Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko podnio je izvještaj o situaciji u BiH Vijeću sigurnosti UN-a. Situacija je ocijenjena složenijom nego prošle godine. U prvom redu zbog političke krize na državnom i federalnom nivou izazvane brojnim smjenama i prekomponovanjem vlasti, ali i negativne retorike iz Republike Srpske koja dovodi u pitanje privrženost vlasti u tom entitetu i Dejtonskom sporazumu i suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, navodi Inzko u izvještaju.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, obraćajući se Vijeću sigurnosti UN-a, dao je ocjenu da je BiH u proteklih šest mjeseci stagnirala, podsjetivši na političku krizu zbog sporog formiranja vlasti od opštih izbora do danas.
''Nakon što je konačno u februaru formirano Vijeće ministar BiH, te usvojen državni budžet uslijedio je novi zastoj, stranačke borbe i pokušaji rekonstrukcije vlasti na državnom i na nivou Federacije BiH, kao i u nekim kantonima. Međutim, ono što najviše zabrinjava jeste rastuća antidržavna i secesionistička retorika'', kazao je Valantin Inzko, napominjući da takva retorika dolazi od visokih zvaničnika iz Republike Srpske.
Visoki predstavnik je u svom izvještaju napisao više takvih primjera, od kojih je u svom govoru naveo jedan.
''Kako da neko reaguje kada vodeći lider u tom entitetu kaže da ga BiH čini bolesnim i da se nada, ako Bog da, da će se uskoro država raspasti", kaže Inzko i postavlja pitanje:
''Kako biste vi reagovali da nešto tako kažu u vašoj zemlji?''
On je zatražio od Vijeća sigurnosti UN-a da se posebna pažnja posveti napadima na teritorijalni integritet i suverenitet BiH, te da te napade spriječe. Visoki predstavnik je takođe ukazao na problem zaostajanja BiH za zemljama regije na evropskom putu, te zaključio da se to više ne smije dozvoliti.
U prvim reakcijama Zijad Bećirović iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije ocjenjuje da je bilo krajnje vrijeme da se Vijeću sigurnosti UN-a ukaže na probleme koji onemogućavaju napredak BiH:
Ništa manje negativan izvještaj visoki predstavnik uputio je i prošle godine, no reakcija međunarodne zajednice je izostala. To je jasna poruka, kažu analitičari, da međunarodna zajednica nema više namjeru odlučivati umjesto bh. političara i da je preuzela ulogu posmatrača.
Profesor Slavo Kukić smatra da je ovakav stav međunarodne zajednice preuranjen jer nije završila svoj dio posla:
„Ova analiza pokazuje da visoki predstavnik i institucije međunarodne zajednice u BiH, koje su garant Dejtonskog sporazuma, koje su tim činom preuzele obavezu za stabiliziranje BiH kao države i društva, ponašaju se kao vanjski promatrači i ne koriste nikako svoje ovlasti koje proizlaze iz Dejtonskog sporazuma kako bi se ti negativni trendovi zaustavili.“
No, Bećirović je mišljenja da međunarodna zajednica ipak neće dozvoliti da kriza u BiH završi prekrajanjem granica.
''SAD neće pustiti ni Bosnu i Hercegovinu ni cjelokupnu regiju i kada mislimo da su SAD najmanje prisutne u BiH tada su ustvari najviše prisutne. Tako da ne bih podcijenio ulogu međunarodne zajednice, a posebno SAD-a koje neće dozvoliti da zbog nekih političara-avanturista propadne jedan mirovni projekat iza kojeg stoje SAD. Kada govorimo o EU, ona još uvijek nema jedinstvenu politiku ni prema BiH kao ni prema Kosovu ( koje pet članica EU još ne priznaje) ali garancija mira i stabilnosti u regiji su prije svega SAD.''
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, obraćajući se Vijeću sigurnosti UN-a, dao je ocjenu da je BiH u proteklih šest mjeseci stagnirala, podsjetivši na političku krizu zbog sporog formiranja vlasti od opštih izbora do danas.
''Nakon što je konačno u februaru formirano Vijeće ministar BiH, te usvojen državni budžet uslijedio je novi zastoj, stranačke borbe i pokušaji rekonstrukcije vlasti na državnom i na nivou Federacije BiH, kao i u nekim kantonima. Međutim, ono što najviše zabrinjava jeste rastuća antidržavna i secesionistička retorika'', kazao je Valantin Inzko, napominjući da takva retorika dolazi od visokih zvaničnika iz Republike Srpske.
Visoki predstavnik je u svom izvještaju napisao više takvih primjera, od kojih je u svom govoru naveo jedan.
''Kako da neko reaguje kada vodeći lider u tom entitetu kaže da ga BiH čini bolesnim i da se nada, ako Bog da, da će se uskoro država raspasti", kaže Inzko i postavlja pitanje:
''Kako biste vi reagovali da nešto tako kažu u vašoj zemlji?''
On je zatražio od Vijeća sigurnosti UN-a da se posebna pažnja posveti napadima na teritorijalni integritet i suverenitet BiH, te da te napade spriječe. Visoki predstavnik je takođe ukazao na problem zaostajanja BiH za zemljama regije na evropskom putu, te zaključio da se to više ne smije dozvoliti.
U prvim reakcijama Zijad Bećirović iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije ocjenjuje da je bilo krajnje vrijeme da se Vijeću sigurnosti UN-a ukaže na probleme koji onemogućavaju napredak BiH:
Zijad Bećirović
''I mislim da je krajnje vrijeme da se o ponašanjima pojedinih političara u BiH, a ovdje se prije svega misli na Milorada Dodika i nekolicinu političara iz RS, koji pokušavaju ostvariti državni projekat odnosno proglasiti novu državu Republiku Srpsku na teritoriji države Bosne i Hercegovine. Tako da sva ta retorika, koju prakticira Milorad Dodik u ovih proteklih šest godina, nije samo zabavljanje bh. političke javnosti, nego se ovdje radi o daleko ozbiljnijem državnom projektu kojeg treba spriječiti, a nosioce tog projekta adekvatno sankcionirati i tu je značajna uloga visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH i Vijeća za implementaciju mira koje u mnogo čemu do sada blokira rad visokog predstavnika'', ocjenjuje BećirovićNišta manje negativan izvještaj visoki predstavnik uputio je i prošle godine, no reakcija međunarodne zajednice je izostala. To je jasna poruka, kažu analitičari, da međunarodna zajednica nema više namjeru odlučivati umjesto bh. političara i da je preuzela ulogu posmatrača.
Profesor Slavo Kukić smatra da je ovakav stav međunarodne zajednice preuranjen jer nije završila svoj dio posla:
„Ova analiza pokazuje da visoki predstavnik i institucije međunarodne zajednice u BiH, koje su garant Dejtonskog sporazuma, koje su tim činom preuzele obavezu za stabiliziranje BiH kao države i društva, ponašaju se kao vanjski promatrači i ne koriste nikako svoje ovlasti koje proizlaze iz Dejtonskog sporazuma kako bi se ti negativni trendovi zaustavili.“
No, Bećirović je mišljenja da međunarodna zajednica ipak neće dozvoliti da kriza u BiH završi prekrajanjem granica.
''SAD neće pustiti ni Bosnu i Hercegovinu ni cjelokupnu regiju i kada mislimo da su SAD najmanje prisutne u BiH tada su ustvari najviše prisutne. Tako da ne bih podcijenio ulogu međunarodne zajednice, a posebno SAD-a koje neće dozvoliti da zbog nekih političara-avanturista propadne jedan mirovni projekat iza kojeg stoje SAD. Kada govorimo o EU, ona još uvijek nema jedinstvenu politiku ni prema BiH kao ni prema Kosovu ( koje pet članica EU još ne priznaje) ali garancija mira i stabilnosti u regiji su prije svega SAD.''