Nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko uputio pismo kojim traži da Narodna skuština RS poništi svoje zaključke o efektima prenosa nadležnosti s entiteta na državu, do 11. juna, još uvijek je neizvjesno kakav će stav zauzeti stranke iz RS. Narodna skupština je u ponedjeljak imala redovno zasjedanje i očekivalo se da će poslanici na neki način u žižu interesovanja staviti pismo Ureda visokog predstavnika - ali to se nije desilo.
Nepoznato je i to da li će o ovom zahtjevu biti održati posebna sjednica Narodne skupštine. Dok se čeka rasplet situacije, iz vladajućeg SNSD-a poručuju kako ničim nisu pokazali „antidejtonsko djelovanje“ , a stručnjaci tvrde da su neke od nadležnosti koje su navedene kao prenesene sa RS izričito nabrojane u Ustavu kao nadležnosti koje pripadaju BiH.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da se ne može očekivati da će entitetski parlament povući svoje zaključke:
„Parlament će odlučiti da li da to stavi na dnevni red ili ne, da li da pozove Inzka da objasni te svoje stavove ili ne. Uglavnom parlament je najviše demokratsko i političko tijelo i veoma je nepristojno na taj način pokušavati dovesti parlament u poziciju da mijenja svoje stavove. Uglavnom, što se tiče tih stavova, apsolutno mislimo da nema nijedne antidejtonske, ni bilo koje tvrdnje. Mislim da se neće moći očekivati da parlament promijeni svoj stav i svoje zaključke.“
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ocijeno je da se zaključcima Narodne skupštine u vezi sa Informacijom o efektima prenosa ustavnih nadležnosti sa RS-a na institucije BiH ugrožava sistem raspodjele nadležnosti između države i entiteta utvrđen Ustavom BiH. Neke od nadležnosti navedene kao “prenesene nadležnosti sa RS-a na nivo BiH“ obuhvataju nadležnosti koje su izričito nabrojane u Ustavu kao nadležnosti koje pripadaju BiH.
Profesor ustavnog prava iz Sarajeva Omer Ibrahimagić smatra da je visoki predstavnik potpuno u pravu jer mnoge nadležnosti BiH nisu definisane samo jednim članom Ustava na koji se pozivaju predstavnici RS:
„Prema tome, na svom mjestu je ova intervencija visokog predstavnika. Posebno obratite pažnju na član 3.5a gdje se govori o dodatnim nadležnostima BiH, gdje su u nadležnosti BiH sva pitanja koja se odnose na suvrenitet i teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni subjektivitet BiH i da se stvaraju institucije koje su potrebne da se bave tim pitanjima. Međutim, niz sektora u našem životu koji imaju elemente inostranosti, dakle, međunarodni aspket - a BiH je jedini subjekt međunarodnog prava - nije regulirano na nivou države, niti imaju institucije na nivou države.“
Još uvijek je neizvjesno kakav će stav zauzeti stranke iz RS. Za sada jedino jasan stav ima Srpska demokratska stranka.Član ove stranke Vukota Govedarica kaže da je Predsjedništvo SDS-a zauzelo stav da se ne odriče stavova iznesenih u zaključcima Narodne skupštine RS od 14. maja 2009. godine:
„Izražavamo krajnje opredjeljenje da ono sve što zajedno dogovaramo, a to su bili zaključci u skladu i u duhu deklaracije koju smo objavili prije nekih petnaestak dana, stojimo na tom fonu i nećemo odstupiti ni jednu jotu, iako smo svjesni da međunarodna zajednica, konkretno visoki predstavnik ima takva ovlaštenja da može da kažnjava onako kako nas je kažnjavao. Prema tome, svjesni smo tih posljedica, ali ovo je podrška politici RS-a i ništa drugo.“
Konačni stav oko ultimatuma visokog predstavnika nije zauzela ni Partija demokratskog progresa. Funkcioner PDP-a Zoran Đerić:
„Mi ćemo imati svoj stav poslije sjednice Predsjedništva, naravno čekajući Vladu RS da se izjasni i da Vlada RS da svoj stav o ovome pitanju.“
Član Nove hrvatske inicijative Tomislav Tomljanović pismo visokog predstavnika vidi kao uvod u ustavne pregovore:
„Vjerojatno je da je ova politička struktura iz RS htjela poći u pregovore sa jedne druge točke, a ne sa ove koju treba da imamo u BiH. Dakle, ona je htjela vratiti sve na polaznu točku da bi se načinilo što manje ustupaka u eventualnim ustavnim promjenama. Pod ustupcima podrazumijevam činjenicu da se treba napraviti konačno BiH kao država u svom pravnom obliku - što bi to ona trebalo kao država raditi. Mi govorimo o prenosu nadležnosti, onda se postavlja pitanje je li to država ili nije.“
Ukoliko Narodna skupština ne povuče svoje zaključke, visoki predstavnik je na potezu, smatra potpredsjednik Stranke demokratske akcije Sadik Ahmetović:
„Mislim da je gospodin Inzko na velikom testu i sada će biti on na potezu. Od toga zavisi i kredibilitet visokog predstavnika i njegove ličnosti.“
Teško je reći hoće li Narodna skupština povući svoje zaključke, ali bilo bi razumno nači častan izlazak iz ove situacije jer sasvim sigurno međunarodna zajednica se ovaj put neće povući, smatra funkcioner Socijaldemokratske partije BiH Slobodan Popović:
„Oni sigurno neće odustati. Ako neko misli da se može s njima nadmudrivati i naduravati, taj je u zabludi. Čovjek je jasno rekao: ’Ja znam šta ću sa bonskim ovlaštenjima.’ Sad je problem što je neko na vrijeme morao misliti o posljedicama onog što je pokrenuo. Jer pokrenuli su ljudi grudvu sa vrha brda, sad je grudva došla dole i više nije grudva - i s tim se treba suočiti.“
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da se ne može očekivati da će entitetski parlament povući svoje zaključke:
„Parlament će odlučiti da li da to stavi na dnevni red ili ne, da li da pozove Inzka da objasni te svoje stavove ili ne. Uglavnom parlament je najviše demokratsko i političko tijelo i veoma je nepristojno na taj način pokušavati dovesti parlament u poziciju da mijenja svoje stavove. Uglavnom, što se tiče tih stavova, apsolutno mislimo da nema nijedne antidejtonske, ni bilo koje tvrdnje. Mislim da se neće moći očekivati da parlament promijeni svoj stav i svoje zaključke.“
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ocijeno je da se zaključcima Narodne skupštine u vezi sa Informacijom o efektima prenosa ustavnih nadležnosti sa RS-a na institucije BiH ugrožava sistem raspodjele nadležnosti između države i entiteta utvrđen Ustavom BiH. Neke od nadležnosti navedene kao “prenesene nadležnosti sa RS-a na nivo BiH“ obuhvataju nadležnosti koje su izričito nabrojane u Ustavu kao nadležnosti koje pripadaju BiH.
Profesor ustavnog prava iz Sarajeva Omer Ibrahimagić smatra da je visoki predstavnik potpuno u pravu jer mnoge nadležnosti BiH nisu definisane samo jednim članom Ustava na koji se pozivaju predstavnici RS:
„Prema tome, na svom mjestu je ova intervencija visokog predstavnika. Posebno obratite pažnju na član 3.5a gdje se govori o dodatnim nadležnostima BiH, gdje su u nadležnosti BiH sva pitanja koja se odnose na suvrenitet i teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni subjektivitet BiH i da se stvaraju institucije koje su potrebne da se bave tim pitanjima. Međutim, niz sektora u našem životu koji imaju elemente inostranosti, dakle, međunarodni aspket - a BiH je jedini subjekt međunarodnog prava - nije regulirano na nivou države, niti imaju institucije na nivou države.“
Još uvijek je neizvjesno kakav će stav zauzeti stranke iz RS. Za sada jedino jasan stav ima Srpska demokratska stranka.
To su bili zaključci u skladu i u duhu deklaracije koju smo objavili prije nekih petnaestak dana, stojimo na tom fonu i nećemo odstupiti ni jednu jotu.
„Izražavamo krajnje opredjeljenje da ono sve što zajedno dogovaramo, a to su bili zaključci u skladu i u duhu deklaracije koju smo objavili prije nekih petnaestak dana, stojimo na tom fonu i nećemo odstupiti ni jednu jotu, iako smo svjesni da međunarodna zajednica, konkretno visoki predstavnik ima takva ovlaštenja da može da kažnjava onako kako nas je kažnjavao. Prema tome, svjesni smo tih posljedica, ali ovo je podrška politici RS-a i ništa drugo.“
Konačni stav oko ultimatuma visokog predstavnika nije zauzela ni Partija demokratskog progresa. Funkcioner PDP-a Zoran Đerić:
„Mi ćemo imati svoj stav poslije sjednice Predsjedništva, naravno čekajući Vladu RS da se izjasni i da Vlada RS da svoj stav o ovome pitanju.“
Član Nove hrvatske inicijative Tomislav Tomljanović pismo visokog predstavnika vidi kao uvod u ustavne pregovore:
„Vjerojatno je da je ova politička struktura iz RS htjela poći u pregovore sa jedne druge točke, a ne sa ove koju treba da imamo u BiH. Dakle, ona je htjela vratiti sve na polaznu točku da bi se načinilo što manje ustupaka u eventualnim ustavnim promjenama. Pod ustupcima podrazumijevam činjenicu da se treba napraviti konačno BiH kao država u svom pravnom obliku - što bi to ona trebalo kao država raditi. Mi govorimo o prenosu nadležnosti, onda se postavlja pitanje je li to država ili nije.“
Ukoliko Narodna skupština ne povuče svoje zaključke, visoki predstavnik je na potezu, smatra potpredsjednik Stranke demokratske akcije Sadik Ahmetović:
„Mislim da je gospodin Inzko na velikom testu i sada će biti on na potezu. Od toga zavisi i kredibilitet visokog predstavnika i njegove ličnosti.“
Teško je reći hoće li Narodna skupština povući svoje zaključke, ali bilo bi razumno nači častan izlazak iz ove situacije jer sasvim sigurno međunarodna zajednica se ovaj put neće povući, smatra funkcioner Socijaldemokratske partije BiH Slobodan Popović:
„Oni sigurno neće odustati. Ako neko misli da se može s njima nadmudrivati i naduravati, taj je u zabludi. Čovjek je jasno rekao: ’Ja znam šta ću sa bonskim ovlaštenjima.’ Sad je problem što je neko na vrijeme morao misliti o posljedicama onog što je pokrenuo. Jer pokrenuli su ljudi grudvu sa vrha brda, sad je grudva došla dole i više nije grudva - i s tim se treba suočiti.“