Bez strategije za izlazak iz ekonomske krize

Vanjskotrgovinski deficit BiH u proteklih godinu dana je nešto više od 3,5 milijarde eura. No, deficit je u odnosu na godinu ranije manji zbog smanjenja vanjskotrgovinske razmjene.

BiH je mnogo manje uvozila nego ranije jer je potražnja smanjena. Ipak, situacija u bh. privredi je izuzetno loša.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Mahir Hadžiahmetović u intervjuu za RSE ocjenjuje kako tome doprinosi i neodgovoran odnos predstavnika bh. vlasti koji nisu napravili ozbiljniju strategiju za ublažavanje ekonomske krize, a o strategiji izlaska iz krize ne može se ni govoriti.

RSE: Gospodine Hadžiahmetoviću, koliki je vanjskotrgovinski deficit BiH u 2009. godini?
Hadžiahmetović: Što se tiče deficita – on se smanjuje s obzirom da je opala vanjskotrgovinska razmjena i to reflektuje neku vrstu poboljšanja, što na
Strahujemo da će iduća godina, sa ovim prenesenim neinventivnim, neaktivnim radom vlada, rezultirati još većim ekonomskim posljedicama na privredu BiH.
kraju nije ni pohvalan rezultat, što znači da je smanjen uvoz. Deficit se smanjio za oko 18 posto u odnosu na prošlu godinu, kada je iznosio negdje oko 9,5 milijardi KM. Dakle, sad se može očekivati da će to biti negdje oko 7-7,5 milijardi KM za 2009. godinu.

RSE: Koliko je uvoz smanjen u 2009. godini i koliko je izvoz manji, s obzirom na ekonomsku krizu?
Hadžiahmetović: Uvoz je u padu za nekih 25,5 posto, dok je izvoz za 23 posto. Nešto je veći pad uvoza nego izvoza, iako i jedan i drugi statistički podatak govore o smanjenju vanjskotrgovinske razmjene moglo bi se reći u prosjeku za oko 24 posto.

RSE: S obzirom da vi svake godine, kada uradite godišnji izvještaj ekonomskih kretanja u BiH, dajete preporuke vladajućim strukturama, koje ste preporuke dali 2009. godine i da li su one uvažene?
Hadžiahmetović: Mi smo napravili jedan zaista kompleksan materijal i analizirali sve sektore privrede i predložili i Vijeću ministara i vladama entiteta jedan kompleksan set mjera koje je trebalo poduzeti u ovom vremenu recesije, vremenu finansijske krize, ali jednostavno, mi u privredi stičemo utisak da se jako malo radi u praksi na tim strateškim planovima, na mjerama koje smo predložili. Vlade entiteta, Vijeće ministara i drugi nisu učinili dovoljno, prije svega da ublaže udar na privredu, samim tim i na standard građana i nisu donešene prave mjere, koje su sigurno trebale biti mnogo konstruktivnije i na neki način inventivnije kad se događa ova kriza. Mi strahujemo da će iduća godina, sa ovim prenesenim neinventivnim, neaktivnim radom vlada, rezultirati još većim ekonomskim posljedicama na privredu BiH.

RSE: Koji je najvažniji zadatak domaćih vlasti za 2010. godinu kako bi se popravila loša ekonomska slika BiH?
Hadžiahmetović: Za izlazak iz krize prije svega oživjeti i osloboditi privredu da jača svoju konkurentnost i naći puta za stimulisanje domaće proizvodnje, posebno za strana ulaganja i posebno za osposobljavanje same proizvodnje, znači investicije u proizvodnju jer to generiše zapošljavanje, a samim tim i mogućnost da izađemo sa tim proizvodima u izvoz.

RSE: Sudeći prema ekonomskim pokazateljima, gdje se BiH nalazi kada je u pitanju region?
Hadžiahmetović: Neovisno od toga što imamo jako značajan pad – a mene ne raduju ni loši rezultati zemalja CEFTA koji također nisu dobri – možemo reći da smo tu negdje kao i zemlje u regiji, iako drugi regioni, konkretno Zapadna Evropa, Azija pogotovo, pa i SAD, polako već izlaze iz recesije i najavljuju u 2010. godini zaokret sa negativnih na pozitivne trendove, neovisno o kom se procentu radi. Taj zaokret bi trebao biti iskorišten kroz ozdravljenje tih ekonomija na koje smo mi jako vezani, da se to pozitivno, planski, strateški reflektuje i na ozdravljenje naših ekonomija.