O tome kakav uspjeh bilježi BiH na putu evropskih integracija, šta je urađeno, šta je propušteno, gori li crvena lampica kao znak upozorenja da je posljednji trenutak da se sustignu susjedi, govori Amer Kapetanović, šef Odsjeka za Evropsku uniju, Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Kapetanović: U ovom trenutku mi ih ne očekujemo, međutim, sankcije su same po sebi činjenica da nismo ispunili obaveze, jer se time naš napredak prema Evropskoj uniji usporava. Ako gledamo s aspekta sankcija, to nam je najveća sankcija. U ovom trenutku, koliko ja imam informacije, EU ne razmatra mogućnost zamrzavanja, nestupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju jer, kao što znate, u francuskoj Skupštini ratificiran je Sporazum BiH s EU – Francuska je posljednja zemlja koja je to učinila. Nakon te ratifikacione procedure treba da stupi na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju jer je do sada na snazi bio privremeni sporazum. Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nama nameće nove obaveze, a da pri tom ni ovaj privremeni koji je bio na snazi nismo u potpunosti ispunili. Dakle, javlja se jedna ozbiljna diskrepancija – stvar je domaće zadaće, stvar je, naravno, političke volje da se određene stvari akceptiraju i riješe.
Kapetanović: Ja to zovem jednim pozitivnim scenarijem, koji, ako bude dovoljno političke volje da ova nova koaliciona vlada, ma kako god ona izgledala, u suštinu, u srž svog političkog programa za naredne četiri godine stavi evropske integracije. Može se napraviti jedan veliki iskorak da BiH, kao zemlja koja je sada na začelju balkanske kolone kad su evropske integracije u pitanju, dođe makar na sredinu, ili,– čak i ta mogućnost postoji – dođe u sam vrh te kolone. Kako? Ukoliko se preostale obaveze iz privremenog sporazuma u prvoj polovini ove godine ispune, postoji sasvim realna mogućnost da se Bosni i Hercegovini omogući aplikacija za status kandidata. Ukoliko se reforme nastave tom dinamikom, postoji sasvim realna mogućnost da ta naša aplikacija u Evropskoj uniji bude prihvaćena, čime mi dobivamo status kandidata i dobivamo upitnik koji su sve zemlje u procesu stabilizacije na tom putu dobile u određenom momentu, na koji imamo da u roku od nekih godinu dana odgovorimo, i onda faktički hvatamo regionalnu dinamiku sa Makedonijom, sa Crnom Gorom, kojoj je prihvaćen kandidatski status, koja je dobila upitnik, sa Srbijom koja je odledila, da tako kažem, svoj sporazum o pridruživanju i grabi jako brzo prema kandidatskom statusu. Dakle, taj pozitivan scenario bi mogao da se desi ukoliko bude dovoljno političke volje, dovoljno političke mudrosti i, naravno, dovoljno birokratske snage u našim institucijama da se s tim izbore.
Tri crvena svjetla u evropskim integracijama
Kapetanović: Nismo uskladili Ustav i Izborni zakon sa presudom Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, to je već poznato. Nismo usvojili Zakon o državnoj pomoći – to je jedan izuzetno važan zakon. Nismo riješili pitanje popisa, i prijeti nam situacija da budemo jedina zemlja u slobodnom, demokratskom svijetu koja nema zakon o popisu stanovništva. To je, da kažem, set nekih pitanja koja nisu riješena i zbog čega u Izvještaju o napretku za 2010. se jasno kaže da BiH krši privremeni sporazum.
Kapetanović: Tako je. Nećemo biti u stanju da evropskoj statističkoj agenciji Eurostat dostavimo podatke na osnovu kojih se, ako hoćete, u konačnici dodjeljuje pomoć državi, tako da se otvaraju, bolje rečeno zatvaraju mnogi aspekti koje bismo mogli koristiti i nameću se zemlji mnogi problemi. Recimo, Zakon o državnoj pomoći izuzetno je važan zakon koji regulira sve obilike pomoći, ne samo države BiH, entiteta, opština, svih javnih struktura – kako se i na koji način određenim pravnim subjektima, određenim regijama može pomoći. I što je najvažnije, taj zakon zadire i u segment konkurentnosti – po mehanizmima tog zakona može se odrediti, recimo, koja je to najnerazvijenija opština u BiH, najnerazvijenija regija s najvišom stopom nezaposlenosti, ekonomske krize, kojoj treba interventno pomoći. Mi nemamo taj zakon i nemamo te mehanizme. Zakon nemamo zato što nije bilo dovoljno političke volje. To su sve pitanja koja su od suštinskog interesa za obične ljude, za građane BiH, a ne samo jedno pitanje iz liste prioriteta nekog sporazuma. Zato sam ono na početku rekao: mi smo sankcije sami sebi nametnuli zato što to nismo ispunili, jer smo svoje građane doveli u inferioran položaj, gdje nemamo mehanizme po evropskim standardima – kad je riječ o Zakonu o državnoj pomoći – kako da pomognemo nerazvijenim regionima.
Kapetanović: Da, on je potpuno zasjenjen Sejdić-Finci odlukom i ovom općom političkom pričom, iz čega se jasno vidi koliko smo mi politizirano društvo. I od nas EU očekuje da te obaveze, kao država, ispunjavamo, bez obzira na svu našu kompleksnost. To je suštinsko pitanje. Mislim, i nadam se, ukoliko nova vlast shvati to, da će biti eliminiran ovaj nedostatak nedostatka političke volje i da ćemo onda malo brže krenuti prema Briselu.
Kapetanović: Ako postoji crveno svjetlo u ovom mehanizmu – ja mislim, kada je riječ o evropskim integracijama da su se nama upalila tri crvena svjetla. Mi smo potpuno ušli u crveno. EU, barem ono što nama, a i našim medijima i javnosti, otvoreno govore zvaničnici EU, kaže: tu nema popusta. Kriteriji su vrlo jasni, ispunjavajte ih, prvo zbog sebe, a onda i zbog EU, jer nikad nećete postati dio evropske obitelji ukoliko ne napravite standardizirano društvo, ukoliko ne budete imali norme. Da biste ih imali, vi morate provesti reforme.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
RSE: Gospodine Kapetanoviću, BiH nije ispunila pojedine odredbe Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji s EU. Mogu li se očekivati neke sankcije?
Kapetanović: U ovom trenutku mi ih ne očekujemo, međutim, sankcije su same po sebi činjenica da nismo ispunili obaveze, jer se time naš napredak prema Evropskoj uniji usporava. Ako gledamo s aspekta sankcija, to nam je najveća sankcija. U ovom trenutku, koliko ja imam informacije, EU ne razmatra mogućnost zamrzavanja, nestupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju jer, kao što znate, u francuskoj Skupštini ratificiran je Sporazum BiH s EU – Francuska je posljednja zemlja koja je to učinila. Nakon te ratifikacione procedure treba da stupi na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju jer je do sada na snazi bio privremeni sporazum. Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nama nameće nove obaveze, a da pri tom ni ovaj privremeni koji je bio na snazi nismo u potpunosti ispunili. Dakle, javlja se jedna ozbiljna diskrepancija – stvar je domaće zadaće, stvar je, naravno, političke volje da se određene stvari akceptiraju i riješe.
RSE: Ali, u svakom slučaju, stupanje na snagu ovog Sporazuma otvara mogućnost novoj vlasti, ako bude političke volje, da se ipak krene ozbiljnije.
Ukoliko se preostale obaveze iz privremenog sporazuma u prvoj polovini ove godine ispune, postoji sasvim realna mogućnost da se BiH omogući aplikacija za status kandidata.
Tri crvena svjetla u evropskim integracijama
RSE: Možete li napraviti neki siže onoga što je ostalo iz ovog Sporazuma neurađeno i nije ispunjeno?
Kapetanović: Nismo uskladili Ustav i Izborni zakon sa presudom Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, to je već poznato. Nismo usvojili Zakon o državnoj pomoći – to je jedan izuzetno važan zakon. Nismo riješili pitanje popisa, i prijeti nam situacija da budemo jedina zemlja u slobodnom, demokratskom svijetu koja nema zakon o popisu stanovništva. To je, da kažem, set nekih pitanja koja nisu riješena i zbog čega u Izvještaju o napretku za 2010. se jasno kaže da BiH krši privremeni sporazum.
RSE: Nedonošenje zakona o popisu stanovništva mogao bi prouzrokovati i niz drugih problema – nećemo imati nekih opštih statističkih podataka koji će biti potrebni za ispunjavanje ovog upitnika.
Kapetanović: Tako je. Nećemo biti u stanju da evropskoj statističkoj agenciji Eurostat dostavimo podatke na osnovu kojih se, ako hoćete, u konačnici dodjeljuje pomoć državi, tako da se otvaraju, bolje rečeno zatvaraju mnogi aspekti koje bismo mogli koristiti i nameću se zemlji mnogi problemi. Recimo, Zakon o državnoj pomoći izuzetno je važan zakon koji regulira sve obilike pomoći, ne samo države BiH, entiteta, opština, svih javnih struktura – kako se i na koji način određenim pravnim subjektima, određenim regijama može pomoći. I što je najvažnije, taj zakon zadire i u segment konkurentnosti – po mehanizmima tog zakona može se odrediti, recimo, koja je to najnerazvijenija opština u BiH, najnerazvijenija regija s najvišom stopom nezaposlenosti, ekonomske krize, kojoj treba interventno pomoći. Mi nemamo taj zakon i nemamo te mehanizme. Zakon nemamo zato što nije bilo dovoljno političke volje. To su sve pitanja koja su od suštinskog interesa za obične ljude, za građane BiH, a ne samo jedno pitanje iz liste prioriteta nekog sporazuma. Zato sam ono na početku rekao: mi smo sankcije sami sebi nametnuli zato što to nismo ispunili, jer smo svoje građane doveli u inferioran položaj, gdje nemamo mehanizme po evropskim standardima – kad je riječ o Zakonu o državnoj pomoći – kako da pomognemo nerazvijenim regionima.
RSE: O ovom zakonu se, ustvari, nije niti govorilo. U javnosti je vrlo malo poznato.
Kapetanović: Da, on je potpuno zasjenjen Sejdić-Finci odlukom i ovom općom političkom pričom, iz čega se jasno vidi koliko smo mi politizirano društvo. I od nas EU očekuje da te obaveze, kao država, ispunjavamo, bez obzira na svu našu kompleksnost. To je suštinsko pitanje. Mislim, i nadam se, ukoliko nova vlast shvati to, da će biti eliminiran ovaj nedostatak nedostatka političke volje i da ćemo onda malo brže krenuti prema Briselu.
RSE: Dakle, ovo sve bi se moglo shvatiti kao vrlo hitno i da bi sve što prije, već juče, trebalo biti ispunjeno?
Kapetanović: Ako postoji crveno svjetlo u ovom mehanizmu – ja mislim, kada je riječ o evropskim integracijama da su se nama upalila tri crvena svjetla. Mi smo potpuno ušli u crveno. EU, barem ono što nama, a i našim medijima i javnosti, otvoreno govore zvaničnici EU, kaže: tu nema popusta. Kriteriji su vrlo jasni, ispunjavajte ih, prvo zbog sebe, a onda i zbog EU, jer nikad nećete postati dio evropske obitelji ukoliko ne napravite standardizirano društvo, ukoliko ne budete imali norme. Da biste ih imali, vi morate provesti reforme.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)