Crnogorski ministar pravde Zoran Pažin u intervjuu za RSE govori o očekivanjima koja ima od Rusije i Srbije kada je u pitanju napor da se rasvijetli navodno planiranje terorističkih napada u Crnoj Gori tokom izbornog dana. Pažin se osvrće i na učestale obračune kriminalnih klanova u Crnoj Gori i spremnost države da se uhvati u koštac sa tim problemom.
RSE: Tužilaštvo je potvrdilo da je raspisalo potjernice za dvojicom ruskih državljana koji se terete da su organizatori grupe koja je planirala teroristički napad u Crnoj Gori. Kakvu reakciju Rusije očekujete u ovom konkretnom slučaju? Gdje je granica između dobre volje ruskih vlasti i obaveze da sarađuju u ovom slučaju?
Pažin: Dvojica ruskih državljana koje spominjete u krivično-pravnom smislu imaju status okrivljenih, ne samo osumnjičenih, obzirom da je protiv njih tužilaštvo donijelo naredbu za sprovođenje istrage čime je zvanično pokrenut krivični postupoak. Za njima je raspisana međunarodna potjernica koja je posredstvom učinjena dostupnom svim državama članicama uključujući i Rusku Federaciju – radi otkrivanja i lišavanja slobode ovih lica.
Od zvaničnika Rusije, kao vrlo uticajne države u međunarodnim odnosima, nikada nismo čuli da osporavaju svoje obaveze koje proizilaze iz članstva u Interpolu. Izvršavanje ili neizvršavanje tih obaveza je od neposrednog uticaja za međunarodni ugled države, zato su moja očekivanja da nadležni organi Rusije prihvate saradnju u ovoj krivično-pravnoj stvari u punom obimu svojih međunarodnih obaveza.
RSE: Potjernica je raspisana i za srpskim državljanima. Da li kao ministar pravde očekujete promptniju reakciju Srbije budući da se radi o veoma važnom i delikatnom slučaju?
Pažin: Prvenstveno želim da se zahvalim nadležnim institucijama u Republici Srbiji na dosada ostvarenoj dragocjenoj saradnji u ovom slučaju. Prije svih predsjedniku Vlade gospodinu Vučiću (Aleksandar Vučić) koji je dao lični doprinos za institucionalno rasvjetljavanje relevantnih činjenica, što nas ohrabruje u očekivanju da će se međunarodno-pravna saradnja nastaviti i u narednom periodu, prije svega lišavanjem slobode srpskih državljana i stvaranjem uslova za njihovo isporučivanje Crnoj Gori u odgovarajućoj proceduri.
U pravu ste kada kažete da je slučaj delikatan kako za Crnu Goru tako i za Srbiju, ne samo zbog činjenice da su okrivljeni najvećim dijelom državljani Srbije, već i zbog ukupnog pravnog i političkog konteksta koji prati ovaj slučaj.
RSE: U Crnoj Gori smo već neko vrijeme svjedoci bezobzirnih obračuna kriminalnih klanova. Da li je to rukavica u lice državi i da li se građani kojima to djeluje zastrašujuće mogu osjećati bezbjedno u takvoj atmosferi?
Pažin: Država sasvim izvjesno mora adekvatno reagovati na svaki oblik nasilja ma sa koje adrese ono dolazilo, jer je ono uvijek napad na vitalne društvene vrijednosti. Pored neposrednih žrtava status oštećenog uvijek, po prirodi stvari, ima i društvo u cjelini. Budući da se ova vrsta nasilja ponavlja, to sasvim izvjesno zahtijeva podizanje nivoa organizacione spremnosti svih karika u lancu bezbjednosti za trajno suzbijanje ovog zabrinjavajućeg fenomena.
RSE: Kako vi kao ministar pravde komentarišete činjenicu da je Uprava policije u nekoliko slučajeva javno iznesene sumnje na račun njenih službenika reagovala saopštenjima u kojima unaprijed odbacuje sve navode kvalifikujući ih kao hajku, iako je i tužilaštvo formiralo predmete u vezi sa pojedinim navodima? Da li bi bilo poželjnije da tako važna karika sistema sačeka nalaze zvanične istrage sto nadležni često zahtijevaju i od javnosti?
Pažin: Svaka sumnja koja upućuje na korupciju mora biti blagovremeno i temeljno provjerena. Zato cijenim vrlo odgovornim postupak ministra unutrašnjih poslova (Mevludin Nuhodžić) koji je unutrašnjoj kontroli naložio preduzimanje svih aktivnosti u cilju utvrđivanja svih činjenica u ovom slučaju.
Sa druge strane, nije principijelno, pa ni društveno prihvatljivo, da bilo ko predstavljajući se pravednikom u borbi protiv korupcije istovremeno bude nedostupan organima države koji ga potražuju takođe zbog sumnje da su izvršena neka druga krivična djela.