropskoj komisiji sastao sa direktorom za zapadni Balkan Pjerom Mirelom.
"Ti su razgovori vođeni u svjetlu skorog sastanka Savjeta za provođenje mira. Istakao sam pozitivan razvoj, odnosno, da očekujemo povoljan rezulat sastanka lidera oko pitanja Elektroprenosa", rekao je Inzko.
