Profesor za jugoistočne evropske studije Univerziteta u Gracu Florian Biber smatra da nova vlast u Bosni i Hercegovini neće donijeti ništa novo, niti da će se politička dinamika u narednim godinama bitno promijeniti.
Izbori su donijeli izvjesne promjene unutar bošnjačkog bloka glasača, ali to na globalnom planu neće značajno promijeniti stanje, kaže Biber. U tom kontekstu, profesor za jugoistočne evropske studije posmatra i ustavne promjene koje su jedna od top-tema novih vlasti.
Profesor Florian Biber ne vidi mogućnost za šire ustavne promjene, kako je to bilo predviđeno 2006. godine. Smatra da su one moguće u dvije oblasti - usklađivanju Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, shodno odluci Suda u Strazburu, i u segmentu odluka koje idu u pravcu ubrzavanja evropskih integracija.
Na pitanje kako vidi funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu, Biber kaže:
„Postoji neka greška da se tvrdi da su ustavne promjene neophodne za funkcionalnu državu. Naravno da je sadašnji ustav mnogo manje nego perfektan, da ima svoje mane, da je prilično loš ustav iz dosta razloga, ali sa druge strane ja mislim da politički problemi i blokade nisu rezultat Ustava nego su rezultat nedostatka političke volje. Ustavnom promjenom ne može da se promijeni politička klima i spremnost raznih stranaka na vlasti da prave kompromise.“
Kakav god bude ustav, postojaće mogućnost da se neke odluke blokiraju - zbog složenog ustrojstva BiH, kaže Biber.
Uvijek će biti potrebna neka vrsta kompromisa jer će uvijek postojati mogućnost da jedna veća stranka blokira cijeli politički proces, podsjeća on.
„Ustav ili promjene ustava neće promijeniti tu dinamiku. Ja mislim da je mnogo važnije da se stigne do nekog zajedničkog viđenja šta su prioriteti u procesu reformi u BiH i da se ide u tom pravcu. Tako može BiH da bude malo funkcionalnija nego je bila do sada“, ocjenjuje Biber.
Jačaće uloga EU
Šansa za Bosnu i Hercegovinu, smatra Biber, jeste da se pojave hrabri političari, spremni na dogovor, ili da građani počnu birati političke stranke koje su spremnije na kompromis.
Iako je skeptičan prema mogućnostima za obe opcije, Biber misli da na klimu u BiH može uticati i međunarodni faktor. Treba da ponude više šargarepa, ali manjih, kaže on.
„Mi smo to vidjeli sada sa liberalizacijom viznog režima - politička elita je bila spremna da donosi potrebne zakone i potrebne odluke za taj proces kad su vidjeli da je to nešto što građani žele i da su bili sporiji od drugih zemalja u regionu. Onda je to išlo u dobrom pravcu. Ti mali koraci su možda najbolji način da se promijeni ta dinamika u Bosni“, smatra on.
Prema Biberovom mišljenju, uloga Evropske unije u BiH u narednom periodu će jačati, dok se to ne može reći i za Sjedinjene Američke Države.
„U Americi ne postoji jasna politika prema Bosni. Nije to prioritet, pogotovo sada poslije ovih izbora kada je Obama izgubio u principu dosta podršku unutar Amerike. Znači, oni imaju druge prioritete u unutrašnjoj politici koji su mnogo važniji, a na međunarodnom planu to je više Afganistan i nešto drugo“, ocjenjuje Biber.
Iako smatra da će EU imati aktivniju ulogu u BiH nego do sada, Biber ne vjeruje da se mogu očekivati veliki pomaci jer je unutar Unije teško postići konsenzus - zbog različitih stavova članica prema BiH.
Profesor za jugoistočne evropske studije pozitivnim ocjenjuje regionalne inicijative koje, kako kaže, doprinose i procesu pomirenja unutar same Bosne i Hercegovine.
„Glavni problem jeste da su proces pomirenja i proces suočavanja sa prošlošću vezani sa političkim stanjem danas. Znači, ako se priča o ratovima 90-ih godina, vrlo često se spominje da se ne smije razgovarati o tome zato što će to negativno uticati na političku realnost danas. To je problem koji otežava taj proces. I da svaka stranka u Bosni interpretira prošlost u svoju korist, da bi to onda imale kao argument za svoju vladavinu. Ja mislim da jedini način da se to poboljša jesu regionalni odnosi. Znači, ti koraci koje smo vidjeli u prošlih par nedjelja između Hrvatske i Srbije pozitivno utiču na Bosnu zato što ako se regionalni kontekst promijeni, onda će biti teže političkoj eliti da ne prihvati neke korake u tom pravcu“, kaže on.
Ako se prestane govoriti o unutrašnjoj strukturi BiH, izmjenama granica, ili odvajanju RS, ako se realnost odvoji o prošlosti, lakše će se govoriti o svim bolnim pitanjima, dakle i o pomirenju, zaključuje profesor Biber.
Izbori su donijeli izvjesne promjene unutar bošnjačkog bloka glasača, ali to na globalnom planu neće značajno promijeniti stanje, kaže Biber. U tom kontekstu, profesor za jugoistočne evropske studije posmatra i ustavne promjene koje su jedna od top-tema novih vlasti.
Profesor Florian Biber ne vidi mogućnost za šire ustavne promjene, kako je to bilo predviđeno 2006. godine. Smatra da su one moguće u dvije oblasti - usklađivanju Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, shodno odluci Suda u Strazburu, i u segmentu odluka koje idu u pravcu ubrzavanja evropskih integracija.
Na pitanje kako vidi funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu, Biber kaže:
„Postoji neka greška da se tvrdi da su ustavne promjene neophodne za funkcionalnu državu. Naravno da je sadašnji ustav mnogo manje nego perfektan, da ima svoje mane, da je prilično loš ustav iz dosta razloga, ali sa druge strane ja mislim da politički problemi i blokade nisu rezultat Ustava nego su rezultat nedostatka političke volje. Ustavnom promjenom ne može da se promijeni politička klima i spremnost raznih stranaka na vlasti da prave kompromise.“
Mislim da politički problemi i blokade nisu rezultat Ustava nego su rezultat nedostatka političke volje.
Kakav god bude ustav, postojaće mogućnost da se neke odluke blokiraju - zbog složenog ustrojstva BiH, kaže Biber.
Uvijek će biti potrebna neka vrsta kompromisa jer će uvijek postojati mogućnost da jedna veća stranka blokira cijeli politički proces, podsjeća on.
„Ustav ili promjene ustava neće promijeniti tu dinamiku. Ja mislim da je mnogo važnije da se stigne do nekog zajedničkog viđenja šta su prioriteti u procesu reformi u BiH i da se ide u tom pravcu. Tako može BiH da bude malo funkcionalnija nego je bila do sada“, ocjenjuje Biber.
Jačaće uloga EU
Šansa za Bosnu i Hercegovinu, smatra Biber, jeste da se pojave hrabri političari, spremni na dogovor, ili da građani počnu birati političke stranke koje su spremnije na kompromis.
Iako je skeptičan prema mogućnostima za obe opcije, Biber misli da na klimu u BiH može uticati i međunarodni faktor. Treba da ponude više šargarepa, ali manjih, kaže on.
„Mi smo to vidjeli sada sa liberalizacijom viznog režima - politička elita je bila spremna da donosi potrebne zakone i potrebne odluke za taj proces kad su vidjeli da je to nešto što građani žele i da su bili sporiji od drugih zemalja u regionu. Onda je to išlo u dobrom pravcu. Ti mali koraci su možda najbolji način da se promijeni ta dinamika u Bosni“, smatra on.
U Americi ne postoji jasna politika prema Bosni. Nije to prioritet, pogotovo sada poslije ovih izbora kada je Obama izgubio u principu dosta podršku unutar Amerike.
„U Americi ne postoji jasna politika prema Bosni. Nije to prioritet, pogotovo sada poslije ovih izbora kada je Obama izgubio u principu dosta podršku unutar Amerike. Znači, oni imaju druge prioritete u unutrašnjoj politici koji su mnogo važniji, a na međunarodnom planu to je više Afganistan i nešto drugo“, ocjenjuje Biber.
Iako smatra da će EU imati aktivniju ulogu u BiH nego do sada, Biber ne vjeruje da se mogu očekivati veliki pomaci jer je unutar Unije teško postići konsenzus - zbog različitih stavova članica prema BiH.
Profesor za jugoistočne evropske studije pozitivnim ocjenjuje regionalne inicijative koje, kako kaže, doprinose i procesu pomirenja unutar same Bosne i Hercegovine.
„Glavni problem jeste da su proces pomirenja i proces suočavanja sa prošlošću vezani sa političkim stanjem danas. Znači, ako se priča o ratovima 90-ih godina, vrlo često se spominje da se ne smije razgovarati o tome zato što će to negativno uticati na političku realnost danas. To je problem koji otežava taj proces. I da svaka stranka u Bosni interpretira prošlost u svoju korist, da bi to onda imale kao argument za svoju vladavinu. Ja mislim da jedini način da se to poboljša jesu regionalni odnosi. Znači, ti koraci koje smo vidjeli u prošlih par nedjelja između Hrvatske i Srbije pozitivno utiču na Bosnu zato što ako se regionalni kontekst promijeni, onda će biti teže političkoj eliti da ne prihvati neke korake u tom pravcu“, kaže on.
Ako se prestane govoriti o unutrašnjoj strukturi BiH, izmjenama granica, ili odvajanju RS, ako se realnost odvoji o prošlosti, lakše će se govoriti o svim bolnim pitanjima, dakle i o pomirenju, zaključuje profesor Biber.