Dok privremena Komisija za provođenje odluke u predmetu Sejdić - Finci zasjeda, malo ko više pominje da u njoj nema onih čija budućnost zavisi od njihove odluke. Vijeće nacionalnih manjina tek je posmatrač koji će moći iznijeti svoje ideje, što će i učiniti u četvrtak 3. novembra o čemu razgovaramo sa predsjedavajućim Vijeća Nedžadom Jusićem.
Jusić: Mi moramo biti optimisti - jer u skladu sa Zakonom o zaštiti pripadnika nacionalinih manjina je formirano Vijeće nacionalnih manjina pri Parlamentu BiH, a u skladu sa odlukom koju je donio taj isti parlament doneseno je da Vijeće nacionalnih manjina daje sve sugestije, prijedloge i mišljenja o svim pitanjima nacionalnih manjina Parlamentu BiH. Mi smo u skladu sa našim ovlaštenjima i napravili i predložili amandmane na Ustav BiH. U toku 2010. i 2011. godine intenzivno smo radili sa predstavnicima nacionalnih manjina sa čitave teritorije BiH, gdje smo došli do određenih amandmana koje ćemo uputiti radnoj grupi.
Jusić: Naši prijedlozi su da u preambuli Ustava stoji da je BiH država triju konstitutivnih naroda Srba, Hrvata, Bošnjaka, nacionalnih manjina - nabrojati sve nacionalne manjine kojima je priznato pravo u skladu sa Zakonom o zaštiti nacionalnih manjina - nacionalno neopredjeljenih - da uvedemo kategoriju nacionalno neopredjeljenih - a da kategoriju ostali, za koju možemo slobodno reći da je izmišljena kategorija ili nametnuta kategorija sa dejtonskim ustavom totalno izbrišemo.
BiH mora izmijeniti Ustav
Drugi amandman nam je također vrlo važan, a to je da pored trenutno tri člana Predsjedništva se izabere i četvrti član Predsjedništva koji će se birati u jednoj izbornoj jedinici, na čitavoj teritoriji BiH, i za tu poziciju će se moći kandidovati svi oni koji nisu konstitutivni narodi, bez obzira da li bili bili nacionalne manjine ili nacionalno neopredijeljeni. Također amandman koji je izuzetno važan za pripadnike nacionalnih manjina odnosi se na Dom naroda. Naš je prijedlog da pored trenutno 15 članova u Domu naroda koji dolaze iz tri konstitutivna naroda - pet Bošnjaka, pet Hrvata i pet Srba, budu četiri predstavnika nacionalnih manjina, i to dva iz Federacije, dva iz RS.
Jusić: Nacionalne manjine imaju svoj jezik, kulturu, običaje i tradiciju - kao i konstitutivni narodi. Dočim riječ ostali, to je sasvim suprotan pojam. Ostali su pojam koji su stavili, a što nikako ne dotiče nacionalne manjine u kompletnom segmentu, ali može doticati u nekom segmentu kako ga sada vidi bh. društvo. Da pojasnimo - to je jasno i političarima, a građanima donekle, riječ ostali ni po koju cijenu se ne smije dovesti u ravnopravan položaj sa nacionalnim manjinama, jer nacionalne manjine imaju svoj jezik, kulturu, tradiciju, običaje, sve kao i konstitutivni narodi, ali, nažalost, u BiH barem sad trenutno nemamo ista prava.
Jusić: Ja moram reći, prije ili kasnije država BiH mora izmijeniti Ustav BiH i mora ga uskladiti sa presudom Evropskog suda za ljudska prava. Tačno je to da je i sama radna grupa bila preoptimistična i dala je sebi zadatak da će do kraja novembra uskladiti amandmane i uputiti ih Parlamentu. Ja sam siguran da se to neće desiti do novembra, nego kao što se dešava - otvaraju se javne rasprave, razgovori, prijedlozi, sugestije, mišljenja. I kako god, htjeli mi ili ne, BiH će morati - da li pomenuta radna grupa ili s neke druge strane - usvojiti amandmane na Ustav BiH, gdje će omogućiti pripadnicima nacionalnih manjina, kao i drugim građanima BiH ravnopravno učešće u strukturama vlasti u BiH.
RSE: Vijeće nacionalnih manjina je posmatrač u komisiji koja je počela prije petnaestak dana sa radom. Vi imate već spremne prijedloge koje ćete izložiti parlamentarcima. Nadate li se da će oni poslušati vaše prijedloge?
Jusić: Mi moramo biti optimisti - jer u skladu sa Zakonom o zaštiti pripadnika nacionalinih manjina je formirano Vijeće nacionalnih manjina pri Parlamentu BiH, a u skladu sa odlukom koju je donio taj isti parlament doneseno je da Vijeće nacionalnih manjina daje sve sugestije, prijedloge i mišljenja o svim pitanjima nacionalnih manjina Parlamentu BiH. Mi smo u skladu sa našim ovlaštenjima i napravili i predložili amandmane na Ustav BiH. U toku 2010. i 2011. godine intenzivno smo radili sa predstavnicima nacionalnih manjina sa čitave teritorije BiH, gdje smo došli do određenih amandmana koje ćemo uputiti radnoj grupi.
RSE: Šta su konkretno vaši prijedlozi?
Jusić: Naši prijedlozi su da u preambuli Ustava stoji da je BiH država triju konstitutivnih naroda Srba, Hrvata, Bošnjaka, nacionalnih manjina - nabrojati sve nacionalne manjine kojima je priznato pravo u skladu sa Zakonom o zaštiti nacionalnih manjina - nacionalno neopredjeljenih - da uvedemo kategoriju nacionalno neopredjeljenih - a da kategoriju ostali, za koju možemo slobodno reći da je izmišljena kategorija ili nametnuta kategorija sa dejtonskim ustavom totalno izbrišemo.
BiH mora izmijeniti Ustav
Drugi amandman nam je također vrlo važan, a to je da pored trenutno tri člana Predsjedništva se izabere i četvrti član Predsjedništva koji će se birati u jednoj izbornoj jedinici, na čitavoj teritoriji BiH, i za tu poziciju će se moći kandidovati svi oni koji nisu konstitutivni narodi, bez obzira da li bili bili nacionalne manjine ili nacionalno neopredijeljeni. Također amandman koji je izuzetno važan za pripadnike nacionalnih manjina odnosi se na Dom naroda. Naš je prijedlog da pored trenutno 15 članova u Domu naroda koji dolaze iz tri konstitutivna naroda - pet Bošnjaka, pet Hrvata i pet Srba, budu četiri predstavnika nacionalnih manjina, i to dva iz Federacije, dva iz RS.
Nedžad Jusić
RSE: Presudom Suda za ljudska prava u Strazburu se ne traži rješavanje pitanja ostalih u BiH. Međutim, vi ste se u vašem prijedlogu dotakli i tog pitanja. Između ostalog, ne pravi se razlika u BiH između nacionalnih manjina i ostalih. Možemo li napraviti tu razliku?
Jusić: Nacionalne manjine imaju svoj jezik, kulturu, običaje i tradiciju - kao i konstitutivni narodi. Dočim riječ ostali, to je sasvim suprotan pojam. Ostali su pojam koji su stavili, a što nikako ne dotiče nacionalne manjine u kompletnom segmentu, ali može doticati u nekom segmentu kako ga sada vidi bh. društvo. Da pojasnimo - to je jasno i političarima, a građanima donekle, riječ ostali ni po koju cijenu se ne smije dovesti u ravnopravan položaj sa nacionalnim manjinama, jer nacionalne manjine imaju svoj jezik, kulturu, tradiciju, običaje, sve kao i konstitutivni narodi, ali, nažalost, u BiH barem sad trenutno nemamo ista prava.
RSE: Da li nakon svega što ste čuli u posljednje dvije sedmice kada je riječ o prijedlozima političkih stranaka, a riječ je o izmjeni Ustava BiH, očekujete da će ova radna grupa ili komisija donijeti konačno odluku?
Jusić: Ja moram reći, prije ili kasnije država BiH mora izmijeniti Ustav BiH i mora ga uskladiti sa presudom Evropskog suda za ljudska prava. Tačno je to da je i sama radna grupa bila preoptimistična i dala je sebi zadatak da će do kraja novembra uskladiti amandmane i uputiti ih Parlamentu. Ja sam siguran da se to neće desiti do novembra, nego kao što se dešava - otvaraju se javne rasprave, razgovori, prijedlozi, sugestije, mišljenja. I kako god, htjeli mi ili ne, BiH će morati - da li pomenuta radna grupa ili s neke druge strane - usvojiti amandmane na Ustav BiH, gdje će omogućiti pripadnicima nacionalnih manjina, kao i drugim građanima BiH ravnopravno učešće u strukturama vlasti u BiH.