Čin odlazećeg visokog predstavnika u BiH pokazuje koliku važnost on pridaje pitanju negiranja genocida koje je bitno za stabilnost BiH i naglašava kontinuirani imperativ da svi u BiH treba da daju svoj doprinos pomirenju, navodi se u saopštenju Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini.
Emitovano je nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko odlučio da nametne dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, o čemu je odluku objavio u petak, 23. jula.
"Negiranje genocida i glorificiranje ratnih zločinaca neprihvatljivi su i podrivaju uzajamno povjerenje neophodno za napredak BiH na putu ka EU", podvlači se u saopštenju Ambasade SAD.
“Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH početna je tačka za konkretniji razgovor i korake koje treba da poduzmu lokalni akteri u vezi sa praktičnom provedbom. Moramo naglasiti da genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego istorijska činjenica. Jednako tako je važno naglasiti da ovi strašni zločini nisu odraz niti osuda cijelog jednog naroda. Glorifikacija ratnih zločinaca od bilo koje strane ili neuvažavanje patnji bilo koje zajednice u BiH degradira sjećanje na žrtve i podriva pomirenje. Vrijeme je za istinsko okretanje ka budućnosti koja će biti zasnovana na miru i međusobnom povjerenju”, ističe se u saopštenju Američke ambasade u BiH.
Ambasada SAD u BiH navodi da kako podržava sve one u BiH čiji su napori usmjereni ka jačanju temelja mira i prosperitetnije budućnosti, kao i mandat visokog predstavnika u praćenju provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma i podršci istoj.
Vaš browser nepodržava HTML5
Srebrenica: Genocid u tri čina
Šta je odlučio Incko?
Zakon koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta, saopšteno je iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini u petak, 23. jula.
Pročitajte i ovo: Inzko nametnuo zabrane i kažnjavanje negiranja genocida u BiHOdlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniće se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.
U saopštenju za javnost visoki predstavnik Valentin Inzko pojasnio je zbog čega je na koncu mandata posegnuo za Bonnskim ovlastima da bi izmijenio krivično zakonodavstvo BiH.
"Savjest mi nalaže da nemam pravo okončati svoj mandat dok se veličaju pravomoćno osuđeni ratni zločinci. Takvo stanje nemam pravo ostaviti ni napaćenim građanima ove lijepe zemlje kao ni svom nasljedniku. Nemam pravo ignorirati presude Haaškog tribunala, kojeg je uspostavilo Vijeće sigurnosti UN-a, a zadužen sam za civilnu implementaciju mira", naveo je on.
Istakao je da su oprost i pomirenje najvažniji, te da nema loših naroda.
Vaš browser nepodržava HTML5
Šta u Srebrenici kažu o Inzkovoj odluci o negiranju genocida?