Više nevladinih organizacija ocjenjuje kao neprihvatljivu i zabrinjavajuću najavu predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika i šefa Kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Radovana Viškovića u Narodnoj Skupštini Republike Srpske da će se uskoro u hitnoj zakonodavnoj proceduri naći Prijedlog zakona o stranim donacijama.
Sličan pokušaj je bio i 2015. godine te se "opet zaziva novo zakonsko uređenje djelovanja nevladinih organizacija, jer će sve one koje primaju strane donacije morati podnositi posebne izvještaje Ministarstvu pravde Republike Srpske", naglašava Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora organizacije Transparency International.
RSE: Predsjednik RS-a smatra da se različitim organizacijama daje novac kako bi se potkopala RS a ne da se razvija demokratija. Zbog toga traži prijavljivanje svih primljenih donacija. Kako Vi, zajedno s drugim organizacijama iz nevladinog sektora, vidite povod za ovakvo zakonsko regulisanje rada građanskog društva?
Blagovčanin: Mi smo mišljenja da se ovdje radi o pokušaju legalizacije jednog restriktivnog ograničavanja rada nevladinih organizacija. Ovo nije prva takva inicijativa. Još 2015. godine bila je slična inicijativa koja je predviđala vrlo rigidno uplitanje države u rad nevladinih organizacija, koja je u direktnoj suprotnosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja je suprotna pravu na slobodu udruživanja i organizovanja.
Mislim da je krajnji cilj svega da se legalizuje represija od vladajućeg režima, koji vidimo da se ponaša na vrlo represivan način prema sve otvorenijem iskazivanju nezadovoljstva građana Bosne i Hercegovine postojećim stanjem u zemlji.
Protest građana Banjaluke, fotoarhiv
RSE: Da li bi se time prije svega ograničila sloboda udruživanja, mišljenja, izražavanja?
Blagovčanin: Apsolutno. Iako još uvijek prijedlog nije izašao u javnost, odnosno odredbe tog zakona, očekujemo da će to biti na tragu onoga što je 2015. bilo predviđeno u tadašnjoj inicijativi. To je jedan vrlo restriktivan način da se ograničava rad nevladinih organizacija, gdje one, zapravo, za sve aktivnosti treba da traže dozvolu Ministarstva pravde i da prijavljuju aktivnosti Ministarstvu pravde.
Takva rješenja su na tragu nekih autoritarnih režima i mislim da ni na koji način ne mogu doprinijeti bilo čemu u Bosni i Hercegovini, pogotovo zato što je rad nevladinih organizacija već regulisan zakonom. Na ovakav način bi se one diskriminisale, uvele bi im se dodatne obaveze, što ih stavlja u vrlo neravnopravan položaj s drugim subjektima u društvu, kao što je privatni sektor.
Ovdje takođe treba reći da bi takvo regulisanje bilo u potpunosti apsurdno. Kada pogledate druge – i državne institucije se finansiraju iz inostranstva, država je oslonjena u najvećoj mjeri na finansiranje iz inostranstva, veliki broj inicijativa dolazi iz inostranstva, u smislu podrške izgradnji institucija, dakle, različite bilateralne i multilateralne pomoći.
Na ovakav način targetiranje samo nevladinih organizacija kao neke vrste državnog ili društvenog neprijatelja – mislim da se jasno pokušava obračunati s njima, imajući u vidu da su upravo one u najvećem broju slučajeva bile najkritičkije prema pojedinim potezima vlasti.
Zaista je teško naći ijedan drugi razlog osim straha režima od gubljenja pozicija moći.
RSE: Donošenje ovakvog zakona, odnosno regulisanje rada nevladinih organizacija, posebno zagovara Milorad Dodik, koji inače stvara, rekla bih, nepoželjnu atmosferu prema određenim nevladinim organizacijama, odnosno njihovim aktivistima. Koliko je to opasno?
Blagovčanin: Mislim da se tu ne radi samo o stvaranju atmosfere protiv nevladinih organizacija, već svih onih koji misle drugačije i koji se usude da kritikuju poteze vladajućeg režima u RS-u. Mislim da je to vrlo opasno – stvaranje atmosfere linča, stvaranje atmosfere lova na vještice – i, sasvim sigurno, neće doprinijeti rješavanju problema u društvu. Naprotiv, samo će dodatno usložniti ionako složenu situaciju u društvu. Zaista je teško naći ijedan drugi razlog osim straha režima od gubljenja pozicija moći.
- Zlatko Hadžidedić: Političari u BiH računaju na strah
- Zapaljiva retorika za ostanak na vlasti
- Predizborno utjerivanje straha
RSE: Najavljeno je takođe da će se taj prijedlog zakona naći u skupštinskoj proceduri po hitnom postupku. Da li i to na neki način dovoljno govori o želji vladajuće stranke da uvede novi način kontrole rada nevladinih organizacija bez javne rasprave?
Blagovčanin: Mislim da je pogotovo opasno ukoliko takav zakonski prijedlog ide u hitnu proceduru. Već sam rekao da se ovdje radi o ograničavanju i ugrožavanju elementarnih ljudskih prava – prava na slobodu organizovanja, prava na slobodu, ako hoćete, i mišljenja i djelovanja u nekom demokratskom okviru.
Mislim da ne postoji zaista nikakav razlog i ne postoji opravdanje da se novi zakoni u vezi sa ovom oblašću upućuju u hitnu zakonodavnu proceduru jer svaki novi zakonski prijedlog trebao bi proći kroz javnu raspravu koja uključuje što veći broj lica.
U ime nevladinih organizacija poručujem da će se učiniti sve da se takav scenario spriječi.
Narodna skupština RS-a, Banjaluka
RSE: Šta bi se sada moglo učiniti, na šta Vi pozivate vladajuću koaliciju u RS-u?
Blagovčanin: Mi vladajuću koaliciju pozivamo da se vrati u okvire zakona, u okvire poštovanja elementarnih ljudskih prava. Rad nevladinih organizacija, kao što sam već rekao, je regulisan i ne vidimo nijedan razlog da se one targetiraju, da se one i njihovo djelovanje na takav način restriktivno urede.
Pozivam, zapravo, i međunarodne aktere u Bosni i Hercegovini da obrate posebnu pažnju, jer vidimo da se situacija u zemlji u posljednje vrijeme usložnjava, da su sve očigledniji iskazi nezadovoljstva građana.
Postoji, sasvim sigurno, jedna vrsta bojazni da bi vlast i vladajuće strukture u cilju zaštite vlastitih pozicija moći i vlastitih interesa mogle posegnuti za nečim što izlazi iz okvira nekih demokratskih normi, demokratskih pravila igre i što ide u pravcu ugrožavanja ljudskih prava.
- Pismo kojim se upozorava na stvaranje opasne atmosfere netolerancije i linča u kojem se nevladine organizacije prikazuju kao remetilački faktori ili subjekti koji moraju biti pod posebnom kontrolom su do sada potpisale organizacije: Civil Rights Defenders (CRD), Transparency International u BiH, Oštra nula, Centar za mlade Kvart, Helsinški parlament građana Banjaluka, Asocijacija demokratskih inicijativa (ADI), Udruženje/udruga BH novinari, Udruženje građana za promociju obrazovanja Roma Otaharin, Helsinški odbor za ljudska prava i Centar za životnu sredinu.