Dr. Senadin Lavić (1965.), profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, nakon što je početkom ove godine izabran za predsjednika Bošnjačke zajednice kulture "Preporod” izjavio je kako kultura mira mora biti budućnost BiH, a time i Bošnjaka.
U intervjuu za RSE prof. Lavić govori o situaciji nakon izbora u BiH i opasnostima koje sa sobom nosi homogenizacija naroda ili stvaranje nacionalnih blokova nakon izbora.
Lavić: Približno u zadnjih 20 godina Bosni i Herecgovini je planski, političko-ideološki nametnuta kultura rata, kultura zla - i u tome se Bosna izgubila i postala predmet osvajanja, predmet nesreće, predmet ratova itd. Prošlo je 20 godina i ja mislim da je sazrelo vrijeme u građanima i u narodima BiH da se živi nešto drugo, da se živi ono što mi zovemo kultura mira, a to je da svi ljudi koji žive u BiH imaju pravo da žive u miru, da žive na svojim imanjima, u svojim kućama, u svojim stanovima. I da ne postoji nijedan velikodržavni projekat, prije svega mislim na velikosrpski projekat, koji ima pravo da uništi Bosnu zarad svoga ludila, ili zarad svog nekog neopravdanog projekta. I nadam se da će međunarodna zajednica, a prije svega EU, pomoći da zajedno razvijemo ovo što se zove kultura mira.
Lavić: Ako gledate odnos internacionalne zajednice od avgusta 1992. godine, od Londonske konferencije, pa evo sve do danas, vi ćete primijetiti da postoji kontinuirana koncepcija ili jedan jasan koncept u kome se BiH onemogućava da bude demokratska zemlja. Dakle, prvi put u povijesti na ovom prostoru BiH i Balkana ukazuje se prilika da živimo kulturu mira, da živimo društvo znanja, da živimo prosperitet evropskih naroda. Odjednom je to zakočeno. Prije svega zakočeno je u BiH, a preko BiH i drugim narodima ili drugim nacijama na Balkanu. Nikada se ne bi ovako stvari odvijale da internacionalna zajednica nije poticala određene ljude na određene ideje, i onda se pravila naivna - kao da nema nikakve veze s tim procesima koji su u toku. A ovdje je uvijek bilo lako naći ljude za obje vrste i pozitivnih i negativnih procesa, i za kulturu mira i za kulturu zla.
Zemlja zaslužuje da ima više neovisnih političkih opcija
Lavić: Očito je da svoje prste u politkama na Balkanu imaju vjerske zajednice, ili bolje reći religijske zajednice pošto ja razlikujem religiju i vjeru. Dakle, religijske zajednice kao institucionalne forme direktno su imale uticaj na politiku i taj uticaj su krile. Šta se desilo još? Političke grupe ili političke elite su pokušale preko religijskih zajednica da se pokažu kao jedinim pravim formama, ili jedinim pravim mogućim oblicima političkog organiziranja. Ja sanjam o tome da u BiH bude napravljena jedna politička, programska, velika koalicija.
Lavić: Ti nacionalni blokovi nisu po svojoj prirodi bosanski, nego su apsolutno antibosanski. Znači pokušaj da se ima srpski blok, hrvatski blok i bošnjčaki blok ukazuje da ne trebaju izbori, da ne trebaju poltičke ideje, da ne treba da postoje političke partije, nego su to ustvari blokovi naroda koji imaju svoga vođu i mi kao slijepci treba da ga slijedimo. Ja vjerujem da ova zemlja zaslužuje da ima više političkih opcija koje su neovisne. Osnov savremenih evropskih demokratija je pojedinac, čovjek koji je slobodan i kojim ima svoja prava i svoje zahtjeve.
Lavić: Smatram da je došlo vrijeme također da ne mogu predsjednici Srbije i Hrvatske šetati po BiH kao po svom privatnom posjedu, svojoj privatnoj zemlji, već da se mora BiH kao država mnogo više respektovati i da taj respekt bude ne više deklarativan nego pravno-politički priznat i postavljen. U tome prije svega UN, EU treba da jasno i glasno kažu da priznaju suverenitet, postojanje države BiH i da joj pomognu da se ona digne na svoje noge. Igra oko Ustava koji danas kao da treba da se izvuče iz rukava, je ustvari pokušaj da se među Bošnjacima stvori jedan etnoklerikalni blok - i onda će Bosna imati tri etnoklerikalna bloka i ponovo ćemo imati živi pijesak iz koga se nećemo izvući za četiri, pet godina.
Na istoj talasnoj dužini je, kaže naš sagovornik, nastojanje da dogovori Milorad Dodik - Dragan Čović dobiju partnera među Bošnjacima. To bi bila, zaključuje pofesor Lavić:
„Jedna velika pogreška bošnjačke politike. Ja se nadam se da se to neće desiti.“
U intervjuu za RSE prof. Lavić govori o situaciji nakon izbora u BiH i opasnostima koje sa sobom nosi homogenizacija naroda ili stvaranje nacionalnih blokova nakon izbora.
RSE: Iako je povod razgovora s vama, profesore Laviću, aktuelna situacija u BiH nakon izbora, želim početi vašom rečenicom da “ova zemlja svoju budućnost mora vidjeti u kulturi mira“. Zašto je to toliko bitno upravo danas?
Lavić: Približno u zadnjih 20 godina Bosni i Herecgovini je planski, političko-ideološki nametnuta kultura rata, kultura zla - i u tome se Bosna izgubila i postala predmet osvajanja, predmet nesreće, predmet ratova itd. Prošlo je 20 godina i ja mislim da je sazrelo vrijeme u građanima i u narodima BiH da se živi nešto drugo, da se živi ono što mi zovemo kultura mira, a to je da svi ljudi koji žive u BiH imaju pravo da žive u miru, da žive na svojim imanjima, u svojim kućama, u svojim stanovima. I da ne postoji nijedan velikodržavni projekat, prije svega mislim na velikosrpski projekat, koji ima pravo da uništi Bosnu zarad svoga ludila, ili zarad svog nekog neopravdanog projekta. I nadam se da će međunarodna zajednica, a prije svega EU, pomoći da zajedno razvijemo ovo što se zove kultura mira.
RSE: Internacionalnu zajednicu pominjete u negativnom kontekstu i kad analizirate poslijeizbornu situaciju uopozoravajući da blagonaklono gleda na stvaranje nacionalnih blokova.
Ovdje je uvijek bilo lako naći ljude za obje vrste i pozitivnih i negativnih procesa, i za kulturu mira i za kulturu zla.
Zemlja zaslužuje da ima više neovisnih političkih opcija
RSE: Vi, profesore Laviću, idete korak dalje, pa govorite o nacionalističkim ili etnoklerikalnim blokovima.
Lavić: Očito je da svoje prste u politkama na Balkanu imaju vjerske zajednice, ili bolje reći religijske zajednice pošto ja razlikujem religiju i vjeru. Dakle, religijske zajednice kao institucionalne forme direktno su imale uticaj na politiku i taj uticaj su krile. Šta se desilo još? Političke grupe ili političke elite su pokušale preko religijskih zajednica da se pokažu kao jedinim pravim formama, ili jedinim pravim mogućim oblicima političkog organiziranja. Ja sanjam o tome da u BiH bude napravljena jedna politička, programska, velika koalicija.
RSE: Ta bi koalicija, pretpostavljam, na osnovu evropskih političkih programa određivala budućnost BiH, jer homogenizacija naroda nije snaga budućnosti.
Znači pokušaj da se ima srpski blok, hrvatski blok i bošnjčaki blok ukazuje da ne trebaju izbori, da ne trebaju poltičke ideje, da ne treba da postoje političke partije.
Lavić: Ti nacionalni blokovi nisu po svojoj prirodi bosanski, nego su apsolutno antibosanski. Znači pokušaj da se ima srpski blok, hrvatski blok i bošnjčaki blok ukazuje da ne trebaju izbori, da ne trebaju poltičke ideje, da ne treba da postoje političke partije, nego su to ustvari blokovi naroda koji imaju svoga vođu i mi kao slijepci treba da ga slijedimo. Ja vjerujem da ova zemlja zaslužuje da ima više političkih opcija koje su neovisne. Osnov savremenih evropskih demokratija je pojedinac, čovjek koji je slobodan i kojim ima svoja prava i svoje zahtjeve.
RSE: Dakle, očekujete jači glas građana o budućnosti BiH, ali i života sa susjedima?
Lavić: Smatram da je došlo vrijeme također da ne mogu predsjednici Srbije i Hrvatske šetati po BiH kao po svom privatnom posjedu, svojoj privatnoj zemlji, već da se mora BiH kao država mnogo više respektovati i da taj respekt bude ne više deklarativan nego pravno-politički priznat i postavljen. U tome prije svega UN, EU treba da jasno i glasno kažu da priznaju suverenitet, postojanje države BiH i da joj pomognu da se ona digne na svoje noge. Igra oko Ustava koji danas kao da treba da se izvuče iz rukava, je ustvari pokušaj da se među Bošnjacima stvori jedan etnoklerikalni blok - i onda će Bosna imati tri etnoklerikalna bloka i ponovo ćemo imati živi pijesak iz koga se nećemo izvući za četiri, pet godina.
Na istoj talasnoj dužini je, kaže naš sagovornik, nastojanje da dogovori Milorad Dodik - Dragan Čović dobiju partnera među Bošnjacima. To bi bila, zaključuje pofesor Lavić:
„Jedna velika pogreška bošnjačke politike. Ja se nadam se da se to neće desiti.“