Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko obratio se u utorak Vijeću sigurnosti UN-a podnoseći i polugodišnji izvještaj o situaciji u Bosni i Hercegovini i provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma.
Inzko je u obraćanju rekao da međunarodna zajednica mora nastaviti podržavati one u Bosni i Hercegovini koji žele da se kreću naprijed, i oduprijeti se onima koji ponovo nastoje „otvoriti stare rane“.
„Znam da bosanskohercegovački lideri mogu puno bolje“, rekao je visoki predstavnik, "i pozivam ih sa ovog cijenjenog foruma da pokažu hrabrost“.
„Šest mjeseci ranije, u svom izvještaju sam sugerisao da postoje tendencije disolucije u Republici Srpskoj, o čemu izjave daju zvaničnici entiteta. To zaslužuje punu pažnju međunarodne zajednice. Moj stav i danas ostaje isti, tako da Izvještaj sadrži ocjene o kontinuitetu ovakve politike. Samo nekoliko dana ranije, predsjednik RS Milorad Dodik je rekao da BiH nije održiva zemlja. To takođe simboliše retrogradnu politiku, što je očigledno, između ostalog i prilikom negiranja genocida u Srebrenici. Nasuprot tome, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je eksplicitno uputio izvinjenje za zločine počinjene u Srebrenici. To će sasvim sigurno popraviti odnose između Beograda i Sarajeva. Takođe pozdravljam trilateralni sastanak predsjednika Turske, BiH i Srbije, koji je organizovao turski ministar inostranih poslova Ahmed Davutoglu, koji je bio u Sarajevu, pripremajući ovaj, mogu slobodno reći, istorijski sastanak.“
Podvukao je, kako se stalno nada da se negativni politički trend iz nekoliko proteklih godina može zaustaviti i da će za šest mjeseci biti ponovo moguće izvijestiti Vijeće sigurnosti o pomacima u Bosni i Hercegovini.
U polugodišnjem izvještaju Inzko navodi da Bosna i Hercegovina zaostaje za zemljama regije u procesu evropskih integracija, da njeni lideri i dalje stavljaju uske političke interese ispred napretka u interesu građana, te da se iz Republike Srpske nastavlja osporavanje suvereniteta i integriteta države.
U izvještaju je takođe naveo da neke političke stranke i njihovi lideri prioritet daju beskorisnoj retorici koja vodi podjelama. Tu ocjenu akademik Muhamed Filipović komentariše ovako:
„To je apsolutno tačno i slažem se. I konačno je dobro da on to kaže i onima koji vjerovatno određuju njegove političke mogućnosti i mogućnosti njegovog djelovanja. Ali istovremeno bi naša javnost morala očekivati da predloži neke konkretne korake da se zaustavi to divljaštvo Banje Luke i Milorada Dodika“, rekao je Filipović.
Valentin Inzko je izvještaj generalnom sekretaru UN-a Ban ki Munu uputio 30. aprila 2013., a već nekoliko dana kasnije predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je odbacio ocjene iz izvještaja ponavljajući da je država BiH - fikcija:
„Zemlja koja nazor pokušava se organizovati, u jednoj stalnoj privremenosti koja ne rješava ništa suštinski. Ostaće samo ono što funkcioniše. A RS funkcioniše - za razliku od Bosne koja ne funkcioniše.“
U izvještaju Ureda viskog predstavnika posebno mjesto daje izostanku vladavine prava precizirajući da se “direktno krše zahtjevi utvrđeni ustavima i zakonima radi političke svrsishodnosti.“
„Ja mislim da sada stravično nazadujemo, da sve to ide unazad, da vladavine prava ima sve manje. Spomenuću nešto što je već opšta stvar, a to je odluka Sjedić-Finci. Kad imate jednu takvu odluku, koju donese jedna takva institucija, i niko je ne provodi i nikoga nije briga da se ona provede, onda se postavlja pitanje kako će neko uopće imati potrebu i imati disciplinu da provodi odluke nekih općinskih ili nižih sudova“ , potvrđuje važnost ovakvog stava advokat Senka Nožica.
O krizi u FBiH i konkretnim mjerama
U izvještaju se takođe konstatuje kako su se nastavili međustranački problemi u Federaciji BiH, koja je u potpunoj blokadi. To će biti svakako jedna od značajnijih poruka, smatra novinar Slobodne Bosne Asim Metiljević.
„Za Federaciju mislim da je ključna kartakteristika to da je ona neupravljiva, nefunkcionalna, u jednoj vrlo složenoj organizaciji koja nema mehanizme za vlastitu deblokadu. Neke procese niko ne može deblokirati. Mislim da to jako važno, možda čak nedovoljno naglašeno u izvještaju. Suština je u tome da institucije Federacije moraju biti prohodne. I jako je dobra ova američka inicijativa oko promjene Ustava Federacije“, ističe Metiljević.
Ovo je ukupno 43. izvještaj koji UN-u podnosi visoki predstavnik, a deveti od kada je Valentin Inzko preuzeo funkciju u martu 2009. godine. Srećko Latal iz Međunarodne krizne grupe postavlja pitanje šta je smisao izvještavanja bez konkretnih mjera.
„Koji je smisao ovih izvještaja koji svakih šest mjeseci gotovo zvuče kao epitaf za BiH, koji se stalno ponavlja i svaki put je sve gori i gori? Za nadati se da će međunarodna zajednica iz ovog zadnjeg izvještaja izvući jedno bolje razumijevanje zaista kritične situacije u BiH i potrebe da se međunarodna zajednica uključi ponovo i možda identifikuje neki plan B koji do sada nije uspjela da nađe za BiH i dešavanja u njoj“, rekao je Latal.
Treba li međunarodna zajednica imati odlučniju ulogu u BiH? Vlade Simović, politolog iz Banje Luke, kaže:
„Nije na međunarodnoj zajednici - to garantuje suverenitet koji ima BiH kao nezavisna držva - da rješava probleme u BiH. Međunarodna zajednica je tijelo koje treba da upozorava ljude u BiH da sami moraju da prave određene kompromise. Druga je stvar što mi unutar BiH ne radimo stvari koje će dovesti do rješenja. BiH mora shvatiti da ovo svoje dvorište koje ima mora da uređuje sama upravo zato da joj se drugi ne bi petljali u to.“
Građani u našoj anketi povrđuju još jedan stav iz izvještaja visokog predstavnika - ne rješavaju se materijalni problemi sa kojima se građani BiH suočavaju kao posljedicom ekonomske krize:
Inzko je u obraćanju rekao da međunarodna zajednica mora nastaviti podržavati one u Bosni i Hercegovini koji žele da se kreću naprijed, i oduprijeti se onima koji ponovo nastoje „otvoriti stare rane“.
„Znam da bosanskohercegovački lideri mogu puno bolje“, rekao je visoki predstavnik, "i pozivam ih sa ovog cijenjenog foruma da pokažu hrabrost“.
„Šest mjeseci ranije, u svom izvještaju sam sugerisao da postoje tendencije disolucije u Republici Srpskoj, o čemu izjave daju zvaničnici entiteta. To zaslužuje punu pažnju međunarodne zajednice. Moj stav i danas ostaje isti, tako da Izvještaj sadrži ocjene o kontinuitetu ovakve politike. Samo nekoliko dana ranije, predsjednik RS Milorad Dodik je rekao da BiH nije održiva zemlja. To takođe simboliše retrogradnu politiku, što je očigledno, između ostalog i prilikom negiranja genocida u Srebrenici. Nasuprot tome, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je eksplicitno uputio izvinjenje za zločine počinjene u Srebrenici. To će sasvim sigurno popraviti odnose između Beograda i Sarajeva. Takođe pozdravljam trilateralni sastanak predsjednika Turske, BiH i Srbije, koji je organizovao turski ministar inostranih poslova Ahmed Davutoglu, koji je bio u Sarajevu, pripremajući ovaj, mogu slobodno reći, istorijski sastanak.“
Podvukao je, kako se stalno nada da se negativni politički trend iz nekoliko proteklih godina može zaustaviti i da će za šest mjeseci biti ponovo moguće izvijestiti Vijeće sigurnosti o pomacima u Bosni i Hercegovini.
U polugodišnjem izvještaju Inzko navodi da Bosna i Hercegovina zaostaje za zemljama regije u procesu evropskih integracija, da njeni lideri i dalje stavljaju uske političke interese ispred napretka u interesu građana, te da se iz Republike Srpske nastavlja osporavanje suvereniteta i integriteta države.
U izvještaju je takođe naveo da neke političke stranke i njihovi lideri prioritet daju beskorisnoj retorici koja vodi podjelama. Tu ocjenu akademik Muhamed Filipović komentariše ovako:
„To je apsolutno tačno i slažem se. I konačno je dobro da on to kaže i onima koji vjerovatno određuju njegove političke mogućnosti i mogućnosti njegovog djelovanja. Ali istovremeno bi naša javnost morala očekivati da predloži neke konkretne korake da se zaustavi to divljaštvo Banje Luke i Milorada Dodika“, rekao je Filipović.
Valentin Inzko je izvještaj generalnom sekretaru UN-a Ban ki Munu uputio 30. aprila 2013., a već nekoliko dana kasnije predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je odbacio ocjene iz izvještaja ponavljajući da je država BiH - fikcija:
Milorad Dodik
„Zemlja koja nazor pokušava se organizovati, u jednoj stalnoj privremenosti koja ne rješava ništa suštinski. Ostaće samo ono što funkcioniše. A RS funkcioniše - za razliku od Bosne koja ne funkcioniše.“
U izvještaju Ureda viskog predstavnika posebno mjesto daje izostanku vladavine prava precizirajući da se “direktno krše zahtjevi utvrđeni ustavima i zakonima radi političke svrsishodnosti.“
„Ja mislim da sada stravično nazadujemo, da sve to ide unazad, da vladavine prava ima sve manje. Spomenuću nešto što je već opšta stvar, a to je odluka Sjedić-Finci. Kad imate jednu takvu odluku, koju donese jedna takva institucija, i niko je ne provodi i nikoga nije briga da se ona provede, onda se postavlja pitanje kako će neko uopće imati potrebu i imati disciplinu da provodi odluke nekih općinskih ili nižih sudova“ , potvrđuje važnost ovakvog stava advokat Senka Nožica.
O krizi u FBiH i konkretnim mjerama
U izvještaju se takođe konstatuje kako su se nastavili međustranački problemi u Federaciji BiH, koja je u potpunoj blokadi. To će biti svakako jedna od značajnijih poruka, smatra novinar Slobodne Bosne Asim Metiljević.
„Za Federaciju mislim da je ključna kartakteristika to da je ona neupravljiva, nefunkcionalna, u jednoj vrlo složenoj organizaciji koja nema mehanizme za vlastitu deblokadu. Neke procese niko ne može deblokirati. Mislim da to jako važno, možda čak nedovoljno naglašeno u izvještaju. Suština je u tome da institucije Federacije moraju biti prohodne. I jako je dobra ova američka inicijativa oko promjene Ustava Federacije“, ističe Metiljević.
Ovo je ukupno 43. izvještaj koji UN-u podnosi visoki predstavnik, a deveti od kada je Valentin Inzko preuzeo funkciju u martu 2009. godine. Srećko Latal iz Međunarodne krizne grupe postavlja pitanje šta je smisao izvještavanja bez konkretnih mjera.
„Koji je smisao ovih izvještaja koji svakih šest mjeseci gotovo zvuče kao epitaf za BiH, koji se stalno ponavlja i svaki put je sve gori i gori? Za nadati se da će međunarodna zajednica iz ovog zadnjeg izvještaja izvući jedno bolje razumijevanje zaista kritične situacije u BiH i potrebe da se međunarodna zajednica uključi ponovo i možda identifikuje neki plan B koji do sada nije uspjela da nađe za BiH i dešavanja u njoj“, rekao je Latal.
Treba li međunarodna zajednica imati odlučniju ulogu u BiH? Vlade Simović, politolog iz Banje Luke, kaže:
„Nije na međunarodnoj zajednici - to garantuje suverenitet koji ima BiH kao nezavisna držva - da rješava probleme u BiH. Međunarodna zajednica je tijelo koje treba da upozorava ljude u BiH da sami moraju da prave određene kompromise. Druga je stvar što mi unutar BiH ne radimo stvari koje će dovesti do rješenja. BiH mora shvatiti da ovo svoje dvorište koje ima mora da uređuje sama upravo zato da joj se drugi ne bi petljali u to.“
Građani u našoj anketi povrđuju još jedan stav iz izvještaja visokog predstavnika - ne rješavaju se materijalni problemi sa kojima se građani BiH suočavaju kao posljedicom ekonomske krize: