Precizno podijeljeni zadaci u slučaju epidemije

Foto: Vesna Anđić

Proglašenje epidemije Novog gripa u Srbiji i rast broja oboljelih i u Crnoj Gori, svakako je jedna od udarnih tema kojom smo se bavili tokom čitave sedmice.

Tim povodom održana je sjednica skupštinskog odbora za zdravstvo, na kojoj je ministar zdravlja, Miodrag Radunović, istakao kako je trenutna epidemiološka situacija stabilna, ali da se može pogoršati, obzirom na stanje u okruženju. Povodom toga razgovaramo sa direktorom domova zdravlja u glavnom gradu, Nebojšom Kavarićem, gdje trećina stanovništva Crne Gore dobija primarnu zdravstvenu zaštitu.

RSE: Čuli smo da stanje sa gripom u Crnoj Gori nije zabrinjavajuće, ali da se može pogoršati, obzirom na širenje virusa u regionu. Kakva je trenutno slika, ako govorima o domovima zdravlja u Podgorici? Imate li pojačani broj pacijenata i postoji li već neki poseban režim rada?

Kavarić: Uobičajena dnevna slika u domu zdravlja Podgorice je da u redovnom procesu rada primi oko 6.000 klijenata svaki dan. Nešto povećan broj pacijenata sa respiratornim infekcijama je karakterističan ovom dobu godine. To nisu samo virusi, nego i bakterijske infekcije. Ima pacijenata koji dolaze sa povećanom temperaturom, sa simptomima koji su slični stanju influence, odnosno gripe. Obzirom na ovoliki broj pacijenata dnevno, ogroman broj timova izabranih ljekara i razrijeđenost u skoro 20 objekata, nismo primijetili gužvu, obzirom da su sistemom zakazivanja gužve svedena na minimum. Nismo primijetili gužvu, ali evidentan je za neku nijansu povećan broj pacijenata sa respiratornim infekcijama.

RSE: Kao direktor domova zdravlja u glavnom gradu Crne Gore ste u situaciji da imate stalnu koordinaciju i spreman plan na sve eventualnosti, pa i kada je riječ o novom gripu. Ima li bilo kakvih procjena - kada nam stiže udarni talas virusa H1N1 i može li da rezultira masovnim obolijevanjem?

Kavarić: Cio sistem zdravstva i primarne zdravstvene zaštite u Crnoj Gori, a time i domova zdravlja Podgorice, je dio sistema koordinacije koji je pod nadzorom koordinirajućeg tijela, kojim rukovodi ministar i čiji sam član. Sva upustva, sve procedure, cjelokupan proces rada, kao i prijedlog mjera i aktivnosti, algoritam tretmana pacijenata za slučaj uvećanog broja, pa do proglašenja epidemije su precizno podijeljeni svim domovima zdravlja, svim rukovodiocima, svim izabranim ljekarima i svim prtećim službama. Svi su dobili posebne informacije i mjere kojih se pridržavamo. To je put algoritma i tretmana pacijenata, od ulaska u samu instituciju, njihova trijaža, upućivanje na liječenje. Mjere zaštite se svode na uobičajene mjere zaštite u ovakvim okolnostima. Povećana je pažnja i koordinacija sa drugim nivoima zdravstvene zaštite, prije svega sa Infekcionom klinikom Kliničkog centra i komunikacija sa drugim institucijama u republici, prije svega sa Institutom za javno zdravlje.

OPTIMIZAM


RSE: Ima procjena da u Srbiji, u kojoj je proglašena epidemija, taj prvi veći talas već jenjava. Da li postoje procjene kada će doći kod nas do udarnog talasa gripe?

Kavarić: Kao član koordinirajućeg tijela, pretpostavljam da kvalitetnije informacije po tom pitanju možete dobiti u Ministarstvu zdravlja. Cjelokupan sistem zdravstva u Crnoj Gori je spreman jer u toku ove i sljedeće nedjelje očekujemo nešto pojačan broj pacijenta sa simptomima sličnim običnom gripu i gripu H1N1.

RSE: Čuli smo pretpostavke Ministarstva da ta brojka oboljelih u Crnoj Gori može da dostigne čak 40.000, da bi broj onih koji će se javiti ljekaru zbog jasnih simptoma mogao da dosegne 15.000, a broj onih koji bi bili hospitalizovani bi mogao da bude 2.000. Te cifre na prvi pogled plaše, uprkos uvjeravanjima Ministarstva zdravlja kako smo spremni da na adekvatan način odgovorimo na širenje virusa. U kojoj mjeri su domovi zdravlja u Podgorici opremljeni kadrovski, ekipirani i tehnički spremni da na nivou međunarodnih standarda odgovore na sve izazove koji im predstoje?

Kavarić: Informacije koje ste dobili u Ministarstvu zdravlja su vrlo paritetne i detaljne informacije, koje su posljedica detaljnih proračuna, dobijenih informacija i saradnje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Taj broj nije toliko impozantan, ako razvučete period u kojem će se javljati povećan broj oboljenja. Pretpostavka je da se neće svih 15.000 ljudi javiti u isto vrijeme, nego na dugoročan period. Mi očekujemo do počeka proljeća da će se kontinuirano razvijati pojava ovog oboljenja. Ako poredite brojku od 15.000 sa brojkom koju dom zdravlja u redovnom procesu radi, oko 6.000 dnevno, onda to i nije impresivan broj. Važno je naglasiti da je Dom zdravlja Podgorica, sa 20 objekata, sa pet potpuno novih objekata, koji su dio reforme primarne zdravstvene zaštite, možda pravi primjer kako investicije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti mogu rezultirati apsolutnom opremljenošću kadrovskom, prostornom, pa i ekipiranom opremom na nivou primarne zdravstvene zaštite, uz jednu vanredno dobru saradnju i koordinaciju sa Kliničkim centrom, odnosno Infektivnom klinikom i Institutom za javno zdravlje. To je jedan optimalni okvir za tretman i rješavanje povećanog oboljenja ovog tipa na nivou glavnog grada.

RSE: To uliva optimizam, ali nas sve zanima šta u slučaju proglašenja epidemije? Koje bi mjere takva situacija nalagala i da li bi takva situacija mogla potencijalno da dovede do neke prebukiranosti, da ne kažem kolapsa, zdravstvene zaštite na primarnom nivou pružanja medicinskih usluga u domovima zdravlja?

Kavarić:
Ministarstvo zdravlja je jasno i precizno podijelilo sve zadatke i upustva za sve nivoe zdravstvene zaštite. Nema ni jedne situacije u kojoj bi eventualno moglo doći do diskoordinacije, uz preciznu organizaciju kakva je ovdje predviđena. Mi već trenutno funkcionišemo kao da je takva situacija blizu nas. Nas, kao zdravstveni sistem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ne bi ni iznenadilo da se epidemija pojavi ujutro, iako se optimistički svi nadamo da će proglašenje epidemije obići Crnu Goru. Mi smo spremni kao da će se epidemija pojaviti ujutro, a radimo redovan posao kao da će nas zaobići.