Intervju: Hannah Kaviani
"Napad na Albaniju je napad na sve članice NATO-a", poručuje Paskal Milo, lider Socijaldemokratske partije Albanije u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), a povodom afere koja je prethodila odluci te države da prekine diplomatske odnose sa Iranom.
Albanija se odlučila na taj korak kao odgovor na cyber napade koji su u julu ove godine izvršeni na internet stranice Vlade te države. Iran je, s druge strane, osudio odluku Albanije i negirao optužbe Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, koje Teheran smatraju odgovornim.
NATO je osudio cyber napade na Albaniju i poručio da su saveznici solidarni s tom zemljom.
RSE: Prije nego što počnemo razgovor o onome što se desilo 8. septembra, kako ste vi gledali na odnose između Teherana i Tirane prije tih dešavanja?
Paskal Milo: Prije jučerašnjih dešavanja (8. septembar) odnosi nisu bili dovoljno dobri. Jer, prije dvije godine imali smo još jednu situaciju kada je i iz Albanije otišao iranski ambasador i još neko osoblje iz ambasade zbog njihovih ilegalnih aktivnosti protiv interesa Albanije. Tako da u posljednje dvije godine zvanični odnosi, su bili, hajmo reći, zaleđeni. Ali sa jučerašnjim događanjima imamo sada novu situaciju, nažalost, ali tako je.
Mnogo godina unazad, početkom 1990-tih, mi smo ponovo uspostavili odnose između dvije zemlje i to je počelo vrlo dobro i obećavajuće. Ali kasnije je iranska strana zloupotrijebila gostoprimstvo Albanije. Pokušali su da se infiltriraju u Albaniju.
Pročitajte i ovo: NATO potvrdio da iza sajber napada u Albaniji stoji IranKakvi su odnosi Irana i Albanije?
RSE: Znamo za slučajeve u drugim zemljama u kojima je većinsko muslimansko stanovništvo, a u koje je Iran pokušao da se infiltrira ili ubaci kroz različite vjerske institucije, džamije i slično. Kako je taj proces išao u Albaniji?
Paskal Milo: Iran je bio jedna od najvećih muslimanskih zemalja koja je mnogo ulagala u Albaniju. Još uvijek je u našoj zemlji oko 15 hiljada iranskih državljana koji rade na različitim mjestima, zavisno od njihovih ulaganja, u obazovanju, zdravstvu i mnogim drugim oblastima. Ali tu je još 15 hiljada ljudi, što znači da su imali mnogo mogućnosti da se infiltriraju u albansko društvo i institucije i da imaju veliki uticaj.
Zvanično, u stvarnosti, od kraja 1990-tih godina, tokom konflikta na Kosovu, oni su probali ponovo da se, preko Albanije, umiješaju u poslove Kosova, da pruže finansijsku i materijalnu podršku, ali Albanija je to zaustavila, nije dozvolila da Iran koristi albanskui infrastrukturu i pošalje takvu pomoć Kosovu.
Paskal Milo: S obzirom na to da je Albanija članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, prijetnje Albaniji su istovremeno prijetnje NATO-u i demokratskim sistemima Evrope.
Nakon toga, albanska vlada je postepeno počela da uviđa šta oni rade, ovdje i posebno u albanskim institucijama. U mnogim slučajevima identificirano je da je njihova tajna služba pokušavala da regrutira građane Albanije za svoje potrebe. Posebno kroz njihove društvene aktivnosti, kroz vjerske institucije, putem raznih publikacija i, naravno, finansirajući mnoge druge aktivnosti, skoro na ilegalan način.
Ponekad su pokušavali razviti bliske odnose sa različitim političarima, parlamentarcima pozivajući ih da dođu u Iran i htjeli su da se kroz politiku infiltriraju u glavne institucije u Albaniji.
Iranski opozicionari u Albaniji
RSE: S obzirom na ovu osjetljivu i tešku situaciju, koju je albanska vlada počela da shvata i tako dalje, kako je Albanija došla do toga da ugošćava opozicionu grupu zvaničnoj Islamskoj republici Iran i time oteža situaciju po iransko-albanske odnose?
Paskal Milo: Albanska vlada je počela od 2011. primati predstavnike iranske opozicije s oprezom da bi to imati određene posljedice po odnose sa Iranom. Ali, mi smo sada članica NATO-a i imamo snažno partnerstvo sa SAD-om, sa zemljama Evorpske unije, što znači da mi pokušavamo da nastupimo zajednički s njima u politici prema Iranu.
Pročitajte i ovo: Policija pretresla Ambasadu Irana u Tirani nakon što su diplomate spalile papire i otišleU ovom slučaju je bila diskusija između partnera, posebno sa vladom SAD-a, oni su zahtjevali od albanske vlade, posebno od tadašnje vlade, da ugosti iransku opoziciju. I, koliko se sjećam 2013-te je donesena odluka, kao neki vid solidarnosti, iako je to bilo pomalo teško za Albaniju, malu zemlju, ne tako bogatu, da primi toliko ljudi iz Irana, ali vlada je čvrsto odlučila da ih ugosti negdje blizu Tirane.
To je bila veoma teška odluka, ali je to urađeno, jer smo, kao partneri, imali obavezu da donesemo tu odluku. To je historijat ove trenutne situacije, ali iranska opozicija, njihovi pripadnici u Albaniji su veoma dobri ljudi. Oni ne prave nikakve probleme u Albaniji. Oni rade, imaju svoje poslove, misiju i ne petljaju se u unutrašnje poslove Albanije.
RSE: Da, ali oni žive poprilično izolovano, u svom kampu, je li tako?
Paskal Milo: Da oni žive izolovano zbog sigurnosnih razloga. Kao što znate, Iran podržava neke vrste terorizma i posebno, bazirano na činjenici da je Albanija ugostila predstavnike vodeće opozicije, to je jedan od razloga, možda glavni razlog zašto Iran želi poljuljati sigurnost u Albaniji, jer, u realnosti, oni se bore protiv iranske opozicije u Albaniji.
To je glavni razlog i ono što se desilo 15. jula je bio veliki napad i provokacija protiv Albanije, bazirano na ovim činjenicama: jer se u to vrijeme trebao održati Kongres iranske opozicije u Albaniji.
Također, nekoliko dana prije 15. jula, u njihovom Kampu u MANZI u posjeti su bile dvije velike američke ličnosti, republikanci, bivši potpredsjednik SAD-a Majk Pens i bivši državni sekretar Majk Pompeo, što je bio jak signal za njih da se nešto dešava i priprema u Albaniji.
I tada je Kongres otkazan, jer su postali svjesni da ima određenih naznaka za terorističko djelovanje iranske strane. I nakon otkazivanja Kongresa oni su odlučili da izvrše ovaj napad na infrastrukturu i sisteme Albanije.
Vaš browser nepodržava HTML5
Prvi prekid odnosa s Iranom zbog sajber napada
Geostrateški problem za Albaniju
RSE: Kada govorite o humanitarnoj situaciji za MEK organizaciju i davanje skloništa u Albaniji, kažete da je to humanitarno pitanje, ali sada je to postao geostrateški problem za Albaniju. Šta sada? Albanija je članica NATO-a, ima zaštitu, vidjeli smo i danas da se NATO oglasio o dešavanjima između Irana i Albanije.
Paskal Milo: I Evropska unija. I Bijela kuća je izdala saopćenje.
RSE: Naravno, ali geostrateški problem je i dalje tu. Šta bi Tirana trebala uraditi povodom ovog geostrateškog problema? Osim prekidanja veza sa Teheranom, šta se još može uraditi?
Paskal Milo: Ojačati kapacitet albanske infrastrukture protiv terorizma, protiv napada i naravno ostati u bliskim odnosima sa NATO-om i drugim partnerima unutar ili izvan NATO-a i Evropske unije, da radimo zajedno, jer ovo je rizik i prijetnja, ne samo za Albaniju. S obzirom na to da je Albanija članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, prijetnje Albaniji su istovremeno prijetnje NATO-u i demokratskim sistemima Evrope.
RSE: Mogu li vas nešto pitati, da se igram đavoljeg advokata, ako Albanija kaže, 'OK, Iran je uradio ovo i ja sada prekidam veze s Iranom', ali druga strana, Iran, kaže da su opozicija i oni koji se bore protiv Islamske Republike unutar Albanije i rade isto na štetu Irana, a Albanija im pruža dom i sklonište, kao i mogućnost da iz Albanije oni napadaju i vrše cyber napade.
Paskal Milo: Prije svega, pružanje skloništa albanskoj opoziciji u Albaniji je humanitarno pitanje, jer mi imamo mnogo sličnih primjera iz drugih zemalja da opozicionari napuštaju svoje zemlje, jer je veoma teško djelovati tamo. To je općepoznato. I u ovom slučaju, iranska opozicija je htjela da napusti zemlju, jer nije više bilo moguće da tamo ostanu.
I Albanija je, iz humanitarnih humanitarnih razloga, odlučila da im da zaštitu bez pretvaranja i uključivanja u njihove unutrašnje poslove kao opozicije. Ja sam svjestan da je to bio, i još uvijek jeste, rizik za Albaniju, to što je uključena u vrlo komplikovan odnos s Iranom koji je prerastao u, da tako kažem, rat, koji se dešava okolo.
I ko zna šta će se desiti u budućnosti ako Iran nastavi sa tom vrstom politike u regiji ili ako propadne sporazum, o kojem se trenutno vode rasprave. Ko zna? Mi ne možemo predvidjeti šta će se desiti u odnosima Irana i SAD-a, Irana i Izraela ili Irana i Saudijske Arabije.
Može biti veoma teška situacija. Albanija, naravno, ne želi da se uključuje, mi se trudimo da izbjegnemo pogoršanje odnosa s Iranom, ali s druge strane Albanija će stajati uz članice NATO-a i sa svim drugim zemljama koje su protiv međunarodnog terorizma i protiv diktatura.
Pročitajte i ovo: Po iranskoj opoziciji preko leđa 'zle' Albanije'Ne postoje prijetnje sa kojima će se Albanija suočiti sama'
RSE: Kažete da Albanija ne želi da se petlja u tu tešku situaciju, želi je izbjeći, ali Albanija je upravo presjekla diplomatske odnose sa Iranom. Mislite li da će to pomoći u ovoj situaciji, taj prekid diplomatskih veza?
Paskal Milo: Mi smo bili obavezani da to uradimo jer je u iranskoj ambasadi u Tirani bilo mnogo ljudi. Primjerice, bilo je tu više od 60 osoba, što je previše za zemlju sa kojom Albanija nema tako bliske odnose u mnogim oblastima. Kada govorimo o ljudima koji rade u iranskoj ambasadi u Tirani, osnovno pitanje treba biti: šta toliko ljudi radi u iranskoj ambasadi u Tirani?
RSE: I sami ste bili ministar vanjskih poslova, znate mnogo bolje od mene da prekidanje diplomatskih odnosa nije bilo neophodno. Mogli su reći, može ostati pet ljudi, a ostatak mora otići.
Paskal Milo: Da, moglo je možda, nisam tako dobro informisan koji su bili drugi razlozi, ali vjerujem da nije riječ samo o Cyber napadu na albansku infrastrukturu, da to nije glavni razlog. Ima i drugih razloga. Prije svega, kao što ste kazali to je geostrateško pitanje, jer niko ne namjerava izmjestiti iranske opozicionare iz Tirane, što znači da će to ostati problem između dvije zemlje, to trebamo znati.
S druge strane, gledajući geostrateški, mi smo dio demokratskih država, dio smo NATO-a i drugih demokratskih institucija i dijelimo zajedničku borbu da se suočimo sa takvim vrstama prijetnji iz Irana. Mislim da, ne samo Albanija, već i druge zemlje oko Albanije manje-više imaju isti stav, ali Albanija je u centru prijetnji iz Irana zbog iranske opozicije koja je ovdje.
Sada je ovo odluka od koje Albanija neće odustati, zasigurno, i vidjećemo šta će se desiti u skoroj budućnosti.
Još jednom želim naglasiti da Albanija nije sama u ovoj, nazovimo je, čudnoj situaciji, mi imamo mnogo prijatelja i partnera koji su jučer i danas iskazali solidarnost i podržavaju albansku poziciju. Sigurno će biti i drugih aktivnosti kojima će pokazati solidarnost i ojačati kapacitete Albanije u suočavanju sa ovakvom vrstom prijetnji.
I želim prenijeti poruku da su prijetnje protiv Albanije ujedno i prijetnje protiv NATO-a. I to što je Albanija članica NATO-a je osiguranje za Albaniju da će njena suverenost i teritorijalni integritet biti zaštićeni. Kao članica NATO-a, Albanija je sigurna. Ne postoje prijetnje sa kojima će se Albanija suočiti sama.
Pročitajte i ovo: Meta odgovorio na izjavu Hameneija: 'Albanija nije zla zemlja'